Banovići

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°24′S 18°32′I / 44.4, 18.533
Banovići
Grad
Pogled na Banoviće
Pogled na Banoviće
Grb banovici.png
Grb
Službeni naziv: Općina Banovići
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski kanton
Općina Banovići
Koordinate 44°24′S 18°32′I / 44.4, 18.533
Površina
 - Općina 185 km2
Stanovništvo
 - Općina 26 590 (1991 [1])
 - Procjena 25 831 (2012[2])
Gradonačelnik Midhat Husić[3] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75 290
Pozivni broj (+387) 35

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Banovići

Banovići su općina i rudarski grad u sjeveroistočnoj Bosni. Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini između 330 i 380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva industrijska centra Tuzlu i Zenicu, i Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton.

Površina banovičke općine je 185 km2[4]; što iznosi 0,34 % od cjelokupne teritorije BiH.

Historija[uredi | uredi izvor]

Današnje ime Banovići su dobili prema stećku Božićka Banovića, nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji je lociran u istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku sarkofaga sa kamenim postoljem veličine 2,20 x 0,90 x 0,70 m. na prednjoj strani je stiliziran cvijet, a sa bočne strane je natpis na bosančici sljedećeg sadržaja:

Citat „Ase (ovdje) leži Božićko Banović, na svojoj zemlji, na plemenitoj Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i Obodin i Branko sa braćom.“

Na području Banovića je pronađen i kovani novac za koga se pretpostavlja da potiče iz vremena 250 godina prije nove ere, dakle iz Rimskog perioda. Raniji naziv Litva, što ga je grad dobio po istoimenoj rijeci koja kroz njega protiče, etimološki je nedefiniran.

Postanak, razvoj i rast općine determiran je eksploatacijom veoma kvalitetnog uglja koji je i danas značajan izvor energije. Kao jedan od centara bosanskohercegovačkog rudarstva Banovići su u dosadašnjoj historiji postigli izuzetne rezultate u eksploataciju uglja. Konjuh je jedna od rijetkih planina u BiH kojom se može šetati slobodno i bez straha od mina, jer je ova planina imala sreću da je ovaj posljednji rat zaobiđe.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vrh Konjuh planine
Jezero Breštica

Grad je smješten na sjeverozapadnim obroncima planine Konjuh na nadmorskoj visini 330-380 metara, na magistralnom putu koji povezuje dva velika industrijska centra Tuzlu i Zenicu, odnosno dva velika kantona Tuzlanski i Zeničko-dobojski. Banovići se graniče sa općinama Lukavac, Živinice, Kladanj, Olovo i Zavidovići i na taj način predstavljaju tromeđu kantona Tuzlanskog, Sarajevskog i Zeničko-dobojskog. Banovići su udaljeni od Tuzle 36 km, a od Sarajeva, glavnog grada BiH 110 km. Najbliža morska obala nalazi se oko 300 km od Banovića u luci Ploče (Republika Hrvatska) i za normalne vremenske i saobraćajne okolnosti iz Banovića se na more može stići za oko pet sati vožnje automobilom.

Kontinentalna i umjereno-kontinentalna klima u Banovićima ima za posljedicu topla ljeta sa pljuskovima i oštre vjetrovite zime sa manjim količinama snježnih padavina. U prosjeku je svaki treći dan oblačno vrijeme s tim sto je ljetna oblačnost kratkotrajna. Najčešći su vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Relativno često javlja se i grad. Analize i procjene klimatskih karakteristika Banovića i okolice proizvoljne su i uglavnom empirijske jer na području općine nema niti jedne meteorološke stanice. Općina je obuhvaćena slivnim područjima Krivaje i Spreče, a orijentirana dolinama rijeka Litve i Turije. Ponivka, Hodžin potok, Jablanica, Bukovac, Turija, Litva, Radina, Brestica, Brložnik, Draganja, Ostružnica, Begov potok, pripadaju sjevernom području općine i slivu Spreče, a u zapadnom dijelu, južnog, brdsko-planinskog područja razvijeno je nekoliko manjih slivova koji pripadaju glavnom toku rijeke Krivaje. Čitavo područje odlikuje se nagibom terena prema sjeveru i dijelom prema istoku te se prema tome može podijeliti na ravničarske, na sjeveru i na sjeveroistoku, brdsko-planinsko sjeverno od ravničarske depresije i brdsko-planinsko sa više izraženim karakteristikama planinskog reljefa u području južno od ravničarske depresije.

Najduža ulica je "Branilaca grada",

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Banovići imala je 26.590 stanovnika, raspoređenih u 20 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Banovići, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Banovići[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo općine Banovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 19.162 (72,06%) 16.440 (68,94%) 14.409 (70,86%)
Srbi 4.514 (16,97%) 4.046 (16,96%) 4.441 (21,84%)
Hrvati 550 (2,06%) 728 (3,05%) 919 (4,51%)
Jugoslaveni 1.928 (7,25%) 2.255 (9,45%) 363 (1,78%)
ostali i nepoznato 436 (1,63%) 377 (1,58%) 202 (0,99%)
ukupno 26.590 23.846 20.334

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Banovići[uredi | uredi izvor]

Banovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 3.843 (44,49%) 2.250 (32,92%) 2.147 (39,35%)
Srbi 2.534 (29,33%) 1.989 (29,10%) 2.063 (37,81%)
Hrvati 495 (5,73%) 663 (9,70%) 813 (14,90%)
Jugoslaveni 1.525 (17,65%) 1.774 (25,95%) 287 (5,26%)
ostali i nepoznato 240 (2,77%) 158 (2,31%) 146 (2,67%)
ukupno 8.637 6.834 5.456

Privreda[uredi | uredi izvor]

Banovićka privreda je uglavnom orijentisana na zadovoljavanje i funkcionisanje Rudnika mrkog uglja "Banovići" koji je najveći rudnik mrkog uglja u BiH. Osim Rudnika, Banovići imaju i prilično razvijenu metalnu industriju (Tvornica peći HELIOS, FGO - Fabrika građevinske opreme, "Elektroremont", TMB - Tvornica mikromotora i aparata), te Tvornicu konfekcije "Borac" kao i transportna preduzeća ("Litvatrans", "Autosaobraćaj" i "Autoremont"). Ulaganjem austrijskog kapitala otvoren je rudnik dijabaza "Plantrans-Dijabaz".

Kultura[uredi | uredi izvor]

Zgrada Radničkog doma u Banovićima središte je kulturnih događanja. U ovom prelijepom zdanju smještene su između ostalih: prostorije radija i televizije Banovići, gradska biblioteka i čitaonica, savremeno opremljena i jedna od najboljih u BiH, pozorišna sala, zatim bilijar sala i restoran. Nedavno je puštena u funkciju obnovljena i rekonstruisana I faza "Bosanskog kulturnog centra" (ranije gradsko kino).

Turizam[uredi | uredi izvor]

Banovići imaju hotel "Zlaca" smješten u samom podnožju planine Konjuh. Hotel "Zlaca" je naročito atraktivan za visinske pripreme sportista, za kongrese i seminare, odmor i svaku vrstu rekreacije. Kapaciteti ovog prelijepog objekta su skoro redovno zauzeti što iziskuje potrebu proširivanja kapaciteta i obogaćivanja sadržaja.

Sport[uredi | uredi izvor]

Šah, sportski ribolov i planinarenje u Banovićima, također imaju dugu tradiciju. Banovićki ribolovci su ekipa koja dostojno reprezentira svoj grad. Banovići imaju i svoje skaute koji su na gotovo svim dosadašnjim (prijeratnim i poslijeratnim) takmičenjima osvajali najveća priznanja. Također u banovicima postoji fudbalski klub Budućnost,kao i ženski(I liga) i muski(II liga sjever) košarkaški klub te rukometni klub koji se takmici u drugoj ligi Bosne i Hercegovine

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: