Paleozoik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 542 a trajala je do oko 251 miliona godina računajući od sadašnjeg vremena. Dijeli se na kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm.

U kambriju, prije oko 540 miliona godina, na kopnu nije bilo nikakvog života, no zato su u moru živjele svakojake biljke te životinje mehkog tijela: mekušci, meduze, spužve. U to doba prva stvorenja s nogama sele se na morsko dno: trilobiti.

Tokom sljedećih 160 miliona godina pojavljuju se nove morske životinje: korali i morski ljiljani, kao i neobične ribe bez čeljusti zvane agnati ili "okrugloustaši". One su ujedno i prvi kičmenjaci. Ubrzo mora i okeane nastanjuju razne vrste riba koje potom kreću u slatku vodu: jezera i rijeke. Na kopnu, na obalama močvara, počinju rasti biljke. Sada na tlu ima hrane pa se pojavljuju insekti. Početkom karbona, prije 360 miliona godina, biljke malo-pomalo osvajaju obale. Insekti se mijenjaju. Prvi kičmenjaci izlaze iz vode: to su vodozemci koji su naučili udisati zrak i imaju 4 noge za hodanje. Postaju sve brojniji, a iz njih se razvijaju gmazovi koji su u stanju izvan vode izleći se iz ljuske.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:
  1. ^ Paleontolozi se koriste terminom faunalni stadiji radije nego geološki periodi. Nomenklatura stadija je dosta kompleksna. Pogledaj The Paleobiology Database. za odličan primjer redne liste faunalnih stadija.
  2. ^ Dates are slightly uncertain with differences of a few percent between various sources being common. This is largely due to uncertainties in radiometric dating and the problem that deposits suitable for radiometric dating seldom occur exactly at the places in the geologic column where they would be most useful. The dates and errors quoted above are according to the International Commission on Stratigraphy 2004 time scale. Dates labeled with a * indicate boundaries where a Global Boundary Stratotype Section and Point has been internationally agreed upon: see List of Global Boundary Stratotype Sections and Points for a complete list.
  3. ^ a b c d Historically, the Cenozoic has been divided up into the Quaternary and Tertiary sub-eras, as well as the Neogene and Paleogene periods. However, the International Commission on Stratigraphy has recently decided to stop endorsing the terms Quaternary and Tertiary as part of the formal nomenclature.
  4. ^ a b Za više informacija pogledati sljedeći članak: Earth's atmosphere, carbon dioxide, Carbon dioxide in the Earth's atmosphere, Image:Phanerozoic_Carbon_Dioxide.png, Image:65 Myr Climate Change.png, Image:Five Myr Climate Change.png, and Template:DF temperature
  5. ^ The start time for the Holocene epoch is here given as 11,430 years ago ± 130 years (that is, between 9610 BC-9560 BC and 9350 BC-9300 BC). For further discussion of the dating of this epoch, see Holocene.
  6. ^ Prema studiji vezanoj za Arktičku klimu, Biološkog instituta, Univerziteta u Utrehtu (eng. Institute of Environmental Biology , Utrecht University) azola paprat je imala značajnu ulogu u promjeni klime prije oko 55 miliona godina koja se promijenila iz tropske u hladnu. Ta paprat je imala veliko rasprostranjenje čime je doprinijela obaranju koncentracije ugljik ndioksida u vazduhu.
  7. ^ a b U Sjevernoj Americi, Carboniferous je podijeljen na Mississippian i Pennsylvanian Periode.
  8. ^ Prekambrij je također poznat i kao Cryptozoic.
  9. ^ a b c d e f g h i j k l m n The Proterozoik, Arhaik and Hadajk se često zajednički imenuju kao Prekambrijsko vrijeme, ili nekada također kao Cryptozoic.
  10. ^ a b c d e f g h i j k l Definisano uapsolutnim godinama (Global Standard Stratigraphic Age).
  11. ^ Najstarija mjerljiva starost kratona, ili kontinentalne kore, je oko 3600-3800 Ma
  12. ^ Iako često korišten, Hadajk nije formalan eon a donje granice za Arhaik i Eoarhaik nisu utvrđene. Hadajk nekada također nazivaju Priscoan ili Azoic. Nekada, Hadajk se može naći izdijeljen na poddijelove u skladu sa mjesečevom geološkom vremenskom skalom. Ove ere uključuju Kriptik i Basensku grupu (koje su poddijelovi pre-Nektarijum ere), Nektarijum, i Donji Imbrijum.
  13. ^ a b c d Imena ovih era su uzeta iz Lunarne geološke vremenske skale. Njihova upotreba u zemaljskoj geologiji je neslužbena.
  14. ^ Bowring, Samuel A. (1999). "Priscoan (4.00-4.03 Ga) orthogneisses from northwestern Canada". Contributions to Mineralogy and Petrology 134: 3. Najstarija stijena na Zemlji je Acasta Gneiss, i datirana je u period od prije oko 4.03 Ga, locirana je u Sjeverozapadnoj teritoriji Kanade.
  15. ^ http://www.geology.wisc.edu/%7Evalley/zircons/Wilde2001Nature.pdf