Glamoč

Ovo je glavno značenje pojma Glamoč. Za druga značenja, pogledajte Glamoč (čvor).

Glamoč
Grad
Panorama Glamoča
Grb
Službeni naziv: Općina Glamoč
Država	Bosna i Hercegovina
entitet	Federacija BiH
Kanton	Kanton br. 10
Nadmorska visina	930 m.i.m.
Koordinate	44°3′S 16°51′I
Površina
- Općina	1 033.6 km²
Stanovništvo
- Općina	12 593 (1991)
- Procjena	4 710 (2009 )
Gradonačelnik	Radovan Marković (SNSD)
Vremenska zona	Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj	80 230
Pozivni broj	(+387) 34
Web stranica: Općina Glamoč

Glamoč je grad i središte istoimene općine u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te jedna od najnerazvijenijih općina Livanjskog kantona.

Historija

Glamoč se prema nekim izvorima prvi put spominje 1078. godine, kao granična župa Splitske nadbiskupije, no pretpostavlja se da je mjesto starijeg karaktera. Prije toga, u osmom i devetom vijeku, zvao se Dlamoč. Ime potječe od ilirske riječi delma što znači ovca. Na ovim područjima je u antičko doba živjelo ilirsko pleme, Delmati, o čemu svjedoči tridesetak ilirskih gradina raspoređenih po uzvišenjima rubom Glamočkog polja. Raspored ovih gradina je takav, da se uvijek sa jedne vide još najmanje dvije druge, što je omogućavalo gotovo trenutno obavještavanje svih ovih utvrda (istovremeno i osmatračnica) o kretanju neprijatelja. Stanovništvo, koje se uglavnom bavilo stočarstvom, što im i ime govori (delmati, dalmati - ovčari) bi se u kritičnim momentima sklanjalo u ove utvrde pred najezdama različitih neprijatelja. Zbog ovako, dobro organizirane odbrane, Rimljanima je trebalo gotovo 200 godina da osvoje ovo relativno malo područje. Rimska imperija je stoga, prije stigla na Dunav nego što je osvojila ove krajeve. Rimljani, od tada, cijelo ovo područje od Jadrana do Save u Dunava zovu Dalmacijom (raniji Ilirci). U današnjem selu Halapić razvio se Rimski grad Salvium koji je jedno vrijeme imao status municipija pod čijom se upravom nalazilo Glamočko i dio Livanjskog polja. U aktima drugog Solinskog koncila iz 533. godine pominje se Biskupija u Salviumu. Do četrnaestog vijeka Glamoč pripada hrvatsko-ugarskom kraljevstvu. Bosanski kralj Stjepan II Kotromanić, 1326. godine, u vrijeme tadašnjih dinastičkih borbi u Hrvatskoj, u borbama sa oslabljenim knezom Nelipićem osvaja Glamočko, Livanjsko i Duvanjsko polje. Ovo područje se, poslije toga, u historijskim izvorima zove Završje ili Tropolje. Oko 1355. godine (za Tvrtka I) Završje pada pod vlast ugarskoga kralja Ludovika I, da bi nedugo nakon toga ponovno pripalo Bosni. Tada je kralj Ostoja darovao grad Glamoč sa župom vojvodi Pavli Klešiću koji je i prije bio gospodar Glamoča, ali mu ga je oduzeo kralj Ostoja. Glamoč kao mjesto u Bosni potpada 1463. pod osmansku vlast. Četiri vijeka osmanske vladavine učinili su da Glamoč dobije jak orijentalni pečat u svom urbanom tkivu, što je uostalom karakteristika najvećeg dijela mjesta u Bosni i Hercegovina. Dio katolika bježi pred Osmanlijama na jug, a najviše ih se nastanjuje u Istri. Dolaskom Osmanlija Glamoč i dalje ostaje malo mjesto na rubu Osmanskog carstva. Glasoviti putopisac Evlija Čelebija opisuje Glamoč tek kao "mjesto u kutu, nikom na putu". Dolaskom Austro-Ugarske stanje se kao i u cijeloj zemlji mijenja i u Glamoču. Uz veliki broj lokalnog muslimanskog i pravoslavnog stanovništva, u grad se doseljava i nešto katolika, najviše iz Dalmacije. Usprkos promjenama, koje su zahvatile cijelu Bosnu i Hercegovinu, Glamoč i dalje ostaje mala kasaba, koja i danas životari u svojoj beznačajnosti, doduše kao općina u Federaciji BiH. Srpsko stanovništvo je za vrijeme vojnih operacija, najvećim dijelom izbjeglo u dijelove Bosanske Krajine pod kontrolom Armije Republike Srpske, i danas se postepeno vraća u svoja naselja, dok su Bošnjaci izbjegli ili u zemljama Skandinavije, u srednjoj Bosni, Livnu ili Sarajevu. Hrvati, novi stanovnici grada, koje su u Glamoču naseljeni iza ljeta 1995., svoje porijeklo vuku mahom iz Srednje Bosne, no kako sami često podvlače u medijima, Glamoč im nikako ne može zamijeniti rodni kraj, te dugoročno čekaju na povratak.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Glamoč imala je 12.593 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Glamoč, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Glamoč, popis 1991.

ukupno: 12.593

• Srbi - 9.951 (79,02%)
• Bošnjaci - 2.257 (17,92%)
• Hrvati - 184 (1,46%)
• Jugoslaveni - 118 (0,93%)
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 83 (0,67%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Glamoč, popis 1991.

ukupno: 4.256

• Srbi - 3.254 (76,45%)
• Bošnjaci - 852 (20,01%)
• Hrvati - 43 (1,01%)
• Jugoslaveni - 91 (2,13%)
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 16 (0,40%)

Mjesne zajednice, 1991.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Glamoč imala je 55 naseljenih mjesta raspoređenih u šest mjesnih zajednica:

• MZ Dubrave - obuhvata naseljena mjesta: Dubrave, Hrbine, Isakovci, Mladeškovci, Podkraj, Pribelja i Rajićke.
• MZ Glamoč - obuhvata naseljena mjesta: Babića Brdo, Biličić, Ćirići, Ćoslije, Đuličan, Glamoč, Halapić, Hasići, Hozići, Jakir, Kamen, Kovačevci, Malkočevci, Petrovo Vrelo, Podgradina, Radaslije, Rudine, Vrba i Zajaruga.
• MZ Odžak - obuhvata naseljena mjesta: Glavica, Hasanbegovci, Hotkovci, Krasinac, Maslina Strana, Odžak, Opačić, Perduhovo Selo, Podgreda, Prijani, Reljino Selo i Stekerovci.
• MZ Rore - obuhvata naseljena mjesta: Crni Vrh i Rore.
• MZ Sloga - obuhvata naseljena mjesta: Popovići, Šumnjaci i Vagan.
• MZ Staro Selo - obuhvata naseljena mjesta: Dolac, Dragnjić, Karajzovci, Karlovac, Kopić, Korićna, Malo Selo, Podglavica, Skucani, Staro Selo, Vidimlije i Zaglavica.

Politika

Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Općinsko vijeće, koje se sastoji od 15 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su zakonima i statutom općine.

Načelnik općine

Sa ukupno 933 glasa (37,19%) za Načelnika općine izabran je Marković Radovan, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata - Milorada Dodika (SNSD - Milorad Dodik).

Općinsko vijeće

Na izborima za Općinsko vijeće, održanim 7. oktobra 2012. godine, izabrana su 4 predstavnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata - Milorada Dodika (SNS-Milorad Dodik), 2 iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), 2 iz Stranke demokratske akcije (SDA), 1 iz Socijaldemokratske unije Bosne i Hercegovine (SDU BIH), 1 iz Socijalističke partije (SP), 1 iz Socijaldemokratske partije BIH (SDP BIH), 1 iz Partija demokratskog progresa (PDP), 1 iz Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990), 1 iz Hrvatske kršćanske demokratske unije Bosne i Hercegovine (HKDU BIH) i jedan iz Srpske demokratske stranke (SDS).

Priroda

Polje

Glamočko polje

Prostor glamočke općine obuhvaća tipičan kraški kraj s dva markantna geomorfološka područja - prostranu ravan polja od oko 129 km2 površine i mnogo veće područje planinskih bila i kraških visoravni od oko 867 km2.

Glamočko polje je prostrana i dosta zatvorena kraška ravnica koja se izdužila pravcem SZ-JI za oko 45 km. Polje je najšire, 12 km, u svom centralnom dijelu na pravcu Glamoč - Podgreda. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m.

Planine

Sa svih strana Glamočko polje je prosto zabarikidirano visokim kraškim planinama koje su se ispele na 2006 m nad razinom mora i 1100 m nad razinom polja. Počev od krajnjeg jugoistoka ove kraške visoravni i planinska bila nadovezuju se jedna na drugu ovim redom:

• Cincar 2006 m,
• Vitorog 1910 m,
• Golija 1890 m,
• Šator 1876 m,
• Malovan 1830 m,
• Bukovača 1651 m,
• Čatrnja 1634 m,
• Čardak 1604 m,
• Kurljaj 1590 m,
• Ovčar 1578 m,
• Staretina 1490 m,
• Riđuša 1361 m,
• Crni vrh (planina, Glamoč) 1359 m,
• Krug 1297 m
• Mliništa 1230 m,
• Korićina 1172 m i
• Borovnjača 1040 m,

Ovaj planinski lanac odvaja Glamočko polje od doline Vrbasa, Plive, Sane i Unca, Grahovskog, Livanjskog i Kupreškog polja praveći od njega na taj način dosta zatvorenu i izoliranu cjelinu.

Hidrologija

Osnovne hidrološke karakteristike ovog prostora u odnosu na susjedna mu područja su pomanjkanje vode, tipična kraška hidrografska slika, prostrani planinski pašnjaci i veliki šumski kompleksi.

Voda je u ovom kraju najveći problem, može se reći limitirajući faktor u razvoju općine. Prema godišnjoj količini padavina vode je i više nego što treba; problem je što je ona koncentrisana u zimskom periodu, dok ljeti nastupaju suše. Ljeti se za opskrbu vodom ovdašnji čovjek najviše koristi vodom iz bunara i čatrnja. Ove se vode rijetko filtriraju pa često dolazi do pojave stomačnih oboljenja. Samo nekolicina seoskih naselja uspješno je riješila problem snabdijevanja vodom.

Najveće jezero u Glamočkoj općini je jezero Hrast površine 25.000 kvadratnih metara. Tu su još dva manja jezera: Šatorsko jezero površine 8.000 kvadratnih metara i jezero Busija - 4.000 kvadratnih metara.

Klima

U klimatskom pogledu cijeli glamočki kraj pripada planinskom kraškom klimatu sa kratkim, sušnim i svježim ljetom i veoma dugim, snježnim i surovim zimama. Proljetno i jesenje vrijeme ovdje vrlo kratko traju. Već od septembra javljaju se prvi snjegovi, koji formiraju dosta visoki snježni pokrivač, koji se otopi tek polovicom maja. Decembar, januar i februar uvijek imaju prosječnu temperaturu ispod nule. Ljeti temperatura rijetko kada prelazi 20°, a prosječno se kreće oko 15°. Prosječna godišnja temperatura iznosi 7,2° C. Nad glamočkim krajem tokom godine padne prosječno iznad 1480 mm padavina, od čega u hladnijem dijelu godine više od četiri petine.

Saobraćaj

Osim cestovnog prometa u Glamoču je i pista Suhopolje udaljena od centra općine 4 km. Konfiguracija Glamočkog polja je takva da avioni mogu slijetati na nekoliko mjesta.

Vanjski linkovi

• Zvanična stranica