Doboj Jug

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°41′46″S 18°3′1″I / 44.69611, 18.05028
Doboj Jug
Općina
Pogled na Doboj Jug
Pogled na Doboj Jug
GrbDobojJug png.png
Grb
Službeni naziv: Općina Doboj Jug
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Zenica-Doboj Canton.svg Zeničko-dobojski
Općina Doboj Jug
Koordinate 44°41′46″S 18°3′1″I / 44.69611, 18.05028
Najviša tačka Hopića Brdo
 - Nadmorska visina 356 m.i.m.
Površina
 - Općina 10.2 km2
Stanovništvo
 - Procjena 4 523 (2009[1])
Gustoća
 - Općina 443 /km2 
Gradonačelnik Begić Jasminka (SDP[2])
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 74 203
Pozivni broj +387 (0)32

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Doboj Jug u BiH
Web stranica: www.dobojjug.ba


Doboj Jug je općina nastala nakon Dejtonskog sporazuma od dijela prijeratne općine Doboj. Nalazi se u Zeničko-dobojskom kantonu i graniči sa općinom Tešanj, te također novoosnovanom općinom Usora. Spada u red najmanjih općina u Bosni i Hercegovini.

Do maja 1992. godine prostor današnje Općine Doboj Jug je pripadao općini Doboj. Izbijanjem rata vrlo brzo je uspostavljena izvršna i predstavnička vlast: Ratno predsjedništvo i Prijelazno općinsko vijeće, kojeg su sačinjavali bivši odbornici Skupštine općine Doboj izabrani na prvim višestranačkim izborima 1991. godine, a koji su se zatekli na slobodnim teritorijama koje su nekada pripadale ovoj općini (područje današnjih općina Doboj Istok i Doboj Jug). Ova struktura vlasti se zadržala i nakon uspostave mira, tačnije sve do 1998. godine, bez obzira što je entitetska granica razdvajala ova dva područja. Dejtonskim mirovnim sporazumom i prestankom rata u Bosni i Hercegovini formirana su dva entiteta (Federacija i Republika Srpska), a posljedica povlačenja međuentitetske linije je cijepanje teritorija pojedinih predratnih općina. Tako je od nekadašnje općine Doboj došlo do formiranja triju općina: Doboj, Doboj Istok i Doboj Jug.

Konstituirajućom sjednicom Općinskog vijeća prvog saziva održanoj u prostorijama O.Š. "Kulin Ban" u Matuzićima 31. marta 1998. godine, a na temelju Zakona o formiranju novih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine, formirana je Općina Doboj Jug. Zahvata površinu od 10,2 km2 (što je svrstava u red najmanjih općina u Bosni i Hercegovini). Na području općine živi oko 4.500 stanovnika. Čine je dva ruralna naselja: Matuzići i Mravići. Administrativne funkcije se obavljaju u naseljenom mjestu Matuzići gdje je i sjedište općine Doboj Jug. Ovaj prostor sačinjavaju nizije sa brežuljcima i nižim brdima koja se pružaju u smjeru jugozapad-sjeveroistok, što znači da je reljef nagnut u pravcu sjevera i sjeveroistoka.

Općina je gusto naseljena, nema značajnijih prirodnih bogatstava i spada u red privredno slabo razvijenih općina u Federaciji BiH.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Precizni matematičko-geografski položaj dobiven je mjerenjem na topografskoj karti krupnog razmjera i korištenjem Google Eartha. Najsjevernija tačka nalazi se na 44°42'16" sjeverne geografske širine, a najjužnija na 44°39'11" sjeverne geografske širine. Najistočnija tačka nalazi se na 18°04'14" istočne geografske dužine, a najzapadnija tačka na 18°02'13" također istočne geografske dužine. Sjeverna i istočna tačka predstavljaju obale rijeka Usore i Bosne, a južna i zapadna tačka puteve.

Općina Doboj Jug nalazi se na ušću rijeke Usore u rijeku Bosnu, a kroz njen teritorij prolaze dvije važne saobraćajnice: magistralni put M17 Bosanski Šamac – Doboj – ZenicaSarajevoMostar i magistralni put M4 Tuzla – Doboj – TeslićBanja Luka. Smještena je 5 km južno od grada Doboja, 70 km zapadno od Tuzle, 145 km sjeverno od Sarajeva i oko 80 km istočno od Banja Luke. Općina Doboj Jug graniči sa općinom Doboj na sjeveroistoku i istoku (ušće rijeke Usore u Bosnu i dio donjeg toka Bosne), općinom Usora na sjeveru (rijeka Usora) i općinom Tešanj na zapadu i jugu (naselja Kraševo, Lepenica i Šije).

Geološke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Na ovom prostoru smjenjuju se reljefni oblici nastali u različitim epohama mezozoika i kenozoika. Obalni pojas uz rijeku Usoru i Bosnu čine šljunci i pijesci kvartarne starosti. Pojas Matuzića neposredno uz obale rijeke Usore, kao i dio Mravića je jursko-kredne starosti, a čine ga klastiti i karbonati (krečnjak i ugalj). Penjući se na više nadmorske visine, od 150 do 200 m, nalaze se naslage iz eocena i paleocena. Iznad ovih područja prostiru se naslage klastita, krečnjaka i uglja iz miocena i pliocena. U geotektonskom pogledu, ovaj prostor se nalazi u zoni unutrašnjih Dinarida, ispresjecanim rijekom Bosnom. Obuhvata granicu između sjevernobosanske flišne zone i centralne ofiolitske zone.

Geomorfološke odlike[uredi | uredi izvor]

Reljef na prostoru Općine Doboj Jug nije jednoličan, jer se smjenjuju različiti oblici reljefa. Obalni pojas rijeka Usore i Bosne čine fluvijalni-akumulacioni reljefni oblici. To su uglavnom naslage koje nose rijeke Usora i Bosna od gornjeg toka prema donjem toku. Tok rijeke Bosne kroz naselje Mravići odlikuju uske doline, koje su na određenim mjestima ispresjecane, tako da se formiraju manji riječni otoci ili ade. Uzvišenja su uglavnom blago nagnuta u smjeru jug-sjever, i podložna su denudacionim i erozionim procesima. Prosječna visina prostora općine Doboj Jug je oko 200 m nadmorske visine. Ni jedan vrh ne prelazi 400 m n.v., pa se može reći da je reljef pretežno nizijsko-brdski. Najviša tačka na cijeloj teritoriji je Hopića Brdo 356 m n.v., a najniža ušće rijeke Usore u Bosnu 150 m n.v. U Matuzićima se ističu Vis sa 194 m i Strane sa 259 m, dok su u Mravićima poznatiji vrhovi Gradina sa 237 m i Debelo Brdo sa 268 m n.v.

Klimatski uvjeti[uredi | uredi izvor]

Prostor Doboj Juga u potpunosti pripada umjereno-kontinentalnom tipu klime (Cfb). Cfb je umjereno topli vlažni klimat sa toplim ljetom. Obuhvata velika prostranstva na Zemlji, a u Evropi zahvata gotovo 1/3 njene teritorije. Ovaj klimat obuhvata i najveće dijelove BiH. Za razliku od obalnog pojasa, Cfb klimat umjerenih kontinentalnih područja ima znatno veća kolebanja temperatura. Tako su prosječne ljetne temperature za 5°C veće od onih u priobalnim područjima, a prosječne zimske temperature manje za 10°C do 15°C od onih u obalnom području. Od učestalosti ciklona zavisi i količina padavina u Cfb klimatu. Takav slučaj je i sa sjevernom Bosnom. Ovdje je snijeg redovita pojava zimi.

Na ovim prostorima ljeta su jako topla, zime umjereno hladne, a jesen je duža od proljeća. Najhladnije je u januaru (-1°C), a najtoplije u julu (21°C). Prosječna godišnja količina padavina kreće se od 900 do 1000 mm. Prosječan broj sunčanih dana u godini je 220, a prosječan broj dana sa padavinama je 146 mm.

Temperaturni minimum u mjesecu januaru (-0,5°C), a maksimum u mjesecu julu odnosno augustu (21,2°C). Prema tome godišnje kolebanje temperature iznosi 21,7°C. Relativna vlažnost zraka je prilično ujednačena, tako da njena srednja godišnja vrijednost iznosi 78%. Vjetrovi koji pušu na ovim prostorima su dosta slabi, uglavnom su sjevernog i sjeverozapadnog smjera, čije brzine rijetko premašuju 1 m/sec. Ovo je tipično područje s nižom količinom padavina, kakva je u većini predjela sjeverne Bosne (900 – 1000 mm). Minimalna količina padavina u mjesecu martu (53,8 mm), maksimalna u junu (119,6 mm). Godišnji prosjek srednjih mjesečnih količina padavina iznosi 95,5 mm.

klimadijagram za područje Doboja (period 1990.-2004.)
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GP
temperature (°C) -0,5 2,8 7 11 16,2 19,8 21,2 21,2 15,9 11,7 6,5 1 11,2
padavine (mm) 63 55 54 75 86 120 100 69 101 93 99 79 91
klimadijagram izveden na osnovu podataka iz tabele
KlimaDoboj.jpg

Hidrografske odlike[uredi | uredi izvor]

Općina Doboj Jug, nalazi se na ušću rijeke Usore u rijeku Bosnu. Ova dva riječna toka predstavljaju glavnu okosnicu hidrografske mreže. Sjevernu granicu općine Doboj Jug predstavlja rijeka Usora, njen donji tok i ušće u rijeku Bosnu, koji obuhvata oko 2,2 km dužine, dok istočnu granicu čini rijeka Bosna u dužini od 4,5 km.

Usora je rijeka koja nastaje u Tesliću spajanjem Velike i Male Usore. Njena dužina od mjesta nastanka do ušća je 82 km. Ušće rijeke Usore u Bosnu je na visini od 150 m n.v. Ova rijeka ima nivalno-pluvijalni režim, tako da se njen vodostaj povećava otapanjem snijega i izlučivanjem većih količina padavina. Minimum srednjeg mjesečnog vodostaja u septembru (68,7 cm), a maksimum u aprilu (135,1 cm). Godišnji prosjek vodostaja rijeke Usore na njenom ušću je 95 cm. Pri velikim kišama rijeka Usora često zna nabujati i poplaviti ravnice u Matuzićima, a naročito u prijelaznom dobu s proljeća na ljeto, kada se njene pritoke pretvore u bujice. Nanesene štete su veće, jer se vrši neracionalna eksploatacija šljunka iz njenog korita, neplanska gradnja i sječa šuma. Osim navedenih rijeka, većeg značaja praktično nemaju ostali hidrografski objekti jer su to uglavnom potoci koji nastaju od prirodnih izvora (Šumska, Vis, Peraslike, Bukovac), a koji ne mogu obezbjediti uredno vodosnabdjevanje. Zbog toga se većina vode za potrebe vodosnabdjevanja crpi iz Bosne te se prečišćava i dodaje hlor u crpnoj stanici Havdine u Matuzićima.

Pedogeografske odlike[uredi | uredi izvor]

Ovdje su zastupljene dvije vrste tala: hidromorfna i automorfna tla. Fluvisol kao dominantno hidromorfno tlo zauzima mali dio teritorije općine Doboj Jug, tj. uski obalni pojas rijeke Usore i rijeke Bosne. Od hidromorfnih vrsta tala prisutan je i pseudoglej na veoma uskom pojasu između puta M4 (Doboj-Teslić) i sjevernih padina brda Vis i Strane. Automorfna tla zauzimaju daleko veći teritorij i imaju veći značaj. Na prostoru općine Doboj Jug izdvajaju se distrični kambisol i kalkokambisol na krečnjaku. To su uglavnom kisela tla srednjeg kvaliteta, a najrasprostranjenija su smonice i šumska tla – tzv. gajnjače. U brdskom predjelu naselja Matuzići koje zauzima gotovo 1/2 teritorije ovog naselja, nalaze se naslage distričnog kambisola (smeđe zemljište na pješčarima, škriljcima i flišu). Na lokalitetu između vrhova Gradina i Debelo Brdo u naselju Mravići nalaze se naslage kalkokambisola tj. smeđeg zemljišta na krečnjaku, a na području Brezik i Škilje nalazi se lavisol (lesivirano tlo na glinama). Između njih na lokalitetu Mujagića Grič su naslage vertisola (beskarbonska smonica).

Biogeografske odlike[uredi | uredi izvor]

Visinska pojasnost na prostoru općine Doboj Jug i nije bitno izražena jer su to, u reljefnom pogledu, uglavnom ravnice i niža brda. Ovaj prostor u potpunosti nastanjuju listopadna drveća, dok su zimzelena drveća izolovana na pojedinim parcelama, i to uglavnom čempresi i jele. U dolinama rijeka i ravnicamarastu zajednice hrasta lužnjaka, topole i vrbe. Na višim nadmorskim visinama rastu hrast kitnjak, bukva i obični grab.

Od ostalih biljnih vrsta treba izdvojiti zajednicu trava (djetelina, kunica), šumskih biljaka (mahovine, paprati, jagorčevine), lijane i grmovi. Osim divljih vrsta, za potrebe poljoprivrede uzgajaju se razne vrste povrtlarskih kultura: krompir, luk, paprika, paradajz, grah, kupus; voćarskih kultura: trešnja, višnja, kruška, jabuka, šljiva, kupina i žitarica: pšenica i kukuruz. Šumske zajednice su jako skučene i izolovane zbog ljudskog nemara i nekontrolisane sječe. Tako su ovi prostori, pogotovo ravničarski predjeli, ogoljeni gdje se mogu pronaći tek male grupe drveća od 5 do 10 stabala. Na ovim prostorima obitavaju životinjske vrste tipične za sjevernu Bosnu. Izdavajaju se razne vrste puževa, žaba, insekata, gmizavaca, ptica (vrabac, golub, lasta, vrana, svraka, sova, jastreb) i sisavaca (puh, jež, zec, lisica). Naročito je ovaj prostor bogat zečevima, fazanima i lisicama što svjedoči dugogodišnja tradicija lova na ovu divljač. Za potrebe poljoprivrede, gaje se pčele, perad, ovce i goveda, a pored ovih od domaćih životinja jedino su prisutne mačke i psi.

Historijski razvoj[uredi | uredi izvor]

Do 1878. godine[uredi | uredi izvor]

Prisustvo ljudi na ovim prostorima seže i u prahistorijsko doba, ali značajnih arheoloških iskopina nema. Najstariji historijski dokazi dolaze iz perioda Rimske imperije, a to su dijelovi rimskih kovanica i nadgrobni spomenik na uzvišenju Vila.

Iz doba srednjovjekovne Bosne gotovo i nema spomenika. Prostori oko grada Doboja i rijeke Usore pripadali su župi Usora koja je osnovana 1245. godine. Značajni spomenici nalaze se u gradovima Doboj i Tešanj (srednjovjekovne tvrđave) i naselju Ularice (nekropola sa stećcima). Na širem prostoru u okolini Doboj Juga posljednji stećak u mahali Bedaci (naselje Lepenica) izdrobljen je 1930-ih godina i iskorišten za gradnju.

Prema narodnoj predaji, naselje Matuzići dobili su ime po Matuzima koji su krajem 15. stoljeća došli na ove prostore iz Crne Gore.

Župa Usora odupirala se osmanlijskim osvajačima sve do 1512. godine. Od tada su ovi prostori, kao i većina drugih dijelova srednjovjekovne Bosne, pod upravom Osmanske imperije. Prvi pisani dokument potiče između 1639. i 1642. godine, a to je zapisnik tešanjskih kadija koji govore o muslimanima među Bosnom i Usorom.

Period Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije (1878-1945.)[uredi | uredi izvor]

Pod austro-ugarskom upravom i za vremena kraljevine Jugoslavije, prostor Doboj Juga je pripadao srezu Tešanj, a od 1952. godine dodijeljen je srezu Doboj. U vrijeme austrougarske vladavine, na lokalitetu ušća rijeke Usore u rijeku Bosnu počela je eksploatacija kamena. Za potrebe prijevoza tog kamena, ali i potrebe prijevoza sirovina (prvenstveno drveta) i prijevoza ljudi, izgrađena je uskotračna šumska željeznička pruga Doboj – Teslić, koja je prolazila kroz naselje Matuzići. Popularni voz "Ćiro" bio je jedino sredstvo saobraćanja sve do 1967. godine, kada je prestao s upotrebom, jer je izgrađen magistralni put Doboj – Teslić. Dugo vremena nakon Drugog svjetskog rata ove krajeve je pogađala velika neimaština, a lokalno stanovništvo je bilo iscrpljeno i preživljavalo zahvaljujući zemljoradnji na vlastitim imanjima. Narodnooslobodilački odbor Jugoslavije okupljao je narodne mase s ciljem reorganizacije i obnove naselja. Tako je lokalno stanovništvo učestvovalo u izgradnji brojnih objekata, uključujući i željezničku prugu Bosanski Šamac – Sarajevo.

Period FNR i SFR Jugoslavije (1945-92.)[uredi | uredi izvor]

Godine 1945. u Matuzićima je uspostavljena četverorazredna osnovna škola koju su pohađala djeca iz Matuzića, Mravića, Kraševa i Lepenice. Sve do 1952. godine naselja Matuzići i Mravići pripadali su srezu Tešanj, a od te godine pripojeni su Doboju. Sve do 1965. godine su djeca iz Matuzića i Mravića odlazila u osnovnu školu u Makljenovac kod Doboja, kada je počela elektrifikacija i izgradnja nove zgrade osnovne škole u Matuzićima. Iste godine ukinuti su srezovi u SRBiH, tako da su Matuzići i Mravići postali mjesne zajednice u opštini Doboj. U vrijeme SFRJ, tačnije od 1976. do 1979. godine mještani Matuzića izdvajali su trogodišnji samodoprinos (u visini 10% iz ličnih dohodaka i 20% iz katastarskog prihoda), kako bi se prikupila sredstva za izgradnju vodovoda. Upravo 1979. godine zahvaljujući samodoprinosu, završena je izgradnja vodovoda, a za 9 mjeseci je izgrađen Dom kulture Matuzići, koji je prerastao u multifunkcijski objekat u kome su se pored kino-sale i biblioteke nalazile ambulanta, soba za ljekare i samoposluga. Samodoprinos je nastavljen i nakon izgradnje Doma kulture, pa je instalirana i telefonska centrala kapaciteta 1000 priključaka. U kino-sali Doma kulture sedmično je održavana kino predstava, ali su se održavali i brojni koncerti i takmičenja pjevača. U 1985. godini oformljena je folklorna sekcija koja će kasnije prerasti u KUD. Sve do raspada SFRJ, u naseljima Mravići i Matuzići od brojnih udruženja građana, bili su na glasu lovačka organizacija, te aktivisti i članovi mjesnih zajednica, Saveza komunista i Saveza socijalističke omladine.

Ratni period (1992-95.)[uredi | uredi izvor]

Dobojskoj opštini ovaj prostor pripadao je sve do 1992. godine kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu. Vojska Republike Srpske potpomognuta snagama JNA iz Srbije zauzela je velike dijelove općine Doboj uključujući i sam grad, i krenula s napadima na područja oko rijeke Usore uključujući naselja Matuzići i Mravići. Ovi su prostori bili prva linija odbrane (1992-95.) od agresora, ali uprkos velikim ljudskim i materijalnim gubicima, lokalno stanovništvo uspjelo se odbraniti od neprijatelja. Na lokalitetu Karuše danas se nalazi muzej na otvorenom tzv. "Groblje tenkova", tenkova koje su pripadnici ARBiH zaustavili u proteklom ratu, a u naselju Matuzići podignut je spomenik palim borcima ARBiH.

Poslijeratni period obnove (1995-2000.)[uredi | uredi izvor]

Nakon ratnih dešavanja veliki prostori bili su pod minama, što je dodatno otežalo povratak stanovništva i obnovu privrede. Nedugo nakon završetka rata, u Matuzićima je izgrađena ambulanta, koja će kasnije izrasti u modernu polikliniku koja zapošljava ljekare specijaliste i stručno medicinsko osoblje. U martu 1998. godine formirana je općina Doboj Jug čije se sjedište nalazi u naselju Matuzići, a općinski organi i službe smještene su u obnovljenu zgradu nekadašnjeg Doma kulture. U obnovi stambenih, privrednih, edukacijskih i vjerskih objekata općinu Doboj Jug su pomogle i neke međunarodne organizacije poput: USAID-a, švedske SIDA-e, Worldvision-a, International-a, Saudijskog komiteta i drugi.

Novi period (2000. - danas)[uredi | uredi izvor]

Nakon 2000. godine pristupilo se obnovi privrednih objekata kao i izgradnji infrastrukture i poboljšanju životnog standarda. Među prvim prioritetima bilo je deminiranje minskih polja koje je završeno sredinom 2008. godine, što općinu Doboj Jug svrstava među prve općine u BiH čiji su tereni u potpunosti očišćeni od mina. Slijedeći važan projekt u Doboj Jugu bila je rekonstrukcija i proširenje vodovoda, što je rezultiralo proširenjem kapaciteta crpne stanice za vodosnabdjevanje Havdine i proširenjem vodovoda u novoj industrijskog zoni Matuzići. Nastavilo se i sa rekonstrukcijom i proširenjem mreže magistralnih i lokalnih puteva. U općini Doboj Jug danas ima blizu 38 km lokalne putne mreže od čega je gotovo 2/3 asfaltirano. Kao prateći sadržaj putne mreže izgrađeni su i trotoari (pored puteva M4 i M17), ulična rasvjeta i svjetlosna signalizacija (postavljeni su savremeni senzorski semafori na glavnoj raskrsnici u naselju Matuzići). 2001. godine izgrađena je ribarska kuća u Mravićima, a sedam godina poslije i lovačka kuća. Osnovna škola "21. mart" u naselju Matuzići bila je pod velikim pritiskom zbog sve većeg broja učenika (dolazili su na nastavu učenici iz susjednih sela). Nastavu su pohađali u malim učionicama, što je otežavalo njeno izvođenje. Zahvaljujući donaciji vlade Japana 2004. godine je izgrađena moderna školska zgrada, koja je omogućila jako dobre uslove odvijanja nastave samim tim što je povećan broj učionica i kabineta. Iste te godine krenulo se s realizacijom novčano najizdašnijih projekata – izgradnje mosta na rijeci Bosni i izgradnje kanalizacijske infrastrukture. Most na rijeci Bosni, koji povezuje naselja Mraviće (općina Doboj Jug) i Ševarlije (općina Doboj), izgrađen je 2004. godine zajedničkim naporima općine Doboj Jug, općine Doboj i vlade ZE-DO kantona i FBiH. Izgradnja kanalizacije traje postupno, i trenutno su izgrađeni kolektorski kanali i pojedini priključci u ravničarskom dijelu naselja Matuzići, što predstavlja 1/3 predviđene infrastrukture. Kod raskrsnice magistralnih puteva M4 i M17 izgrađeni su sportski tereni (za nogomet i odbojku), a također je izgrađena i moderna školska sportska dvorana. 2010. godine izgrađena je i nova džamija u Mravićima.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Posljednji popis stanovništva iz 1991. godine govori da je na prostoru općine Doboj Jug živio 3261 stanovnik. Prema nekim procjenama, danas u općini Doboj Jug živi oko 4500 stanovnika, što znači da je gustina naseljenosti 441 st./km2. S ovako velikim brojem stanovnika po km2, Doboj Jug se svrstava među prenaseljene općine u Bosni i Hercegovini.

Stopa prirasta[uredi | uredi izvor]

Stopa rodnosti (nataliteta) iznosi 1,1%, a stopa smrtnosti (mortaliteta) iznosi 0,7%. Iz ovih dviju stopa proizilazi umjerena stopa prirodnog prirasta od 0,4%. Rast broja stanovništva uočljiv je zbog mnogobrojnih razloga, a najvažniji su: ubrzan proces urbanizacije i industrijalizacije, povoljan saobraćajno-geografski položaj, povoljni uslovi kupovine zemljišta i gradnje stambenih i privrednih objekata, kao i doseljenici (uglavnom izbjeglice, evidentirano oko 300 lica sa statusom izbjeglice) iz opština Teslić, Bos. Brod i Doboj.

Spolna i dobna struktura[uredi | uredi izvor]

Strukture stanovništva daju pravu sliku o dinamici stanovništva. Prema procjenama, od 4500 stanovnika 52% (2340) čini ženska populacija, a 48% (2160) čini muška populacija. Dobna struktura stanovništva je dosta povoljna iako je broj starog stanovništva znatan. Udio mladog stanovništva u ukupnom iznosi 19%, udio zrelog iznosi 70%, a udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu iznosi 11%.

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Prema posljednjem popisu stanovništva (1991.) na prostoru općine Doboj Jug živjelo je 3033 stanovnika koji su se izjasnili kao Bošnjaci (tada Muslimani), 97 ih se izjasnilo kao Hrvati, 19 ih se izjasnilo kao Srbi, a preostale 122 osobe kao Jugoslaveni ili neizjašnjeni. Jezična i religijska struktura su bile u gotovo jednakom odnosu kao i etnička struktura. Danas, nakon nemilih ratnih dešavanja, etnička struktura je dosta izmijenjena: Bošnjaka je 99%, a Hrvata i Srba samo 1%.

Ekonomska struktura[uredi | uredi izvor]

Na radno sposobno stanovništvo otpada 71% ukupnog stanovništva, a prema podacima iz 2000. godine udio zaposlenog stanovništva bio je 16% od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva. U primarnom sektoru radilo je 1%, u sekundarnom sektoru (uglavnom građevinarstvo) radilo je 45%, a u tercijarnom sektoru 54% zaposlenog stanovništva.

Obrazovna struktura[uredi | uredi izvor]

Prema podacima iz 2000. godine obrazovna struktura stanovništva je poražavajuća, s obzirom da je te godine bilo čak 52% stanovništva bez osnovnog obrazovanja, 8% stanovništva imalo je završenu osnovnu školu, 33% srednju školu, a samo 7% višu školu ili fakultet. Ovaj trend visoke stope neobrazovanih osoba se smanjuje, jer su to uglavnom starije osobe ili manje imućne osobe koje se nisu školovale. U zadnje vrijeme sve je više osoba sa završenom srednjom školskom ili visokom školskom spremom. U općini Doboj Jug egzistira osnovna škola "21.mart" koju pohađaju djeca iz Doboj Juga ali i iz susjednih mjesta, dok na području općine ne postoji srednjoškolska ustanova, tako da srednjoškolci putuju dnevno do škola u Tešnju, Doboju i Maglaju.

Naselja[uredi | uredi izvor]

Glavne stranice: Matuzići i Mravići

Do prije 30 godina, ovo je bio tipični nerazvijeni poljoprivredni kraj. Tadašnja naselja Matuzići i Mravići bila su smještena u brdskom predjelu, a samo mali broj kuća i objekata bio je u ravnici. Današnja naselja Matuzići i Mravići u mnogome se razlikuju od onih prije 20 ili 30 godina. Razlike se prije svega ogledaju u izgrađenoj infrastrukturi i brojnim objektima.

Više o naseljima u člancima:

Privreda[uredi | uredi izvor]

Naselja općine Doboj Jug prije rata su se razvijala u okviru tadašnje opštine Doboj, tako da se najveći privredni razvoj usmjeravao na sam grad Doboj, a vrlo malo sredstava je ulagano u manja naseljena područja. Zaposleno stanovništvo je uglavnom odlazilo na posao u obližnje gradove Doboj, Maglaj i Tešanj, a preostalo stanovništvo koje nije radilo u gradovima, uglavnom se bavilo individualnom poljoprivredom na vlastitom imanju. Već nakon formiranja općine Doboj Jug traže se načini bolje organizacije privrednih sektora na ovom području, tako da je naglasak prebačen na djelatnosti sekundarnog i tercijarnog sektora. To je rukovodstvo općine smisleno uradilo s ciljem oporavka privrede od ratnih razaranja te poboljšanja životnog standarda stanovništva (veće prihode donose upravo sekundarne i tercijarne djelatnosti jer su one nosioci privrednog razvoja).

Poljoprivreda[uredi | uredi izvor]

Poljoprivreda je uglavnom individualna, mada se u posljednjih desetak godina, putem osnivanja Udruženja poljoprivrednika Doboj Jug pokušava imati organizovani pristup unapređenju i razvoju poljoprivrede (mini farme, otkup mlijeka itd). Stanovništvo koje nije u stalnom radnom odnosu uglavnom se bavi poljoprivredom na malim parcelama (njive i bašte) na kojima sadi žitarske, povrtlarske i voćarske kulture radi vlastitih potreba. Iako obradive površine zahvataju 64% teritorije općine, nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene, posebno iz razloga što su to usitnjeni posjedi na kojima se obično grade stambeni i privredni objekti. Vrlo mali dio poljoprivrednih proizvoda se prodaje i izvozi jer su to uglavnom mliječni proizvodi, jaja i meso ili nešto malo kultura iz plasteničke proizvodnje. Ovakav način organizacije poljoprivrede otežava plasman robe na tržište, pa je osnovano udruženje poljoprivrednika "Zelena polja" s ciljem obuke poljoprivrednika, unaprijeđenja poljoprivredne proizvodnje, nabavke nove mehanizacije i poboljšanja uslova za plasman poljoprivrednih proizvoda. Takvu inicijativu podržala je i italijanska organizacija GVC koja putem mikrokredita ulaže u poljoprivredu: pčelarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo (uzgoj voća i povrća u plastenicima), ovčarstvo i govedarstvo. Značajna oblast poljoprivrede je i cvjećarstvo posebno jer se u Doboj Jugu nalazi agro vrtni centar za uzgoj, uvoz i izvoz cvijeća.

Industrija i građevinarstvo[uredi | uredi izvor]

Industrija je veoma mlada privredna grana jer su sva preduzeća nastala u novije vrijeme (zadnjih 10 godina). To su mala privatna preduzeća koja se bave proizvodnjom hrane, građevinskog materijala, preradom drveta i metala (stolarske i limarske radionice). Prije par godina izgrađeno je šest većih industrijskih objekta i to: tri u naselju Matuzići (metaloprerađivačka i tekstilna industrija i proizvodnja asfalta) i tri u naselju Mravići (proizvodnja stakla, proizvodnja protekt-guma i prerada plemenitih metala: srebra i zlata). Industrija je prilično dobro organizovana tako da veliki dio proizvoda izvozi u druge krajeve BiH, pa i u inostranstvo. Građevinarstvo je značajan segment privrede, a posebno se ističe izgradnja i održavanje puteva, izgradnja stambenih i privrednih objekata, a pored građevinarstva se ističe i proizvodno zanatstvo. U smislu jačanja sekundarnih, ali i tercijarnih djelatnosti, ide se ka ostvarivanju značajnog plana u naseljima Matuzići i Mravići, tj. izgradnje novih industrijskih zona uz rijeku Usoru i rijeku Bosnu. Na teritoriju Doboj Juga ne postoje značajna nalazišta ruda, tako da rudarstvo i energetika nisu razvijeni. Zbog blizine dobojske toplane, pretpostavke su da se nekada u budućnosti naselja Matuzići i Mravići povežu na sistem centralnog grijanja, ali su male šanse za izvodljivost takvog ambicioznog projekta.

Tercijarni sektor[uredi | uredi izvor]

Tercijarne djelatnosti daleko premašuju sve ostale privredne djelatnosti prema udjelu zaposlenosti (preko 50% zaposlenih), ali i prema ostvarenim prihodima. Nosilac privrede Doboj Juga su upravo mala preduzeća koja se bave trgovinom, ugostiteljstvom, turizmom, transportom, špedicijom i komunikacijama. Treba istaći da dobar dio zaposlenih radi u okviru kvartarnog sektora: općinska administracija, prosvjetni radnici, medicinsko osoblje, zaposleni u policijskoj upravi, kantonalnim zavodima i sl. Saobraćajnice su prilično dobre, mada bi se trebalo poraditi na boljoj rekonstrukciji glavnih puteva. Poštanske i telekomunikacijske usluge su na dobrom nivou, a školstvo i zdravstvo je zadnjih godina značajno unaprijeđeno (izgrađena nova školska zgrada i sportska dvorana te proširena zgrada poliklinike).

Tercijarne i kvartarne djelatnosti[uredi | uredi izvor]

Politika[uredi | uredi izvor]

Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Općinsko vijeće, koje se sastoji od 13 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine.

Načelnik općine[uredi | uredi izvor]

Općinsko vijeće[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kultura[uredi | uredi izvor]

KUD "Đerdan" Doboj Jug osnovan je 1. marta 2005. godine i jedino je kulturno umjetničko društvo na području općine Doboj Jug. KUD je od 2003. do 2012. učestvovao na mnogim festivalima širom BIH kao i van njenih granica. Organizatori su međunarodne smotre folklora pod nazivom "U susret ljetu" koji se održava svake godine u junu. Društvo broji oko 150 članova.

Religija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Sport[uredi | uredi izvor]

Jedini fudbalski klub u općini Doboj Jug je FK Gradina, koji se trenutno takmiči u Regionalnoj Ligi FBiH (Kantonalna Liga ZE-DO Kantona). Klub je osnovan prije rata u Bosni i Hercegovini, te je početkom rata ugašen, da bi 2010. godine ponovo počeo sa radom.

Turizam[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Trgovina[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Komunikacije i mediji[uredi | uredi izvor]

Stanovnicima Doboj Juga, na raspolaganju su i uticajni mediji poput lista "Naše novine", "Oslobođenje" čije se dopisništvo nalazi u centru naselja Matuzići, radija ZOS (također u naselju Matuzići) i kablovske televizije EGE. Krajem 2006. godine pušten u promet zvanična web stranica općine Doboj Jug, koji donosi mnoge korisne informacije i zanimljive sadržaje, a preko kojeg se svi zainteresovani mogu obratiti općinskom načelniku i službama.

Stanje životne sredine[uredi | uredi izvor]

Najveći geoekološki problem općine Doboj Jug jesu vode. Poznato je da se nizvodno od vrela Bosne, ova rijeka konstanto zagađuje putem kanalizacionih odvoda i industrijskih postrojenja. Najveći zagađivači su termoelektrana u Kaknju, metalurški kombinat u Zenici i tvornica papira i celuloze u Maglaju. Slična situacija je i nizvodno sa rijekom Usorom koju zagađuje industrija Teslića (destilacija, brojne benzinske pumpe i druge firme), odnosno Tešnja (metalna i hemijska industrija). Veliki problem predstavlja i nekontrolisano bacanje krutog otpada (razne boce, vreće, papir, dijelovi metala i sl.). Takva voda dolazi do teritorija Doboj Juga i opasno djeluje na podzemne tokove. No takva voda se crpi i prečišćava u crpnoj stanici Havdine u Doboj Jugu jer je rijeka Bosna jedini i najznačajniji izvor vode. Iako se voda može koristiti za piće (vrše se redovne biološke i hemijske analize) dobar dio stanovništva izbjegava upotrebu za piće i kupuje flaširanu vodu. Osim toga, rijeke Usora i Bosna (zbog niskog i zaravnjenog terena) pri velikim kišama često se izlijevaju iz korita i prave velike materijalne štete. U julu 2001. godine oko 20% teritorije općine Doboj Jug bilo je pod vodom, i tome se nastoji stati u kraj izgradnjom nasipa uz rijeke Usoru i Bosnu.

Drugi veliki problem su klizišta. Registrovana su dva klizišta koja su rezultat erozivnog djelovanja padavinskih voda, nezakonite sječe i izgradnje kuća. Male su površine pod šumama, tako da se klizišta mogu javiti i na nestabilnim površinama (pogotovo u naselju Mravići na lesiviranom zemljištu na glinama).

Prisutna je i značajna zagađenost zraka, naročito u zimskom periodu, kada je smanjena fotosinteza (uglavnom bjelogorična drveća, sasvim je malo četinarskih). Pored saobraćaja, najveće količine aeropolutanata dolaze iz dimnjaka domaćinstava i toplane u Doboju.

Stanje životne sredine biće mnogo bolje ukoliko se budu koristili filteri u tvornicama pored rijeka Usore i Bosne. Stanje životne sredine je zadovoljavajuće, ali moglo bi biti puno bolje. Potpunom izgradnjom kanalizacione infrastrukture bio bi trajno riješen problem otpadnih voda. Gradnja kanalizacije je postepena, a do sada se riješilo blizu 1/3 posla. Veoma je pohvalno što se papirni i kartonski otpad odvozi na recikliranje u tvornicu papira i celuloze Natron u Maglaju. Komunalne usluge su solidne i nije bilo velikih redukcija vode.

Regionalno-geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Općina Doboj jug pripada regiji sjeverna Bosna, subregiji prostora donjih tokova rijeka Vrbasa i Bosne, čije je regionalni centar grad Doboj (30 000 st.). Karakteristike ove subregije su velika prostranstva nizija otvorenih panonskim uticajima, umjereno-kontinentalna klima, donji tokovi rijeka Bosne, Vrbasa, Usore i Ukrine, velika gustina naseljenosti, dobra saobraćajna povezanost, raznolika industrija i tercijarne djelatnosti (naročito promet, trgovina i ugostiteljstvo) i značajni prirodni resursi.

U novoj administrativnoj podjeli BiH, općina Doboj Jug ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine s glavnim gradom Sarajevom odnosno Zeničko-dobojskog kantona s glavnim gradom Zenicom. Iako je Zenica administrativno središte kantona i ima snažan uticaj na sve ZE-DO općine, općina Doboj Jug nikada nije izolovana od uticaja grada Doboja i opštine Doboj, jer je i dalje prisutna privredna i saobraćajna povezanost općine Doboj Jug i opštine Doboj.

Saobraćajno-geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Općina Doboj Jug ima veoma povoljan saobraćajno-geografski položaj, s obzirom da se nalazi na raskrsnici dviju važnih saobraćajnica – magistralnih puteva: M17 Bosanski Šamac – Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar i M4 Tuzla – Doboj – Teslić – Banja Luka. Uz magistralni put M4, na raskrsnici u Matuzićima postavljena je svjetlosna signalizacija i ulična rasvjeta, a cijelom dužinom od raskrsnice Karuše do tešanjskog naselja Kraševo izgrađeni su trotoari. Na dionici puta M17 (od tešanjskog sela Šije do lokaliteta Gradina u Mravićima) također su izgrađeni trotoari. Ove dvije saobraćajnice su jako frekventne te su zbog mjera predostrožnosti česte radarske kontrole, kako bi se izbjegle saobraćajne nesreće. Upravo zbog velikog broja saobraćajnih prekršaja i nezgoda su postavljeni semafori. Bilo je govora o izmještanju dionice puta M4 kroz Matuziće izvan naselja, kako bi se dionica puta nalazila na nasipima pored rijeke Usore i štitila naselje Matuzići od poplava, ali za taj projekt trebalo bi izdvojiti velika sredstva što općina Doboj Jug i vlada FBiH u dogledno vrijeme ne mogu obezbijediti. Ta zamišljena trasa dionice puta M4 trebala bi se naslanjati na trasu planiranog autoputa V-C, koji bi prolazio kroz teritorij općine Doboj Jug, pa se realizacija ove investicije očekuje da bude u sklopu izgradnje pomenutog koridora na ovom području. Mreža lokalnih puteva je proširena i danas iznosi blizu 38 km, od čega je gotovo 25 km puta asfaltirano. 2004. godine izgrađen je most na rijeci Bosni, koji lokalnim putem povezuje naselja Mravići i Ševarlije. Ovaj most značajno je doprinijeo razvoju privrede, ali i znatno smanjio dužinu puta od dobojskih naselja prema gradovima Maglaj i Tešanj. Također par kilometara od Doboj Juga je i željeznička pruga koja povezuje grad Doboj sa Sarajevom i Bosanskim Šamcem odnosno sa Tuzlom i Banjalukom.

Administracija općine Doboj Jug[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Udruženja građana[uredi | uredi izvor]

Lokalno stanovništvo prilično je aktivno što svjedoče brojna udruženja građana:

  • Udruženje mladih bošnjaka “EMANET“
  • Kulturno-umjetničko društvo "Đerdan"
  • Lovačka organizacija "Srndać"
  • Udruženje ribara "Kulina"
  • Udruženje privrednika Doboj Jug
  • Udruženje paraplegičara Doboj Jug
  • Udruženje građana za edukaciju, sport i rekreaciju "BH Barca" (škola nogometa, odbojke, plivanja i sankanja)
  • Šahovski klub Doboj Jug
  • Stonoteniski klub Doboj Jug
  • Košarkaški klub "ABC" Doboj Jug
  • Kickboxing club "Fighter-Doboj Jug" Doboj Jug
  • Udruženje žena "ŽENA 21. VIJEKA" Doboj Jug

Saradnja sa partnerima i nevladinim organizacijama[uredi | uredi izvor]

U mnogim javnim investicijama i projektima općini Doboj Jug podršku su dali: MDP – Municipalities Development Project (projekt razvoja općina dobojske regije koji finansira vlada Švicarske), zatim vlada Japana i vlade ZE-DO kantona i FBiH. Općina Doboj Jug uspostavila je dobru saradnju s nevladinim sektorom posebno kroz prijenos određenih poslova u nadležnost NVO-a, za šta se raspisuje natječaj i izdvajaju sredstva. Također, općina Doboj Jug ulaže i u ljudske resurse (npr. u stalnu edukaciju kadrova ili u stipendiranje učenika i studenata).

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski likovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: