Unsko-sanski kanton

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Unsko-sanski kanton
Unsko-sanska županija (hr)
Унско-сански кантон (sr)
kanton
Flag of Una-Sana Canton.gif
Coat of arms of Una-Sana Canton.gif
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Bihać
Površina 4.125.0 km2
Stanovništvo 288 114 (30.6.2009)
Gustoća 72.21 /km2
Vlada
 - Premijer Hamdija Lipovača (u ostavci)[1]
Unsko-sanski kanton u BiH
Unsko-sanski kanton u BiH
Web stranica: www.vladausk.ba

Unsko-sanski Kanton (skraćeno: USK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kanton je smješten u sjeverozapadnom djelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Bihaću. Površina kantona iznosi 4.125.0 km2, što čini 15,79% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Općine[uredi | uredi izvor]

Kanton se sastoji od 8 općina: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most, Velika Kladuša

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran - Bliski Istok. Izuzetno je dobro komunikacijski povezan sa Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Evrope. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka (grad)) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom. Željezničkom prugom i magistralnim putem (330 km) Unsko – sanski kanton je povezan sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno – kontinentalne klime.

Prirodni resursi[uredi | uredi izvor]

Unsko–sanski kanton ima:

  • veoma povoljan geoprometni položaj
  • vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
  • zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajna osnova za proizvodnju;
  • prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
  • klimu koja je povoljna za razvoj mnogih djelatnosti

Poljoprivredne površine[uredi | uredi izvor]

Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive ( 32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje je zvanično proglašeno od strane Ujedinjenih nacija područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.

Šumske površine[uredi | uredi izvor]

Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog Kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume sa većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine ( 90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Mineralne sirovine[uredi | uredi izvor]

Područje Unsko-sanskog kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. I ako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog uglja na području Sanskog Mosta ( Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda ( Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Prirodne ljepote[uredi | uredi izvor]

Značajno bogastvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno - istorijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijet će boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma. Atraktivne rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U privrednoj strukturi Unsko-sanskog kantona zastupljene su slijedeće privredne oblasti:

  • primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena indstrija,
  • šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija,
  • grafička industrija,
  • metaloprerađivačka industrija,
  • energetika i rudarstvo,
  • građevinarstvo i industrija građevinskog materijala,
  • tekstilna industrija i proizvodnja sanitetskog materijala,
  • hemijska industrija, industrija gume i ambalaže.
  • saobraćaj i veze, špedicija,
  • trgovina, ugostiteljstvo i turizam,
  • te ostale uslužne djelatnosti.

U separatu " Poslovni vodič kroz privredu Unsko – sanskog kantona" su, po privrednim oblastima, navedene značajnije firme sa relevantnim podacima potrebnim za uspostavljanje poslovnih kontakata.

Vodosnabdjevanje[uredi | uredi izvor]

Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju.

Politika[uredi | uredi izvor]

Premijer[uredi | uredi izvor]

Na Općim izborima 2010, za premijera Unsko-sanskog kantona izabran je mr. Hamdija Lipovača

Kantonalna skupština[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2010, sačinjavaju 30 zastupnika iz sedam stranaka i to (stanje: mart 2013.):

  • iz SDP BiH - osam zastupnika
  • iz SDA - sedam
  • iz DNZ - četiri
  • iz a-SDA - četiri
  • iz SBiH - tri
  • iz SBB - dva
  • iz koalicije "Zajedno za USK" - dva

Vlada[uredi | uredi izvor]

Ministarstva[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Na području kantona imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva ( 290 km asfaltirano). Unska pruga ( Bosanski Novi – Bihać – Knin ) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod. Na ovom području postoje dva objekta zračnog prometa: vojni aerodrom "Željava", na granici sa R. Hrvatskom, bio je prije rata veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, a u toku rata je veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te aerodrom "Ćoralići", sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima. U blizini Bihaća postoji i sportski aerodrom "Golubić", bez asfaltne piste.

Elektroenergetski sistem[uredi | uredi izvor]

Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5 MW i daju je hidroelektrane "Krušnica" ( 0,5 MW) i HE "Una-Kostela" ( 8 MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko – sanskom kantonu.

Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane:

  • dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać
  • dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac-
  • Ključ - S.Most
  • dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac
  • dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Svaki peti stanovnik Unsko –sanskog kantona je ili učenik ili student. Univerzitet u Bihaću, koji je otvoren 1997. godine, ima 7 fakulteta:

  • Tehnički
  • Ekonomski
  • Pravni
  • Biotehnički
  • Pedagoški
  • Viša- medicinska škola
  • Islamski pedagoški fakultet

Carinske uprave[uredi | uredi izvor]

Na području Unsko – sanskog kantona, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prelaz Užljebić – Ripač.U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije BiH: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema procjeni iz 2009. godine kanton ima oko 288.114 stanovnika [2].

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: