Ćiro Truhelka

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ćiro Truhelka (2.2. 1865. Osijek – 18.9. 1942. Zagreb), polihistor.

Otac Ćire Truhelke po porijeklu bio je Čeh, a po zanimanju učitelj. Ć. Truhelka je u Osijeku završio osnovno obrazovanje i niže razrede gimnazije, a dalje školovanje je nastavio u Zagrebu. U mladosti je pokazivao interes za slikarstvo i tehničke nauke, ali zbog slabijeg materijalnog stanja opredjelio se za filozofiju, arheologiju i historiju umjetnosti (1882-1885). Doktorirao je 1885. disertacijom o Meduliću.

Godine 1886. Ć. Truhelka je postao prvi kustos budućeg Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine sa zadaćom da priprema njegovo buduće otvaranje 1888. Imao je 21 godinu kada je došao u Sarajevo. U Sarajevu je proživio četiri decenije. U Zemaljskom muzeju Truhelka je upravljao etnografskom, prethistorijskom i srednjovjekovnom zbirkom, no kako nije bilo dosta stručnjaka može se raći da se bavio i brinuo za skoro sve zbirke u muzeju. Kao kustos uredio je bosanske paviljone na izložbama u Budimpešti (1896), Briselu (1897) i Parizu (1900). Godine 1905. naslijedio je Kostu Hermana na mjestu direktora Zemaljskog muzeja i urednika Glasnika Zemaljskog muzeja (do 1920).

Zaslugom Ćire Truhelke Zemaljski muzej je 1913. dobio novu, svoju sadašnju zgradu. Ć. Truhelka penzionisan je 1922. i dalje je imao namjeru da živi u Osijeku, međutim imenovan je za profesora arheologije i historije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Skoplju, Makedonija. Penzionisan je 1931. Posljednje godine života je proveo u Zagrebu.

Ćiro Truhelka je dao izuzetan doprinos u proučavanju historije Bosne i Hercegovine. Muzejski posao utjecao je na njegov raznovrstan interes. Prema opusu naučnog interesa Ćiro Truhelka je bio polihistor. Na mnogim mjestima i sam je u pravu kada u svojim Uspomenama kaže da je bio pionir. Na polju prethistorije bavio se iskopavanjem arheoloških nalazišta, lirskih grobova i gradina na Glasincu, sojeničarskoog naselja u Donjoj Dolini i druga. To mu donosi priznanje antropološkog kongresa u Beču i članstvo u tom društvu. Istraživao je rimske i ranokršćanske spomenike u BiH. Na polju etnologije radio je na etnografskoj zbirci i dao prikaz narodnog života u BiH. Radi istraživanja naučio je albanski i turski jezik, što mu je značajno poslužilo u nekim njegovim radovima.

Izuzetno značajan doprinos Truhelka je ostvario na polju historije srednjovjekovne Bosne. Istakao se u istraživanju stećaka, materijalnoj kulturi, bosančici, topografiji, numizmatici, političkim, društvenim a i vjerskim prilikama u srednjovjekovnoj Bosni.

O Ćiri Truhelki je napisano niz priloga i radova, a najbolje polazište za sagledavanje njegovog života i djela pruža zbornik radova koji mu je posvećen (Ćiro Truhelka, zbornik, Matica hrvatska, Zbornici i monografije, Zagreb 1994.)


Literatura o Ćiri Truhelki[uredi | uredi izvor]

Ivan Alilović, Ćiro Truhelka, “Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do god. 1918.”, Zagreb 1986, 117-118.

Đuro Basler, Truhelka Ćiro, AL BiH, Tom I, Sarajevo 1988, 173.

Anton Berisha, Ç’shkruante Qiro Truhelka në hyrjen e vëllimit “Arnautske priče”, të viti 1905?, Rilindija 17.9. 1988, 13.

Šefik Bešlagić, Povodom dolaska grofa Tisze u Sarajevo 1918. godine (i rasprave Dr. Ć. Truhelke), Osječki zbornik 18-19, Osijek 1987, 389-398.

Nenad Cambi, Truhelka i starokršćanska arheologija, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 33-49. Željko Demo, Arheologija srednjega vijeka i srednjovjekovni spomenici Bosne u radovima Ćire Truhelke, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 51-71.

Andrej Čebotarev, Rukopisna ostavština Ćire Truhelke, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva XIX/3, Zagreb 1987, 76-77.

Lidija Fekeža, Stogodišnjica Zemaljskog muzeja BiH (Osnivači 1: Osnova za kasnija istraživanja, Ćiro Truhelka), Oslobođenje 45/14327, Sarajevo 10.5. 1988, 8.

Lidija Fekeža, Ćiro Truhelka – znanstvenik pionirskih podhvata (Interpretacije na razini evropske znanosti), Stećak II/23, Sarajevo 1995, 32-33.

Ignacije Gavran, Doprinos jednog “kuferaša” u Bosni (O djelu Ćire Truhelke), Kalendar Svetoga Ante 2001, Sarajevo 2000, 93-98.

Mirja Jarak, Ćiro Truhelka kao pionir starokršćanske arheologije, Marulić XXIII/1, Zagreb 1990, 14-22.

Mira Kolar-Dimitrijević, Ćiro Truhelka – hrvatski povjesničar, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 91-104.

Viktor Kopač, Dr Ćiro Truhelka (2.2. 1865-18.9. 1942), Povodom osamdesete obljetnice numizmatičke monografije “Slavonski Banovci”, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske XXVIII/1, Zagreb 1979, 36-39.

Veselko Koroman, Truhelka Ćiro, “Kronološka bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine”, Hrvatska misao II/6, Sarajevo 1998, 165.

Olga LalevićAndrea Dautović, Pregled radova dr. Ćire Truhelke objavljenih u izdanjima Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Hrvatska misao IV/17, Sarajevo 2000, 359-370.

Nives Majnarić-Pandžić, Ćiro Truhelka – profesor arheologije i historije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Skoplju, Regiones paeninsulae Balcanicae et proximi orientis, Bamberg 1988, 414-424.

Nives Majnarić-Pandžić, Ćiro Truhelka kao arheolog-prethistoričar, Marulić XXII/3, Zagreb 1989, 286-297.

Nives Majnarić-Pandžić, Ćiro Truhelka (Osijek 1865-Zagreb 1942), Hrvatski narodni kalendar za prijestupnu 1992, Godina 40, Sarajevo 1991, 250-256.

Nives Majnarić-Pandžić, Pogovor, “Ćiro Truhelka, Uspomene jednog pionira (s pogovorom Nives Majnarić-Pandžić)”, Azur Journal, Mala Azurova povjesnica, Knjiga 4, Zagreb 1992, 141-148.

Nives Majnarić-Pandžić, Bibliografija, “Ćiro Truhelka, Uspomene jednog pionira (s pogovorom Nives majnarić-Pandžić)”, Azur Journal, Mala Azurova povjesnica, Knjiga 4, Zagreb 1992, 149-150.

Nives Majnarić-Pandžić, Predgovor, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 7-8.

Nives Majnarić-Pandžić, Truhelkin doprinos prapovijesnoj arheologiji Bosne i Hercegovine, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 19-31.

Brunislav Marijanović, Ćiro Truhelka, Hrvatski narodni kalendar 1991, Godina 39, Sarajevo 1990, 201-202.

Mirko Marjanović, Truhelka Ćiro, “Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas”, Hrvatska misao IV/14, Sarajevo 2000, 99.

Rade Mihaljčić, Truhelka Ćiro, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 686-687.

Nada Miletić, Ćiro Truhelka (1865-1942), “Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988.”, Sarajevo 1988, 39-43.

Ivan Mirnik, Ćiro Truhelka kao numizmatičar, Marulić XXII/3, Zagreb 1989, 298-306.

Ivan Mirnik, Ćiro Truhelka kao numizmatičar, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 73-78.

Shefquet Pllana, Qiro Truhelka si mibledhës, përkthues dhe botus e tregimeve popullore shqiptare nga Tetova dhe Malësia, Jehona 22/2, 1985, 33-42.

Aleksandar Stipčević, Ćiro Truhelka kao albanolog, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 117-123.

Jaroslav Šidak, Ćiro Truhelka – njegov život i rad (u povodu 10-godišnjice njegove smrti), Historijski zbornik 5, Zagreb 1952, 103-110.

Ćiro Truhelka, Uspomene jednog pionira (s pogovorom Nives Majnarić-Pandžić), Azur Journal, Mala Azurova povjesnica, Knjiga 4, Zagreb 1992, 151.

Benedikta Zelić-Bučan, Truhelkin rad na pismu i spomenicima bosančice, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 79-89.

Muhamed Ždralović, Turska arhivska građa – izvor za proučavanje historije Bosne i Hercegovine u radovima Ćire Truhelke, “Ćiro Truhelka, zbornik”, Zagreb 1994, 105-115.