Stolac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Info
Ovo je glavno značenje pojma Stolac. Za druga značenja, pogledajte Stolac (čvor).
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Koordinate: 43°5′S 17°58′I / 43.083, 17.967
Stolac
Grad
Panorama Stoca
Panorama Stoca
Flag of Stolac.svg
Zastava
Grb stolac.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Stolac
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
Općina Stolac
Koordinate 43°5′S 17°58′I / 43.083, 17.967
Stanovništvo
 - Općina 18 681 (1991)
 - Procjena 13 227 (2009 [1])
Gradonačelnik Bošković Stjepan[2] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 88 360
Pozivni broj (+387) 36

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Stolac

Stolac je grad smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanskog kantona. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina. Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomim krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prahistorijskih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno historijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih vijekova, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji će za njima doći. Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu grupu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.

Historija

Stari grad u Stocu

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od petnaestak hiljada godina.

Razvoj Stoca se kroz historiju prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici povrh Stoca (IV-III vijek p. n. e.). Slijedi rimski muncipij Dillintum. Naziv Stolac prvi put je pomenut 1420. (loco dicto Stolaz), a utvrda Vidovski 1436. Slijedi osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac.

Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom historijskom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Doarson,nađeni su ostaci rimske tvrđave Diluntum. Tu je i velelepna Radimlja sa svojim kamenim spavačima, nekreolozima, stećcima. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske kulture.

Nažalost u toku ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.

Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.

Prvi pomen Stoca u pisanim izvorima

Stolac je prvi put pomenut u pisanim izvorima 7. maja 1420. Zasad je to rodni list imena ovog grada. Prvi poznati stanovnik Stoca je izvjesni Gojko Tihosalić, koji se bavio stočarstvom.


7.5. 1420. godine;

Državni arhiv Dubrovnik;

Serija: Lamenta de foris;

Svezak: IV;

Folija: 190.


“1420 die VII maii. Milien Budezeuich coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Nicola Io. de Poza conquitur supra Volcichnam Vlachoeuich et Stiepoe de cathuna dicti Volcichne Vlachouich. Eo quia his diebus propelapsis predicti violenter in loco dicto Stolaç acceperunt sibi vaccas tres et unum bouem quos habebat in manibus et ad custodiam Goiachi Tichosaglich qui stat in dicto loco Stolaç“.

Geografija

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stolac imala je 18.681 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, prijeratna općina Stolac podijeljena je u dvije općine: općinu Stolac , koja je ušla u sastav Federacije Bosne i Hercegovine i općinu Berkovići, koja je ušla u sastav Republike Srpske.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Stolac, popis 1991.

ukupno: 18.681

  • Bošnjaci - 8.101 (43,36%)
  • Hrvati - 6.188 (33,12%)
  • Srbi - 3.917 (20,96%)
  • Jugoslaveni - 307 (1,64%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 168 (0,92%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Stolac, popis 1991.

ukupno: 5.530

Mjesne zajednice, 1991.

  • MZ Berkovići - obuhvata naseljena mjesta: Berkovići, Hatelji, Ljuti Do, Meča, Strupići, Suzina i Trusina
  • MZ Brštanik - obuhvata naseljena mjesta: Brštanik, Ljubljenica i Šćepan Krst
  • MZ Burmazi - obuhvata naseljena mjesta: Bjelojevići, Burmazi i Kruševo
  • MZ Crnići - obuhvata naseljena mjesta: Aladinići, Borojevići, Crnići - Kula, Pješivac - Greda, Pješivac - Kula, Poprati i Prenj
  • MZ Dabrica - obuhvata naseljeno mjesto Dabrica
  • MZ Hodovo - obuhvata naseljena mjesta: Crnići - Greda, Hodovo, Kozice, Rotimlja i Trijebanj
  • MZ Hrgud - obuhvata naseljena mjesta: Hrgud i Predolje
  • MZ Poplat - obuhvata naseljeno mjesto Poplat
  • MZ Stolac - obuhvata naseljena mjesta: Barane, Do, Komanje Brdo, Ošanjići i Stolac
  • MZ Žegulja - obuhvata naseljena mjesta: Bitunja i Žegulja


Narodnosni sastav stanovništva općine Stolac, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.
mjesna zajednica ukupno Bošnjaci Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali
MZ Berkovići 1,521 16 1 1,483 19 2
MZ Brštanik 509 56 414 33 0 6
MZ Burmazi 994 245 671 70 8 0
MZ Crnići 4,557 1,840 2,537 135 9 36
MZ Dabrica 478 269 77 127 3 2
MZ Hodovo 2,272 760 1,329 172 6 5
MZ Hrgud 372 1 0 371 0 0
MZ Poplat 457 173 112 162 7 3
MZ Stolac 6,899 4,354 892 1,291 249 113
MZ Žegulja 622 387 155 73 6 1
ukupno 18,681 8,101 (43,36%) 6,188 (33,12%) 3,917 (20,96%) 307 (1,64%) 168 (0,89%)

Sport

Do 1992. godine u Stocu vladalo je veliko interesovanje za sport. Igrao se nogomet, rukomet, košarka i odbojka. FK "Iskra" Bregava takmičila se u Republickoj Ligi u sistemu tadasnje SFRJ. Danas u Stocu FK "Iskra" vise nije u funkciji, iako je za sezonu 2003/2004 klubu "omogućeno" igranje na svom Gradskom stadionu, kada je klub nastupao pod krilima 2.lige FBiH. Na utakmicama je znalo biti i do 1000 gledalaca. Jedini aktivni sportski kolektiv danas je HNK " Stolac" koji se takmiči u 2.ligi FBiH. Također pogledati: Košarkaški Klub Iskra Stolac

Poznate ličnosti

Turističke atrakcije

Nekropola Radimlja, Nekropola Boljuni, Begovina, Ošanjići, Badanj, Bregava, Vidoški - stari grad Stolac,Šarića kuća

Stolac trenutno ima preko 35 objekata ili lokalitetana listi nacionalnih spomenika. Neki od navedenih spomenika su: Čaršijska džamija (prvi nacionalni spomenik koji je obovljen, a u potpunosti bio razoren 1993 godine od strane HVO i HV), Podgradska džamija, Ćuprijska džamija i Uzinovićka džamija, Ošanjićka crkve, Trijebanjska crkve, Poplatska crkve i crkva na Poljubi u samom Stocu.

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: