Prozor-Rama

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Prozor pogledajte Prozor (čvor).
Koordinate: 43°49′12″S 17°36′36″I / 43.82, 17.61
Prozor-Rama
Grad
Panorama Prozora
Panorama Prozora
Grb prozor.png
Grb
Službeni naziv: Općina Prozor-Rama
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
Općina Općina Prozor
Koordinate 43°49′12″S 17°36′36″I / 43.82, 17.61
Površina
 - Općina 477 km2
Stanovništvo
 - Općina 16 064 (1991)
 - Procjena 19 760 (2009 [1])
Gradonačelnik Jozo Ivančević[2] (HDZ 1990)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 88 440
Pozivni broj (+387) 36

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Prozor u BiH
Web stranica: Oćina Prozor

Prozor je grad i središte istoimene općine na sjeveru Hercegovine u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Historija

Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.

Srednjovjekovna Bosna

Ne zna se tačno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, koju je izdao 11. augusta 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.

Grad je najvjerovatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.

Osmanlijsko doba

Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U oktobru iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. decembra 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.

Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.

Austrougarsko doba

Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav srez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.

Drugi svjetski rat

Za vrijeme Drugog svjetskog rata veliki broj stanovnika je ubijen, a sam grad je bio potpuno razrušen i uništen. Tokom rata, Prozor je bio tri puta oslobađan od strane partizana. Bitka po kojoj je Prozor ostao poznat u historiji je Bitka za ranjenike. Najpoznatije naređenje Josipa Broza Tita bilo je: Prozor noćas mora pasti.

Savremeno doba

Geografija

Danas nema ušća Rame, a gotovo je nestala i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša, Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje sa njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali sa drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas, skoro čitavu ovu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla prozorske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući uticaju sredozemne klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je čitava ovaj kraj vrlo prijatan i pitom i od pamtivjeka bio privlačan za čovjekovo stanište.

Stanovništvo

Glavna stranica: Demografija Prozora

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prozor, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Prozor, popis 1991.

ukupno: 19.760

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Prozor, popis 1991.

ukupno: 3.566

Poznate ličnosti

Historijski spomenici

Reference

Vanjski linkovi


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Prozor-Rama koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: