Rijeka (grad)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Rijeka pogledajte Rijeka (čvor).
Koordinate: 45°19′37″S 14°26′32″I / 45.32694, 14.44222
Rijeka
Grad
pogled na Rijeku
pogled na Rijeku
Vlag rijeka.gif
Zastava
Rijeka (grb).gif
Grb
Službeni naziv: Grad Rijeka
Država  Hrvatska
Županija Zastava primorsko goranskog kantona.gif Primorsko-goranska
Koordinate 45°19′37″S 14°26′32″I / 45.32694, 14.44222
Najviša tačka
 - Nadmorska visina 12 m.i.m.
Površina
 - Općina 44,00 km2
Stanovništvo
 - Naselje 128.384 (2011)
 - Općina 128.624
Gustoća
 - Općina 2.923,27 /km2 
Gradonačelnik Vojko Obersnel (SDP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 51000
Pozivni broj (+385) 51
Croatia location map.svg
Blue pog.svg
Web stranica: Grad Rijeka
Rijeka, katedrala "Sv. Vida"
Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta "Ivana pl. Zajca" iz 1885. godine

Rijeka (na drugim dijalektima: Rika i Reka, slov. Reka, ital. Fiume, mađ. Fiume, njem. Sankt Veit am Flaum) je lučki grad u Hrvatskoj, geografsko-historijsko središte Kvarnera i Gorskog kotara, te administrativno središte Primorsko-goranske županije, smješteno na sjevernom Jadranu.

O gradu[uredi | uredi izvor]

Grad se još u XIX vijeku zbog svog idealnog geografskog položaja i dubine mora u Riječkom zalivu, kao dijelu većeg Kvarnerskog zaliva Jadranskog mora, razvio u jednu od najvećih srednjoevropskih luka i moćno industrijsko središte. Danas je Rijeka najveća morska luka Hrvatske. Od industrijskih djelatnosti veoma je razvijena brodogradnja. U gradu se nalaze dva velika brodogradilišta: 3. maj i Viktor Lenac. Rijeka je bila značajna i kao jedno od važnijih finansijskih središta bivše Jugoslavije.

U Rijeci se nalazi Hrvatsko narodno kazalište "Ivan pl. Zajc" sagrađeno 1885. i Univerzitet u Rijeci, osnovan 1973.

Prirodna osnova[uredi | uredi izvor]

Šire područje Rijeke je izgrađeno od krečnjaka mezozojske starosti, dok se u sjevernom dijelu oko Kastva nalaze zone izgrađene od dolomita. Mjestimično su preko krečnjačke osnove nataložene nepropusne naslage fliša paleogenske starosti, koji se najčešće nalazi u udolinama. Tako u reljefu šireg područja postoji izmjena krečnjačkih grebena sa dolomitskim ili flišnim udolinama.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Rijeka se nalazi na 45°21′0″N, 14°26′0″E, na zapadu Hrvatske, 186 km jugozapadno od glavnog grada Hrvatske Zagreba, na sjevernoj obali Riječkog zaliva, kao dijela većeg Kvarnerskog zaliva Jadranskog mora, koje se kao veliki zaliv Sredozemnog mora najdublje uvuklo u evropsko kopno. Riječki zaliv, koji je preko Velih (između Istre i ostrva Cresa), Srednjih (između Cresa i ostrva Krka) i Malih vrata (između Krka i kopna) spojen sa Kvarnerskim zalivom, je dovoljno dubok (oko 60 m) za uplovljavanje najvećih brodova, što je Rijeci omogućilo da postane važna morska luka.

Grad Rijeka leži na ušću rijeke Rječine u mikroregiji Vinodola Hrvatskog primorja. U Rijeci započinju dva važna kopnena prometna pravca. Prvi iskorištava činjenicu da se Rijeka nalazi u području u kojem su Dinaridi najuži (oko 50 km), što omogućuje lakše povezivanje obale Jadranskog mora i panonske unutrašnjosti. Dok je drugim Rijeka preko Postojnskih vrata povezana s istočnoalpskim prostorom.

Historija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Rijeka.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Rijeka je imao 128.624 stanovnika, od čega u samoj Rijeci 128.384.

Grad Rijeka[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
18.597 23.880 27.904 38.959 51.419 66.042 61.157 72.111 67.088 73.718 98.759 129.173 158.226 165.904 144.043 128.624

Napomena: Nastao iz stare općine Rijeka. Od 1857. do 1948. te u 1981.i 1991. sadrži dio podataka općine Jelenje, a u 1910., 1921., 1961. i 1971. za grad Bakar. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u gradu Kastav. Od 1857. do 1971. te u 1981. i 1991. sadrži dio podataka za općinu Kostrena.

Rijeka (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
18.466 23.747 27.780 38.841 51.419 66.042 61.157 71.966 66.998 73.616 98.759 129.173 158.030 165.693 143.800 128.384

Napomena: Podaci za grad Rijeku uzeti su iz mađarskih publikacija od 1869. do 1910. i italijanskih publikacija za 1921. i 1931. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naselju Kastav (grad Kastav). U 1991. pripojen mu je dio područja naselja Ćikovići te je s naseljem Marinići obostrano korigirana granica naselja (nenaseljeni dijelovi područja). Sadrži podatke za bivša naselja Brig, Donje Škurinje, Draga, Grbci, Hosti, Kantrida, Orehovica, Orlići, Pašac, Pećine, Pilepići, Podvoljak, Srdoči, Sušak, Sveta Katarina, Svilno, Tijani, Trsat, Vežica Donja, Vežica Gornja i Zamet. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Lopača (općina Jelenje), Doričići, Dujmići, Glavani, Kostrena Sveta Barbara, Kostrena Sveta Lucija, Maračići, Martinšćica, Paveki, Perovići, Plešići, Randići, Rožići, Rožmanići, Šodići, Šoići, Urinj, Vrh Martinšćice, Žuknica i Žurkovo (općina Kostrena). Za ta naselja sadrži podatke u sljedećim godinama: od 1857. do 1948. i u 1981. i 1991. sadrži podatke za naselje Lopača (općina Jelenje); za naselje Doričići i Paveki od 1869. do 1910. i u 1921., a za naselje Dujmići u 1880. i 1921.; za naselja Glavani, Šoići, Urinj, Vrh Martinšćice i Žuknica u 1921., 1981. i 1991.; u 1910. i 1921. te od 1953. do 1971. za naselje Kostrena Sveta Barbara; za naselje Kostrena Sveta Lucija od 1857. do 1971.; za naselja Maračići i Šodići u 1921., a za naselje Martinšćica od 1948. do 1991. te u 1921.; za naselje Perovići od 1869. do 1910. te u 1931. i 1921.; za naselje Plešići od 1857. do 1931. Od 1869. do 1900. te u 1921., 1981.i 1991.sadrži podatke za naselje Randići, a za naselje Rožići od 1869. do 1910. te u 1921., 1981. i 1991. Od 1869. do 1931. te u 1981. i 1991. za naselje Žurkovo.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Rijeka je imalo 167.964 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
117.178 69,76%
Srbi
  
18.891 11,24%
Jugoslaveni
  
6.925 4,12%
Muslimani
  
4.803 2,85%
Italijani
  
3.247 1,93%
Slovenci
  
2.709 1,61%
Crnogorci
  
777 0,46%
Albanci
  
773 0,46%
Romi
  
435 0,25%
Makedonci
  
421 0,25%
Mađari
  
331 0,19%
Česi
  
132 0,07%
Slovaci
  
64 0,03%
Nijemci
  
60 0,03%
Ukrajinci
  
50 0,02%
Rusi
  
43 0,02%
Poljaci
  
42 0,02%
Bugari
  
37 0,02%
Rusini
  
33 0,01%
Grci
  
22 0,01%
Jevreji
  
20 0,01%
Turci
  
18 0,01%
Rumuni
  
15 0,00%
Austrijanci
  
9 0,00%
Vlasi
  
1 0,00%
ostali
  
179 0,10%
neopredijeljeni
  
6.609 3,93%
region. opr.
  
1.451 0,86%
nepoznato
  
2.689 1,60%
ukupno: 167.964

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Rijeka (grad) koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.