Dalmacija
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Dalmacija je historijska provincija na istočnoj obali Jadranskog mora i južna, mediteranska regija Republike Hrvatske. Smještena na središnjem dijelu Jadranskog primorja, a svojim najvećim dijelom granici sa Bosnom i Hercegovinom na sjeveru, odnosno Crnom Gorom na istoku. Porijeklo riječi Dalmacija potječe najvjerovatnije od imena starog ilirskog plemena Delmata ili Dalmata, koji su naseljavali najveći dio današnje središnje Dalmacije, uključujući i susjedna područja Jugozapadne Bosne i današnje gradove Livno i Duvno/Tomislavgrad prije dolaska Slavena na ova područja u 7. vijeku.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Dalmacija se u rimsko doba prostirala od Jadrana do Panonije. U ranom srednjem vijeku (VII.-XI. vijek) većim je dijelom u satavu Hrvatskog kraljevstva, pod vodstvom narodnih kneževa i kraljeva iz loze Trpimirovića. Kasnije, srednjovjekovna mletačka provincija Dalmacija obuhvatala je u početku nekoliko ostrva i primorskih gradova, da bi se kasnije proširila na teritorij, kojeg i danas obuhvaća u sastavu Hrvatske. U sastav mletačke Dalmacije nije ulazila jedino Dubrovačka republika, već je bila samostalna, dok je bosansko primorje bilo prvotno dio srednjovjekovne bosanske države, a kasnije i Osmanskog carstva. Tradicionalno dobri dobrosusjedski odnosi i veze između BiH i Dalmacije mogu se pratiti kroz gotovo cijelu historiju, a i danas se očituju u brojnim, napose obiteljskim i prijateljskim vezama.
Klima [uredi]
Klima Dalmacije je pretežno mediteranska: ljeti izrazito toplo (zege i suše), zimi blago, sa obilatim padavinama tokom jesenskih i zimskih mjeseci.
Hidrografija [uredi]
Hidrografiju regije karakterišu jaka kraška vrela, rijeke primorčice (Jadro, Ombla), kraće ponornice, te nekoliko značajnijih rijeka poput: Zrmanje, Krke, Čikole i Cetine, koje prolaze kroz kraške doline i klisure, te rijeka Neretva na samom jugu Dalmacije.
Gradovi [uredi]
Kulturno i privredno središte Dalmacije je grad Split. Upravno gledano Dalmacija je danas podijeljena u nekoliko manjih upravnih jedinica - županija ili kantona. Najznačajniji gradovi su: Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Kaštela, Trogir, Makarska i Ploče na obali, odnosno Sinj i Imotski u dalmatinskom zaleđu, Zagori. Veća ostrva su: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Mljet, Pag i drugi.
Privreda [uredi]
Najznačajnije privredne grane su brodogradnja, ribolovstvo i mediteranske kulture, te posebice turizam tokom ljetnjih mjeseci.
Također pogledajte [uredi]
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
