Škrge

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Škrge jedne evropske ribe (Esox lucius)
Kod ovog repatog vodozemca, možemo uočiti izvan žbunjolike škrge

Škrga (uglavnom se koristi množina - "škrge") je organ, koji kod mnogih vodenih životinja (naročito kod riba) prenosi iz vode kisik, koji ide u krv. Ovakav proces disanja se zove škržno disanje.

Škrge su često presvučene sa jednom veoma tankom i providnom kožom, i u njihovoj unutrašnjosti su spojene sa posebnim venama ili praznim dijelovima tijela, gdje cirkuliraju krv. Oni leže na različitim mjestima u tijelu nekih životinja: kod crva i rakova na ekstremitetima, kod nekih vrsta školjki i morskih puževa u dijelovima usta, a kod riba u dijelu prednjeg želudca. Često leže škrge na tim mjestima, mogu biti uvučene u kožu, mogu biti ispod krečnjačkih dijelova ili na škržnom poklopcu. Škrge imaju različite oblike; mogu izgledati kao češalj, list ili drvoliko, pa čak žbunjoliko, zato da bi voda mogla ući i da bi škrge mogle prenijeti kisik. Kod riba, škrge su često u rozim i crvenim nijansama. To je nastalo zbog toga što su vene i arterije nalaze ispod već pomenute kožice.

Škrge često pronalazimo kod riba i drugih životinja koji su se prilagodili životu u vodi (osim kitova, koji su naravno, sisavci), ali i kod nekih kopnenih životinja, kao kod nekih vrsta kopnenih puževa (izuzetci su puževi koji dišu na pluća), kod školjki i drugih mekušaca, kod nekih vrsta morskih glista, kod rakova, naravno kod riba i kod larvi vodozemaca.

Životinje koje dišu na škrge, kada dođu na kopnene prostore, njihovi škržni listovi se brzo osuše, jer se nisu prilagodili na suhim prostorima, no mogu i ugušiti se u vodi, kada udišu druge gasove, koji su otrovni za njih, kao i kada istroše kisik. Neke vrste riba i rakova su preko svojih posebnih evolucioniranja svoje škrge dobro razvile, pa mogu na kopno ostati duže vrijeme. Neke vrste, ipak, mogu čuvati količinu vode i iz nje "vaditi" kisik, i tako ostati duže vrijeme na kopno. Škrge su organi koji su evolucijom potekli od traheja.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: