Želudac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Jednjak, želudac i dvanaesnik (tanko crijevo) u ljudskom probavnom sistemu, položaj želuca u tijelu.

Želudac (lat.Ventriculus S. Gaster) je organ koji služi za probavu hrane.

Izgled i građa[uredi | uredi izvor]

Nalik je na vrećicu u probavnoj cijevi, kapaciteta oko 1200-1500cm3. Dužina želuca je oko 25cm, a širina iznosi 10-20cm. Sastoji se iz dva dijela:

  • Horizontalni ili pilorični dio (parspylorica) koji označava granicu prema duodenumu
  • Tijelo želuca (corpus ventriculi) ili kardijalni dio koji označava granicu gdje jednjak prelazi u želudac

Zid želuca se sastoji iz tri sloja:

  • serozni omotač (tunica serosa)
  • mišični omotač (tunica muscularis)
  • sluzokožni omotač (tunica mucosa)

Varenje[uredi | uredi izvor]

On stvara želučane tekućine koje razgrađuju hranu i pretvaraju je u kašastu smjesu. Želučani sokovi su enzim pepsin, hlorovodična kiselina i sluz. Nakon probave u želucu, hrana putuje u duodenum.

Oboljenja[uredi | uredi izvor]

  • Akutni katar želuca (gastritis ac.)
  • Hornični katar želuca (gastritis chr.)
  • Ulkusne bolesti (tzv. Čir na želucu)
  • Karcinom želuca (carcinoma ventriculi)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: