Bužim

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 45°03′S 16°02′I / 45.05, 16.033
Bužim
Grad
Pogled na Bužim
Grb buzim.jpg
Grb
Službeni naziv: Općina Bužim
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanski
Općina Bužim
Koordinate 45°03′S 16°02′I / 45.05, 16.033
Površina
 - Općina 129 km2
Stanovništvo
 - Općina 20 000 (?)
 - Procjena 18 030 (2012 [1])
Gustoća
 - Općina 155 /km2
Gradonačelnik Agan Bunić[2] (SDA)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 77 245
Pozivni broj (+387) 37

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Bužim

Bužim je manje naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Granici sa općinama Bosanska Krupa (na istoku), Cazin (na jugu), Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te sa Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito.

Općina Bužim zauzima površinu od 129 km2 i u njoj živi 20.000 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi oko 150 stanovnika na km2, što je po ovom kriteriju svrstava u sami vrh Bosne Hercegovine (BiH je prema popisu iz 1991. godine imala gustinu naseljenosti 80,5 stanovnika na km2). Današnje područje općine čini 14 mjesnih zajednica: Bužim, administrativno, privredno, kulturno-obrazovno i urbano središte sa Mješovitom srednjom školom "Hasan Musić-Musa" i osmogodišnjom školom "12. septembar", Konjodor sa osmogodišnjom školom "Suljo Mirvić", Cava sa osmogodišnjom skolom "Mirsad Salkić-Džaja", Varoška Rijeka sa osmogodišnjom školom "Lotos i ljiljan", te mjesne zajednice Vrhovska, Lubarda, Elkasova Rijeka, Zaradostovo, Bučevci, Mrazovac, Radoč i Brigovi sa četverorazrednim osnovnim školama, a mjesne zajednice Bag i Jusufovića Most su bez osnovne škole.

Geografija

Naseljena mjesta u općini nalaze se na nadmorskoj visini od 180-400 metara. Po nadmorskoj visini ističu se: Radoč 630 metara, Čorkovaća 603 metra, Konjodor (Kaukoviča brdo) 476 metara, Veliko brdo 464 metra, Lubarda 420 metara, Čajino brdo 352 metra. Bužim je povezan sa svim susjednim općinama i Bihaćem kao regionalnim centrom i sjedištem Unsko-sanskog kantona.

Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalni put Bužim-Otoka-Bosanska Krupa, odnosno Otoka-Bosanski Novi. Osim toga Bužim je povezan sa Bihaćem i Banja Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bučevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde-Pašin Broda-Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim-Varoška Rijeka-Radića Most-Vrnograč-Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most-Bosanska Bojna-Glina-Zagreb.Pravac Bužim-Varoška Rijeka-Abdići-Čaglica-Crvarevac-Vrnograč-Velika Kladuša također vodi do Zagreba. Površina općine 130 km2.

Historija

Bužimska tvrđava

Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U srednjem vijeku ovo je područje bilo naseljeno Hrvatima i nalazilo se u sastavu Hrvatskog i Ugarskog kraljevstva. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. vijeku govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja i kasnije, nakon dolaska Turaka, sve do vladavine Omer-paše Latasa.

Naselje je nastalo u podnožju srednjovjekovnog grada. Stari grad (nadmorska visina 325 metara) se sastoji iz dva dijela. Unutrašnji stariji dio grada ima trapezoidan oblik (cca 30x30 m) s četvrtastom kapi-kulom na istočnom zidu i s 4 okrugle kule na uglovima. Vanjski grad je trapeznog oblika (veličine cca 80x55 m), sa 4 višeugaone tabije i ulazom u SZ uglu. Stari grad Bužim ranije se nazivao Čava ili Čavski grad. Prema glagoljskom natpisu koji je stajao na ulazu, vanjski grad je sazidan u doba Juraja Mikuličića krajem 15. st. Ugarski kralj Karlo I Robert darovao je Bužim Grguru Gallesu čiji ga potomci posjeduju do 1425, a onda do 1429. pripada knezovima Blagajskim. Dalje su gospodari Bužima bili Celjski grofovi, Frankapani, Juraj Mikuličić 1479-1494. i Keglevići (Bužimski). U Čavskom gradu 1334. pominje se crkva sv. Klimenta. Početkom 16. st. u doba Petra Keglevića, jajačkog i hrvatskog bana, započela je rudarska djelatnost i kovanje novca u bužimskom kraju.

Osmanlije pod zapovjedništvom Ferhad paše Sokolovića zauzimaju Bužim 1576, grade prvu džamiju u starom gradu i postavljaju posadu od 150 pješaka i 50 konjanika. Gradom je upravljao dizdar. U sastavu je krupske kapetanije i Bihaćkog sandžaka. Grad je napušten 1851. Industrijske pogone dobija tek u drugoj polovini 20. st. Tokom 19. i 20. st. administrativno pripada općini Bosanska Krupa, a odnedevno je samostalna općina.

Ispod staroga grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. vijeku, a za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - Bužim

Bužim
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 1.643 (96,81%) 1.468 (94,70%) 1.275 (97,17%)
Srbi 20 (1,17%) 20 (1,29%) 29 (2,21%)
Hrvati 3 (0,17%) 7 (0,45%) 2 (0,15%)
Jugoslaveni 10 (0,58%) 37 (2,38%) 0
ostali i nepoznato 21 (1,23%) 18 (1,16%) 6 (0,45%)
ukupno 1.697 1.550 1.312

Privreda

Na području općine Bužim nalazi se jedini rudnik manganove rude u Bosni i Hercegovini, a jedan od dva na području bivše SFRJ. Danas je rudnik van funkcije, a njegova privatizacija je završena 2012. godine.

Turizam

Turizam u Bužimu je veoma raznolik. Iako nemaju rijeku, Bužimljani su ponosni na izvor ljekovite vode - Svetinja. Izvor se nalazi 12 km istočno od Bužima, nadomak starog grada Cavnika. Voda počinje da teče u određeno vrijeme svake godine oko podne, obično 6. maja, te se ta ista voda zahvata sa tog izvora i nakon 24 sata upotrebljava za liječenje vida.

Što se tiče rijeka i jezera općina Bužim s okolinom bogata je površinskim i podzemnim vodama, isto je uslovljeno geološkim sastavom zemljišta i klimatskim faktorima. Također na području općine je stvorena vještačka akumulacija koja predstavlja "zelenu oazu" i ista je poribljena sa šaranom. Ima funkciju riborevira kao zona za rekreaciju, kupanja (pogodnost vožnje čamcem), tzv. «bužimsko jezero".

Na području MZ Elkasova Rijeka i Čava postoje još dobro neistražene pećine.

Saobraćaj

Područje općine Bužim se povezuje sa drugim općinama sa regionalnim putem RP 401A Bosanska Otoka – Bužim – Velika Kladuša i RP 401 B Gornji Brigovi- Konjodor- Cazin. Isto tako bitno je istaknuti da pored gore navedenih putnih komunikacija povezivanje sa drugim općinama se ostvaruje i lokalnim putevima. Obzirom na važnost putne komunikacije RP 401A isti se nalazi u postupku kategorizacije puta u magistralni put. Jedna od bitnih budućih saobraćajnih komunikacija je lokalni put Bužim-Bućevci koja povezuje državu BiH sa Hrvatskom preko malograničnog prelaza Kekić. Ista se dalje oslanja preko naselja Žirovac, na komunikaciju Bosanski Novi-Sisak. Sa aktiviranjem malograničnog prelaza Kekić ostvarila bi se bolja povezanost sa Sarajevom na istoku i Zagrebom na zapadu.

Bazeni

Na području općine Bužim u naselju Konjodor od strane privrednog društva izgrađen je otvoreni bazen sa pratećim ugostiteljskim sadržajem i ostalim pogodnostima.

Izletišta

Jedno od izletišta nalazi se u Čavi-Svetinji. I faza uređenja izletišta Svetinja završena je maja, 2007. godine. Na samom izletištu postoji lovačka kuća koja nudi domaću hranu iz bosanske kuhinje.

Ovo izletište interesantno je zbog prirodnog fenomena izvora Svetinja koja daje poseban ugođaj sa izbacivanjem vode iz izvora u količini od oko 20 l/s stvaranjem vodopada u visini od 16 m. Izvršeno je i postavljanje rasvjete uz sami vodopad. Nekada je na izletište svakog 6. maja dolazilo oko 4.000 - 5.000 posjetilaca, dok je 2007. godine, na isti datum, zabilježena posjeta oko 10.000 osoba.

Flora i fauna

S obzirom na geografski položaj Bužima i reljefnog oblika sa istaknutim brdovitim predjelom i naizmjeničnom izmjenom kotlina je vegetativno bogato područje. U vegetativnom obliku najraznovrsnije biljne zajednice sastoji se od bijelog i crnog bora, hrasta kitnjaka koji je po kvaliteti II na Balkanu u donjem spratu ovih zajednica dominiraju mahovine i žbunsko grmlje.

Kulturno historijski sadržaji

Srednjovjekovni grad Bužim sazidan je u 1251. godine.

U međuprostoru između gornjeg i donjeg grada početkom 19. vijeka nalazila su se 22 objekta bosanske stambene arhitekture. Stari grad pruža vrlo raznovrsne mogućnosti prezentacije, počev od najjednostavnijeg načina organizovanog turističkog obilježja grada uz njegovo predanje o njihovoj historiji, značaja, arhitektonskim karakteristikama te idealnog rješenje potpune obnove starog grada Bužima, koji uz staru džamiju predstavlja osnovne vrijednosti svog vremena. Bitno je napomenuti da stara tvrđava Bužim i stara džamija predstavljaju zaštićena spomen obilježja i kao takvi su proglašeni kao zaštićeni nacionalni spomenici u BiH.

Vjerski objekti

Na području ove općine ima oko 20 vjerskih objekata (džamija), jedna od njih je locirana na Starom gradu i spada među najstarije džamije na Balkanu, te je ista proglašena kao zaštićeno nacionalno obilježje.

Kulturne institucije

  • Muzej soba - 505 Viteške bužimske brdske brigade. Ideja o osnivanju, a apliciran je projekt za gradsku biblioteku.

Poznate osobe

Također pogledajte

Literatura

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: