Jednjak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ljudski probavni sistem sa označenim jednjakom

Jednjak (lat. Oesophagus) je mišićno-sluzokožni kanal kod kičmenjaka, dužine oko 25cm, prečnika oko 2cm, kojim se hrana transportuje od ždrijela do želuca. Pripada probavnom sistemu.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Nalazi se ispred kičmenog stuba, i silazi najprije kroz vrat, zatim kroz zadnji dio mediastinumu i svoj otvor na dijafragmi (hiatus esophageus), završava s ulaznim otvorom želuca (cardia). U sagitalnoj ravni je konkavan prema naprijed, jer u gornjem dijelu prati krivinu kičmenog stuba, a u donjem gradi krivinu oko luka aorte, koja prolazi ispred grudnog dijela jednjaka.

Sastoji se od tri dijela:

  • Vratni dio, je početni dio i od manubrijuma grudne kosti prelazi u grudni dio. Dužine je oko 5 cm. Između jednjaka i pretkičmenih mišića nalazi se retroezofagealni prostor, koji omogućava pokrete jednjaka pri gutanju. Ispred jednjaka je dušnik, a između jednjaka i dušnika prolaze povratni grkljanski živci (n. laringeus recurrens). Bočno leže režnjevi štitne žlijezde, karotidne arterije, unutrašnje jugularne vene i oba nerva vagusa (svaki sa po jedne strane).
  • Grudni dio jednjaka, je dug oko 15-20 cm i to je njegov najduži dio. Podjeljen je na gornji i donji grudni dio.
Dijelovi jednjaka

Gornji grudni dio, se nalazi u gornjem medijastinumu. Ovaj dio se nalazi iza dušnika i iznad luka aorte. Lijevi glavni bronh pritišće jednjak sa prednje strane i stvara na njemu srednje suženje. Između zadnje strane jednjaka i kičmenog stuba, sa mišićima nalazi se retroezofagealni prostor. Zadnju stranu ukršta grudni limfni kanal (ductus thoracicus). Lijevu stranu jednjaka dodiruje luk aorte, stvara na njemu srednje suženje i potiskuje ga udesno. Sa lijeve strane jednjaka nalazi se lijeva zajednička karotidna arterija, također ovom stranom u žlijebu između jednjaka i dušnika prolazi i lijevi povratni grkljanski nerv. Lijeva strana jednjaka dodiruje i lijevu plućnu maramicu. Desna strana jednjaka se nalazi iza dušnika i dodiruje desnu plućnu maramicu. U okolini jednjaka se nalaze brojni paratrahealni limfni čvorovi.

Donji grudni dio, nalazi se ispod račvanja dušnika i iza srčane maramice, tako da je sa prednje strane prekriven njom i preko nje dodiruje lijevu srčanu pretkomoru i komoru srca. Desna plućna arterija također prolazi ispred jednjaka nešto iznad srčane maramice. U donjem dijelu prednjom stranom jednjaka silazi lijevi nerv vagus, dok desni vagus silazi zadnjom stranom jednjaka. Aortni luk se podvlači ispod jednjaka i prelazi na njegovu zadnju stranu. U nivou dijafragme grudna aorta je sasvim pozadi jednjaka. Zadnja strana jednjaka je i u kontaktu sa grudnim limfnim kanalom i venom azigos.

  • Trbušni dio, počinje otvorom dijafragme kroz koji prolazi jednjak (hiatus asophageus). Ovaj dio je kratak, 2-4 cm, lijevkastog oblika i obuhvaćen je mišićima dijafragme, koja imaju ulogu sfinktera (zatvarača) jednjaka. Završava se ušćem u želudac (ostium cardiacum).

Građa[uredi | uredi izvor]

Građa zida jednjaka

Zid jednjaka je izgrađen iz 3 sloja.

  • Vezivni sloj (lat: tunica adventitia), je spoljašnji sloj koji labavo vezuje jednjak za okolne strukture. Ovaj sloj građen je pretežno iz vezivnog tkiva.
  • Mišićni sloj (lat: tunica muscularis), je srednji sloj zida. Spolja se nalaze uzdužna mišićna vlakna, a unutra kružna. U goroj trećini jednjaka su mišićna vlakna poprečno-prugasta, a u donje 2/3 glatka.
  • Sluzokoža jednjaka (lat: tunica mucosa), je unutrašnji sloj. Sačinjena je od pločasto-slojevitog epitela, i uzdužno je naborana.

Pošto je jednjak građen samo od mišićnog, vezivnog tkiva i sluzokože relativno je mekanog sastava i na mjestu kontakta sa drugim organima gradi odgovarajuća suženja (lat: angustitiae esophagi). Gornje suženje se zove još i krikoidno (lat: angustitia cricoidea) jer je grkljan u ovom dijelu potisnut prstenastom hrskavicom (lat: cartilago cricoidea) grkljana. Ovo suženje nalazi se na samom početku jednjaka, a njegov prečnik je ovdje oko 14 mm. U srednjem dijelu jednjaka nalazi se drugo suženje, aortikobronijalno suženje (lat: angustitia aorticobronchialis), izazvano pritiskom luka aorte i lijevog glavnog bronha, koje prolaze ispred njega. Ovde je kalibar jednjaka oko 16-17 mm. U donjem dijelu jednjaka prilikom prolaska kroz dijafragmu (prečagu), nastaje i treće suženje jednjaka, dijafragmatično suženje (lat: angustitia diaphragmatica). Jednjak je ovdje širok oko 15-17 mm.

Krvni sudovi i nervi jednjaka[uredi | uredi izvor]

  • Arterije jednjaka su male, mnogobrojne i odvajaju se iz susjednih većih arterija. Gornje grane za jednjak dolaze i donje štitne arterije (lat: a. thyroidea inferior), srednje grane se izdvajaju iz grudne aorte, donje grane potiču iz arterija dijafragme (lat: a. phrenica superior et inferior), dok je trbušni dio snabdjeven iz lijeve želudačne arterije (lat: a. gastrica sinistra). Arterije jednjaka obrazuju međusobno brojne spojeve (anastomoze).
  • Vene jednjaka obrazuju podsluzokožne i periezofagealne spojeve, a zatim se ulivaju u veće okolne vene. Vene grudnog dijela završavaju se u bronhijalne, međurebarne vene, a trbušnog dijela u lijevoj želudačnoj veni.
  • Gornji poprečno-prugasti mišić jednjaka inerviše povratni grkljanski nerv i nervni splet ždrijela (lat: plexus pharingeus). Donji glatki mišić inerviše parasimpatički vagus, a simpatički grane simpatičkog stabla i grudnih i donjeg vrtanog gangliona.

Oboljenja[uredi | uredi izvor]

Tumor na jednjaku

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: