Mehkušci

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Mekušci)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Mehkušci
Sepioteuthis sepioidea
Sepioteuthis sepioidea
Sistematika
Carstvo Animalia
Natkoljeno Lophotrochozoa
Koljeno Mollusca
Linné, 1758.
Razredi
Caudofoveata

Aplacophora
Polyplacophora
Monoplacophora
Bivalvia
Scaphopoda
Gastropoda
Cephalopoda

Rostroconchia

Mehkušci (Mollusca) su koljeno s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskičmenjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.

Na temelju savremenih istraživanja DNK, danas se mehkušci i neke druge skupine životinja svrstavaju u natkoljeno Lophotrochozoa. Danas na zemlji živi oko 50.000 vrsta mehkušaca, a u fosilnom obliku poznati su još iz razdoblja pretkambrija.

Nauka koja se bavi mehkušcima zove se malakologija (ili malakozoologija).

Način života[uredi | uredi izvor]

Osim polarnih regija i planina, mehkušci nastanjuju sva područja na zemlji. Većina živi u morima, gotovo sve grupe žive maritimno. Neke vrste školjkaša mogu se naći i u slatkoj vodi, a manjim dijelom čak i u vlažnoj zemlji (Pisidium spec.). No najveća grupa mekušaca, puževi, naseljuju sva ostala područja.

Građa mehkušaca[uredi | uredi izvor]

S iznimkom Monoplacophora i u naznakama mnogoljušturaša, tijela mehkušaca su nesegmentirana, građena bilateralno simetrično (kod npr. puževa simetrija može biti sekundarno poremećena) i bez ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekim kožnatim plaštom koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanjsku ljušturu koja štiti i podržava tijelo. Kod puževa ljuštura ("kućica") je neparna, a kod školjaka gotovo uvijek parna. Ljušture su građene od kalcijevog karbonata i proteina i čine svojevrsni vanjski skelet. Kod nekih grupa ljuštura zakržlja ili čak potpuno nestane, kao kod puževa golaća.

Tijelo im se sastoji od četiri dijela: glave, probavila, plašta i stopala. Na glavi mehkušci imaju usta, oči i ticala. U probavnoj vrećici imaju crijeva, jetru, bubrege i spolne organe. Plašt koji djelomično ili potpuno obavija tijelo i stvara plaštenu šupljinu u kojoj se nalaze dišni organi, škrge kod vodenih a pluća kod suhozemnih mehkušaca. S donje strane tijelo se proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu, stopalo. Srce je na leđnoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije pretklijetke, a u ustima imaju čeljusti ili nazubljenu pločicu.

Nervni sistem je različit, ali svi imaju 3 para ganglijskih čvorova sa živčanim tracima koji su povezani s osjetilnim organima.

Razmnožavanje i razvoj mehkušaca[uredi | uredi izvor]

Većina školjki, svi glavonošci i mnogi puževi su odvojenih spolova. Dvospolci su puno rjeđi nego što se to ranije pretpostavljalo. Oplodnja se najčešće odvija izvantjelesno, u vodi u koju se ispuštaju jajašca i spermiji, ali je kod viših mehkušaca pravilo oplodnja unutar tijela. Razvoj se najčešće odvija kroz stadij larve. Iznimka su glavonošci, kod kojih se na jajetu diskoidnim brazdanjem gradi embrij. Neki mehkušci se brinu za leglo, a neke vrste iz razreda Monoplacophora zadržavaju embrije do valjenja u plaštenoj šupljini.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Filogeneza pojedinih razreda je još uvijek sporna. Trenutno postoji više filogenetskih stabala, a svako od njih se dokazuje ponekim novim nalazom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikivrste
Wikivrste: Mehkušci
Commons
Commons: Mehkušci