Prnjavor
-
-
Ovo je glavno značenje pojma Prnjavor. Za druga značenja, pogledajte Prnjavor (čvor).
-
| Prnjavor | ||
| Grad i općina | ||
|
||
| Službeni naziv: Općina Prnjavor | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina |
|
|---|---|---|
| entitet |  Republika Srpska |
|
| Općina | Prnjavor | |
| Nadmorska visina | 175 m.i.m. | |
| Koordinate | ||
| Površina | ||
| - Općina | 631 km² | |
| Stanovništvo | ||
| - Općina | 47 055 (1991) | |
| Gustoća | ||
| - Općina | 75 /km² | |
| Gradonačelnik | Darko Tomaš[1] (SNSD) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 78 430 | |
| Pozivni broj | (+387) 51 | |
|
  |
||
| Web stranica: Općina Prnjavor | ||
Prnjavor je bosanskohercegovački gradić i sjedište istoimene općine kod Banja Luke. Na prostorima nekadašnje SFRJ nalazilo se čak 12 mjesta sa nazivom Prnjavor jer su manastirski posjedi u prošlosti nazivani imenom Prnjavor.[citat potreban]
Sadržaj |
Geografija [uredi]
Općina Prnjavor nalazi se u slivu rijeke Ukrine. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 185 metara. Površina općine je oko 631 km², a sam grad Prnjavor se prostire na površini od oko 5,5 kvadratnih kilometara. U blizini grada Prnjavora se nalazi banja Kulaši, poznata po svom ljekovitom, prirodnom vrelu mineralne vode. Prema posljednjem zvaničnom popisu, općina Prnjavor je imala 47.055 stanovnika, a prema procjenama trenutno ima oko 45 hiljada stanovnika.
Stanovništvo [uredi]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prnjavor imala je 47.055 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prnjavor, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Prnjavor, popis 1991. [uredi]
ukupno: 47.055
- Srbi - 33.508 (71,21%)
- Muslimani - 7.143 (15,18%)
- Hrvati - 1.721 (3,65%)
- Jugoslaveni - 1.757 (3,73%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2.926 (6,23%)
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Prnjavor, popis 1991. [uredi]
ukupno: 8.104
- Srbi - 3.891 (48,01%)
- Muslimani - 2.345 (28,93%)
- Hrvati - 219 (2,70%)
- Jugoslaveni - 926 (11,42%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 723 (8,92%)
Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.
Kultura [uredi]
Prnjavor bez obzira na svoju veličinu ima bogatu tradiciju amaterskog kulturnog rada, naročito vezano za pripadnike nacionalnih manjina koje su tamo živjele ili još uvijek žive u manjem broju.
Ukrajinska manjina u Prnjavoru [uredi]
Kad je riječ o Ukrajincima potrebno je istaći da je prvo ukrajinsko društvo pod nazivom "Rusinska čitaonica društva Prosvita" osnovano 1909godine.Tu je u principu počeo prvi kulturno prosvjetni rad ukrajinaca u Bosni i Hercegovini. Na osnovi "Prosvite" 1909 godine u Prnjavoru je sazvana osnivačka Skupština gdje kroz kratko vrjeme preregistrovana u filijalu "Prosvite" iz Ljvova (Galicije). Nakon njega Ukrajinci su osnovali 1919. godine "Dramski kružok". Zatim 17. marta 1934. godine osnovali filijalu ukrajinskog zagrebačkog društva "Prosvita" sa 58 članova. 19. decembar 1935. godine osnovali su ukrajinsku čitaonicu. Pred Drugi svjetski rat počelo je da radi "Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo Taras Ševčenko". Ono je nastavilo rad nakon rata i djeluje sve do danas.
Sport [uredi]
Reference [uredi]
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
