Agrokomerc

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Agrokomerc je preduzeće u BiH, danas sa statusom dioničkog društva, koje ima sjedište u Velikoj Kladuši.U bivšoj SFRJ bio jedan od prehrambenih giganata i najvećih kombinata..[1] Upošljavano je 70-tih oko 13000 radnika. [2]

Proizvodi [1][uredi | uredi izvor]

Do 1986 Agrokomerc je proizvodio godišnje 196 miliona jaja i 8870 tona mesa. Pored toga nudio je:

Raspolagao je sa 523 peradarske farme koje su bile rasprostranjene na oko 600 km2. Imao je i građevinsku kao i transportnu operativu.U godinama između 1982 i 1986 godišnja stopa rasta proizvodnje iznosila je 10%. Agrokomerc je izvozio robu širom Evrope. Uz dozvolu JNA nudio je svoje proizvode članicama NATO-a.

Današnji status[uredi | uredi izvor]

4. maja 1999 osniva se Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerc Velika Kladuša. Radi se o bivšim i trenutnim radnicima koji posjeduju dionice. Prema navodima na zvaničnoj stranici glavni cilj je sprečavanje otuđivanja imovine u bivšim zemljama SFRJ.[3]

Ponovno pokretanje proizvodnje[uredi | uredi izvor]

U saradnji sa Gadžo komerc iz Sarajeva počinje 2013 proizvodnja čokoladne kreme kao i čokolade za kuhanje. Proizvodi se i keks poznatog pod zaštićenim imenom Tops za izvoz u Australiju, Kanadu i SAD. [4] [5]

Historija [1][uredi | uredi izvor]

Osniva se 1969 iz opće zemljoradničke zadruge, gdje su seljaci odnosno maloposjednici bili uključeni u proces proizvodnje i plasiranja poljoprivrednih proizvoda. Zadruga je u početku imala sjedište u Maljevcu (Hrvatska) koje je kasnije prebačeno u Veliku Kladušu. Prva značajna investicija pokrenuta je 1971 ulaganjem 18 miliona dinara u peradarsku farmu. Prve farme su napravljene u selima Dubaljevo, Dubrave, Pećigrad, Šumatac. Zadruga odnosno tvornica dobija naziv Agromerkantlija koji se 1972 mijenja u Agrokomerc. Korištene su mašine za preradu njemačke kompanije Lohmann koje su i danas (2010), u dobrom stanju. U Vidovskoj je izgrađena valjaonica čime je napravljen krug proizvodnje unutar Agrokomerca.

Sloboda 71 [1][uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Sloboda 71 (vojska)

Agrokomerc je 1971 dao značajan doprinos dok se odvijao vojni manevar Sloboda 71. Usko povezan s JNA je pored isporučivanja namirnica za vojsku servisirao i vojna vozila.

Afera Agrokomerc [1][uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Afera Agrokomerc

25. januara 1987 izbija požar u tvornici, postoje špekulacije da je bio podmetnut. Pokreće se istraga u kojoj služba državne bezbjednosti (SDB) preuzima kontrolu nad svim postrojenjima Agrokomerca. Počelo je ispitivanje finansijskog stanja kombinata i otkriveno je 5 falsifikovanih teleks naloga u visini oko 16 milijardi dinara. Iako su ti nalozi adresirani iz Prištine, Beograda i Novog Sada SDB pažnju nije na to obraćao. Podignuta je tužba protiv Fikreta Abdića, tada predsjednika PO SOUR Agrokomerca, kao i njegovih bližih saradnika. Ova afera je uzdrmala rukovodstvo SR BiH. Uklonjen je Hamdija Pozderac, a poslije i njegova braća Hakija i Sakib. Sakib Pozderac je bio general TO BiH u periodu 1986 i 1988.

Rat u BiH [1][uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Rat u BiH

Tokom rata u BiH, osnovana je Autonomna pokrajina Zapadna Bosna. Slijedi saradnja Fikreta Abdića sa Bobanom, Karadžićem i Miloševićem. U skladištima Agrokomerca su zatvarani borci Armije BiH. Buduću da se Zapadna Bosna nalazila u okruženju 5. korpusa ARBIH, roba se dovlačila preko SAO Krajine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f Admir Mulaosmanović, Institut za istoriju, Sarajevo, 2010 BIHAĆKA KRAJINA 1971. – 1991 ISBN 978-9958-649-05-9 (bs)
  2. ^ Ana Lovaković Southeast European Times, 9.8.2012 War criminal's plans for Agrokomerc in doubt učitano 1.5.2014 (en)
  3. ^ O nama zvanična stranica učitano 1.5.2014 (bs)
  4. ^ BH-News, 21.2.2013 Agrokomerc počinje proizvodnju čokoladne kreme i čokolada za kuhanje učitano 1.5.2014 (bs)
  5. ^ Sarajevotimes, 23.8.2013 production in agrokomerc is growing biscuits tops in us canadian and australian market učitano 1.5.2014 (en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]