Kenozoik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Kenozojska era ili kenozoik (od grčkih riječi kainos = nov + zoe = život) je najmlađa od tri klasične geološke ere. Ona je zapoočela prije 65,5 miliona godina s kredsko-tercijarnim masovnim izumiranjem na kraju perioda krede koje je označilo smrt posljednjih dinosaurusa na kraju mezozojske ere te traje i danas.

Kenozoik se dijeli u dva perioda - paleogen i neogemn, a oni su podijeljeni u epohe. Paleogen se sastoji od epoha paleocena, eocena i oligocena, a neogen se sastoji od epoha miocena, pliocena, pleistocena te holocena, od kojih posljednja traje i danas. Kroz historiju je kenozoik bio odijeljen u periode (ili pod-ere) zvane tercijar (od paleocena do pliocena) i kvarternar (pleistocen i holocen), iako ih mnogi geolozi više ne priznaju.

Život u kenozojskoj eri[uredi | uredi izvor]

Kenozoik je doba sisara. Za vrijeme kenozoika su se sisari razvili od malih, jednostavnih, općih oblika u razgranatu grupu kopnenih, morskih i letećih žiivotinja. Kenozoik se isto tako može nazvati i dobom savana, te međusobno zavisnih kritosjemenjača i insekata. Ptice su također prilično evoluirale u kenozoiku.

Geološki gledano, kenozoik je doba kada su se kontinenti pomakli do svojih današnjih pozicija. Australija-Nova Gvineja se razdvojila od Gondwane koja je krenula na sjever i konačno postala Jugoistočnom Azijom; Antarktika se pomakla na svoju današnju poziciju oko Južnog pola; Atlantski okean se proširio, a pred kraj ere se Južna Amerika spojila sa Sjevernom Amerikom.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • British Caenozoic Fossils, 1975, The Natural History Museum, London.



  1. ^ Paleontolozi se koriste terminom faunalni stadiji radije nego geološki periodi. Nomenklatura stadija je dosta kompleksna. Pogledaj The Paleobiology Database. za odličan primjer redne liste faunalnih stadija.
  2. ^ Dates are slightly uncertain with differences of a few percent between various sources being common. This is largely due to uncertainties in radiometric dating and the problem that deposits suitable for radiometric dating seldom occur exactly at the places in the geologic column where they would be most useful. The dates and errors quoted above are according to the International Commission on Stratigraphy 2004 time scale. Dates labeled with a * indicate boundaries where a Global Boundary Stratotype Section and Point has been internationally agreed upon: see List of Global Boundary Stratotype Sections and Points for a complete list.
  3. ^ a b c d Historically, the Cenozoic has been divided up into the Quaternary and Tertiary sub-eras, as well as the Neogene and Paleogene periods. However, the International Commission on Stratigraphy has recently decided to stop endorsing the terms Quaternary and Tertiary as part of the formal nomenclature.
  4. ^ a b Za više informacija pogledati sljedeći članak: Earth's atmosphere, carbon dioxide, Carbon dioxide in the Earth's atmosphere, Image:Phanerozoic_Carbon_Dioxide.png, Image:65 Myr Climate Change.png, Image:Five Myr Climate Change.png, and Template:DF temperature
  5. ^ The start time for the Holocene epoch is here given as 11,430 years ago ± 130 years (that is, between 9610 BC-9560 BC and 9350 BC-9300 BC). For further discussion of the dating of this epoch, see Holocene.
  6. ^ Prema studiji vezanoj za Arktičku klimu, Biološkog instituta, Univerziteta u Utrehtu (eng. Institute of Environmental Biology , Utrecht University) azola paprat je imala značajnu ulogu u promjeni klime prije oko 55 miliona godina koja se promijenila iz tropske u hladnu. Ta paprat je imala veliko rasprostranjenje čime je doprinijela obaranju koncentracije ugljik ndioksida u vazduhu.
  7. ^ a b U Sjevernoj Americi, Carboniferous je podijeljen na Mississippian i Pennsylvanian Periode.
  8. ^ Prekambrij je također poznat i kao Cryptozoic.
  9. ^ a b c d e f g h i j k l m n The Proterozoik, Arhaik and Hadajk se često zajednički imenuju kao Prekambrijsko vrijeme, ili nekada također kao Cryptozoic.
  10. ^ a b c d e f g h i j k l Definisano uapsolutnim godinama (Global Standard Stratigraphic Age).
  11. ^ Najstarija mjerljiva starost kratona, ili kontinentalne kore, je oko 3600-3800 Ma
  12. ^ Iako često korišten, Hadajk nije formalan eon a donje granice za Arhaik i Eoarhaik nisu utvrđene. Hadajk nekada također nazivaju Priscoan ili Azoic. Nekada, Hadajk se može naći izdijeljen na poddijelove u skladu sa mjesečevom geološkom vremenskom skalom. Ove ere uključuju Kriptik i Basensku grupu (koje su poddijelovi pre-Nektarijum ere), Nektarijum, i Donji Imbrijum.
  13. ^ a b c d Imena ovih era su uzeta iz Lunarne geološke vremenske skale. Njihova upotreba u zemaljskoj geologiji je neslužbena.
  14. ^ Bowring, Samuel A. (1999). "Priscoan (4.00-4.03 Ga) orthogneisses from northwestern Canada". Contributions to Mineralogy and Petrology 134: 3. Najstarija stijena na Zemlji je Acasta Gneiss, i datirana je u period od prije oko 4.03 Ga, locirana je u Sjeverozapadnoj teritoriji Kanade.
  15. ^ http://www.geology.wisc.edu/%7Evalley/zircons/Wilde2001Nature.pdf
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: