Široki Brijeg

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 43°23′S 17°36′I / 43.383, 17.6
Široki Brijeg
Općina
Panorama Širokog Brijega
Panorama Širokog Brijega
Grb siroki brijeg.png
Grb
Službeni naziv: Općina Široki Brijeg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Zapadnohercegovački
Koordinate 43°23′S 17°36′I / 43.383, 17.6
Površina
 - Općina 388 km2
Stanovništvo
 - Općina 26 437 (1991)
 - Procjena 26 263 (2009 [1])
Gustoća
 - Općina 68 /km2
Gradonačelnik Miro Kraljević[2] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 88 220
Pozivni broj (+387) 39

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Široki Brijeg

Široki Brijeg je općina u južnom dijelu Bosne i Hercegovne i središte Zapadnohercegovačkog kantona. Smještena je na rijeci Lištici, oko 20 km zapadno od Mostara. Gradsko naselje broji oko 10.000 stanovnika, dok općina ima oko 30.000 stanovnika.

Historija

Rimsko doba

Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je područje Širokog Brijega u predhistorijskom vremenu bilo gusto naseljeno. I u antičko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vlašću, bujao je život. Iz tog vremena istraženi su kasnoantički ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i puteva. Današnja Matijevića gradina krije ostatke veće utvrde-grada, vjerovatno Mokriskika, što ga sredinom X vijeka spominje Konstantin Porfirogenet.

Srednjovjekovna Bosna

Bazilika u Mokrom rušena je i podizana, te je i u srednjem vijeku služila svojoj svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od XII do XV vijeka bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom, poznat pod imenom Kočerinska ploča. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo 1404. godine. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lišitce, sačuvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde.

Osmansko doba

Dolaskom pod Osmanlije sredinom druge polovine XV vijeka narod se ovog kraja razbježao i prorijedio (izvor potreban). Prvi osmanski popisi u Hercegovini (god. 1468/69, potom 1475-75. i 1519) pokazuju da se narod zadržao samo u brdskim selima. Dolaskom Osmanlija pa do sredine XIX vijeka područje današnje Hercegovine je bilo gotovo posve odsječeno od društvenih, kulturnih i političkih dešavanja susjednih katoličkih zemlja. Kao jedine vođe s preostalim narodom pokazali su se franjevci. Katolici su izgubili dio prava, a porušeni su i do tad postojeći crkveni objekti. [citat potreban]

19. vijek

Franjevačka crkva

Novija historija širokobriješkog kraja usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu 1846. i uz njegovo djelovanje, čime je otpočeo duhovno, civilizacijsko i kulturno djelovanje katoličke crkve. Gradić je počeo nastajati početkom XX vijeka oko vodenice Ćemer (turski: ćemer= svod), pa se početkom istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon putnog povezivanja s Mostarom godine 1900. neki bivši fratarski dijaci/učenici (ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podigli su dućane i gostionoce, i tako je nastao gradić, koji se po rijeci Lištici (izvedenica od imena Lise) prozvao Lišticom. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. aprila 1952, službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg. I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korjene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je predhodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj od 1844. do 1848.), samostan je u XIX i XX vijeku osnovao i vodio: pučku školu (1867.), apoteku, dućane (trgovinice i kafanu), vodenicu (1868. godine), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868), gimnazijsku zgradu (1924-31), đački dom (1929-32), hidroelektranu (1934. godine), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni duhački i tamburaški orkestri, više samostalnih biblioteka, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je uz to osnovao i prvu banku, a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje, te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima učestvovao ili je bio glavni nosioc. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905. godine, a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878-1918) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini, a Kraljevina Jugoslavija još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom XIX vijeka zacrtane programe.

Drugi svjetski rat

Partizani su 7. februara 1945. zauzeli Široki Brijeg s namjerom da ga unište kao duhovno i kulturno središte hercegovačkih Hrvata. Pri tom su ubili 30 franjevaca, te više desetina nenaoružanih stanovnika, a sljedećih mjeseci i godina na stotine nedužnih ljudi, čime je navodno ubijen svaki deseti stanovnik Širokog Brijega . Župa Široki Brijeg godine 1940. imala je 8004 člana. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon kraja rata oko 740. Ukupan broj žrtava bio je 786. Klerikalizmu i vjeri općenito neskloni partizani uništili su kulturno blago samostana, zajedno sa inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige, a franjevci protjerani.[citat potreban]

20. vijek

Mjesto se ipak postupno oporavljalo, mada je za cijelog vremena Jugoslavije živjelo tihim i uspavanim životom male kraške provincije. Ipak posebni događaji bila su tzv. marijanska hodočašća 1971. godine, kao i veoma posjećena hodočašća katoličke mladeži iz cijeloga svijeta, koja su se u Širokom Brijegu ponavljala svake godine. 1980-ih godina samostan je s oko 3600 vjeroučenika u 146 školskih odjela ponovo mogao govoriti o neikm zlatnim vremenima.

1970-ih godina samostan je počeo sistematski djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S početka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u medijima, priređivao je likovne izložbe, organizirao dramsku grupu koja je uspješno djelovala, potom je (1979.) uređena Samostanska riznica i Biblia pauperum (prošlost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Nakon dovršenja zgrade koja je podignuta za umjetničku galeriju i vjeronaučno središte (1990. godine) otvorena je 25. jula 1990. Franjevačka galerija. Ona posjeduje preko 1500 umjetnina, počevši od slika starih majstora (XVII-XIX stoljeće), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura savremena likovnog izraza. Uspješno je djelovala i u vrijeme proteklog rata i bila je pokretačem i nosiocem priprema u osnivanju Likovne akademije Univerziteta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Akademija djeluje od februara 1996. i smještena je u zgradi nekadašnjeg konvikta. No, Likovna akademija ipak nije prva visokoškolska ustanova koja djeluje na Širokom Brijegu. Naime, osim što je u vrijeme proteklog rata Univerzitet u Mostaru sa većim brojem svojih fakulteta djelovao u ovome gradu, u samostanu je postojala tzv. kućna teologija (Studium domesticum Sacrae Theologiae) god. 1892/93., a možda i sve do osnivanja teologije u Mostaru 1895. Samostan i univerzitet običnim su ljudima najprije simbol katoličanstva, a potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog rođenja. Najveći vjernički skup je 15. augusta, jer su crkva i samostan, kao i Hercegovačka franjevačka provincija, posvećeni Marijinu uznesenju na nebo. U proteklom ratu crkva i samostanske zgrade ostale su neoštećene, iako je grad raketiran i bombardiran u više navrata.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Široki Brijeg imala je 27.160 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Široki Brijeg , u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Široki Brijeg, popis 1991.

ukupno: 27.160

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Široki Brijeg, popis 1991.

ukupno: 5.039

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: