Cazin

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°58′S 15°56′I / 44.967, 15.933
Cazin
Grad
Trg u Cazinu
Trg u Cazinu
Grb opcine Cazin.JPG
Grb
Službeni naziv: Općina Cazin
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanski
Općina Cazin
Koordinate 44°58′S 15°56′I / 44.967, 15.933
Površina
 - Općina 356 km2
Stanovništvo
 - Naselje 12,203
 - Općina 63,409 (1991)
 - Procjena 62,741 (2012 [1])
Gustoća
 - Općina 178 /km2 
Gradonačelnik Nermin Ogrešević[2] (A-SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 77 220
Pozivni broj (+387) 37

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Cazin u BiH
Web stranica: Općina Cazin

Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Evropi, zatim preko Tržačkih Raštela prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Teritorija općine Cazin zahvata 356 km2 u kojoj prema procjeni iz 2009. godine živi 62.468 stanovnika,[1] teritorijalno organiziranih u 23 mjesne zajednice. Gustoća naseljenosti iznosi oko 175 stanovnika na 1 km2. Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin imala je 63.409 stanovnika od čega 97,56% Bošnjaka, 1,21% Srba i 1,23% građana ostalih nacionalnosti, dok je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 180 stanovnika na 1 km2.

Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.

Historija

Cazinska džamija u naselju Mala Lisa

Područje Cazina bilo je naseljeno još u prethistorijskom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potiču iz prethistorijskog doba.

Cazin, kao i cijela njegova šira okolina (Bosanska krajina) obiluju najblaže rečeno, u odnosu recimo na centralnu Bosnu, jako neobičnim reljefnim nazivima (rijeke i potoci, brda i dolovi, sela i zaseoci, gradovi i njihovi dijelovi u prostoru).

Ekonomija

Dom zdravlja Cazin

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je trenutačno najveći proizvođač mlijeka u BiH,[citat potreban] gledano po općinama. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tokom rata privreda Cazina je pretrpjela značajne štete na svojoj imovini, a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.

Veliki dio ulaganja koji je primjetan u zadnje vrijeme u ovoj općini je rezultat slijevanja svježeg kapitala iz zemalja zapadne Evrope, u kojima se nalazi mnoštvo radnika sa ovog područja.

Očiti su primjeri zdravih ideja i njihovih realiziranja kroz mnoštvo sitnih obrta i mini proizvodnji, kao što su proizvodnja namještaja, madraca, stolarije, betonskih blokova...[citat potreban]

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina.

Mineralni resursi

Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala. Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km2 otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu. Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica Unsko-sanskog kantona. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin. Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić.[3] Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara. Prema raspoloživim podacima može se reći da ugalj bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja. Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Cazina

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Cazin imala je 63.409 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Cazin u cjelini je ušla u sastav Federacije BiH.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Cazin

Stanovništvo općine Cazin
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 61.693 (97,29%) 55.401 (97,00%) 43.880 (96,50%)
Srbi 778 (1,22%) 826 (1,44%) 1.196 (2,63%)
Hrvati 139 (0,21%) 122 (0,21%) 175 (0,38%)
Jugoslaveni 430 (0,67%) 529 (0,92%) 51 (0,11%)
ostali i nepoznato 369 (0,58%) 232 (0,40%) 166 (0,36%)
ukupno 63.409 57.110 45.468

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Cazin

Cazin
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 11.536 (94,53%) 1.601 (83,21%) 1.061 (84,67%)
Srbi 129 (1,05%) 75 (3,89%) 97 (7,74%)
Hrvati 95 (0,77%) 45 (2,33%) 66 (5,26%)
Jugoslaveni 275 (2,25%) 186 (9,66%) 17 (1,35%)
ostali i nepoznato 168 (1,37%) 17 (0,88%) 12 (0,95%)
ukupno 12.203 1.924 1.253

Politika

Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Općinsko vijeće, koje se sastoji od 29 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine. Jedan član vijeća pripada pripadniku nacionalnih manjina.

Načelnik općine

Na izborima za općinskog načelnika izašlo je ukupno 29.544 glasača (58,12% od ukupnog broja), a od toga je 28.363 (96,00%) glasova bilo važećih, te 1.181 (4,00%) nevažećih. Sa ukupno 14.985 glasova (55,03%) za općinskog načelnika ponovno je izabran dotadašnji načelnik Ogrešević Nermin, član Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA).[2]

Općinsko vijeće

Na izborima za Općinsko vijeće, održanim 7. oktobra 2012. godine, izabrano je 13 predstavnika iz Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA), 11 iz Stranke demokratske akcije (SDA), 2 iz DNZ BiH, 1 iz SDP, 1 iz SBB BiH, te kao predstavnik manjina 1 član iz Stranke demokratske akcije (SDA).[2]

Turizam

Kula u naselju Ostrožac

Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.

U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista općini odnosno "Sedri" u sklopu manifestacija "Una-regata" raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Općine Cazin do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra.

Prezentaciju turizma vrše turističke zajednice, međutim općina Cazin nije osnovala turističku zajednicu prije rata niti poslije, te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turističkoj klijenteli. U Cazinu postoji samo jedna turistička agencija i onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje može.[citat potreban] Pored svega važno je napomenuti i čestu izmjenu propisa koji reguliraju financiranje turističke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju.

Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu je nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...

Mediji

Na području Cazina djeluje lokalna radio i TV stanica u sklopu javnog preduzeća RTV Cazin.

Klima

Ovo područje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima, sa znatnim uticajem lokalnih uslova. Srednja godišnja temperatura zraka je 9,5 °C, sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20,6 °C. Najhladniji mjeseci su: januar, zatim decembar i februar, dok su najtopliji juli, august, te juni.

Poznate osobe

Reference

  1. ^ a b Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 31. oktobar 2012. godine
  2. ^ a b c Zvanični rezultati Općinskih izbora u Cazinu 2012. godine
  3. ^ Mineralne sirovine Bosne i Hercegovine, 1 tom, Ležišta uglja, Geoinžinjering Sarajevo, 1976.

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: