Unsko-sanski kanton

   

Unsko-sanski kanton
Unsko-sanska županija (hr) Унско-сански кантон (sr)
kanton
zastava grb
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad	Bihać
Površina	4.125.0 km²
Stanovništvo	288 114 (30.6.2009)
Gustoća	72.21 /km²
Vlada
- Premijer	Hamdija Lipovača (SDP)
Unsko-sanski kanton u BiH
Web stranica: www.vladausk.ba

Unsko-sanski Kanton (skraćeno: USK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Geografija

Kanton je smješten u sjeverozapadnom djelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Bihaću. Površina kantona iznosi 4.125.0 km², što čini 15,79% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Općine

Kanton se sastoji od 8 općina: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most, Velika Kladuša

Geografski položaj

Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran - Bliski Istok. Izuzetno je dobro komunikacijski povezan sa Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Evrope. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka (grad)) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom. Željezničkom prugom i magistralnim putem (330 km) Unsko – sanski kanton je povezan sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno – kontinentalne klime.

Prirodni resursi

Unsko–sanski kanton ima:

• veoma povoljan geoprometni položaj
• vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
• zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajna osnova za proizvodnju;
• prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
• klimu koja je povoljna za razvoj mnogih djelatnosti

Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive ( 32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje je zvanično proglašeno od strane Ujedinjenih nacija područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.

Šumske površine

Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog Kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume sa većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine ( 90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Mineralne sirovine

Područje Unsko-sanskog kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. I ako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog uglja na području Sanskog Mosta ( Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda ( Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Prirodne ljepote

Značajno bogastvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno - istorijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijet će boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma. Atraktivne rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona.

Privreda

U privrednoj strukturi Unsko-sanskog kantona zastupljene su slijedeće privredne oblasti:

• primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena indstrija,
• šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija,
• grafička industrija,
• metaloprerađivačka industrija,
• energetika i rudarstvo,
• građevinarstvo i industrija građevinskog materijala,
• tekstilna industrija i proizvodnja sanitetskog materijala,
• hemijska industrija, industrija gume i ambalaže.
• saobraćaj i veze, špedicija,
• trgovina, ugostiteljstvo i turizam,
• te ostale uslužne djelatnosti.

U separatu " Poslovni vodič kroz privredu Unsko – sanskog kantona" su, po privrednim oblastima, navedene značajnije firme sa relevantnim podacima potrebnim za uspostavljanje poslovnih kontakata.

Vodosnabdjevanje

Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju.

Politika

Premijer

Na Općim izborima 2010, za premijera Unsko-sanskog kantona izabran je mr. Hamdija Lipovača

Kantonalna skupština

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2010, sačinjavaju 30 zastupnika iz sedam stranaka i to (stanje: mart 2013.):

• iz SDP BiH - osam zastupnika
• iz SDA - sedam
• iz DNZ - četiri
• iz a-SDA - četiri
• iz SBiH - tri
• iz SBB - dva
• iz koalicije "Zajedno za USK" - dva

Saobraćaj

Na području kantona imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva ( 290 km asfaltirano). Unska pruga ( Bosanski Novi – Bihać – Knin ) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod. Na ovom području imamo dva objekta zračnog prometa: vojni aerodrom "Željava", na granici sa R. Hrvatskom, bio je prije rata veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, a u toku rata je veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te aerodrom "Ćoralići", sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima.

Elektroenergetski sistem

Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5 MW i daju je hidroelektrane "Krušnica" ( 0,5 MW) i HE "Una-Kostela" ( 8 MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko – sanskom kantonu.

Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane:

• dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać
• dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac-
• Ključ - S.Most
• dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac
• dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

Obrazovanje

Svaki peti stanovnik Unsko –sanskog kantona je ili učenik ili student. Univerzitet u Bihaću, koji je otvoren 1997. godine, ima 7 fakulteta:

• Tehnički
• Ekonomski
• Pravni
• Biotehnički
• Pedagoški
• Viša- medicinska škola
• Islamski pedagoški fakultet

Carinske uprave

Na području Unsko – sanskog kantona, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prelaz Užljebić – Ripač.U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije BiH: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.

Stanovništvo

Prema procjeni iz 2009. godine kanton ima oko 288.114 stanovnika .

Također pogledajte

• Televizija Unsko-sanskog kantona

Vanjski linkovi

• Vlada unsko-sanskog kantona
• Turistička zajednica unsko-sanskog kantona