SAO Zapadna Slavonija

SAO Zapadna Slavonija Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija
1991–1991
Zastava	Grb
	Položaj na karti Položaj na karti
Status	Samoproglašena srpska autonomna oblast
Glavni grad	Pakrac;
Službeni jezik	srpski
Etničke grupe	Srbi
Državno uređenje	Privremena vlada
Zakonodavstvo
Datum osnivanja	12. august 1991.
Ukidanje	19. decembar 1991.
Danas dio	Hrvatska

Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija bila je samoproglašena Srpska autonomna oblast u Hrvatskoj nastala 12. augusta 1991.^[1] Nedugo nakon samoproglašenja priključena je u Republiku Srpsku Krajinu, koja je reintegrirana u Hrvatsku u maju 1995. godine u operaciji Bljesak.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ubrzo nakon proglašenja SAO Zapadna Slavonija, pobunjeničke srpske snage, uz pomoć Jugoslavenske narodne armije (JNA) predvođene Srbima i srpskih paravojnih snaga (iz Srbije i BiH), zauzele su Okučane i Daruvar, prijeteći da će odvojiti Slavoniju od Hrvatske. U to vrijeme, područje pod srpskom kontrolom bilo je relativno veliko, iako je veći dio oblasti bio brdovit i pošumljen sa lošom infrastrukturom. Sljedećih mjeseci vodila se žestoka borba za Pakrac dok su paravojske etnički čistile Hrvate iz novoosvojenih zapadnoslavenskih četvrti. Većim dijelom oblasti patrolirale su loše opremljene srpske milicije povučene iz lokalnih srpskih sela, a sa resursima JNA široko raspoređenim u nesigurno vrijeme, nisu bili u poziciji da efikasno seciraju Hrvatsku.

Hrvatske snage su 31. oktobra 1991. godine započele operaciju Otkos 10 osiguravajući bilogorsko brdo. Nakon ovog uspjeha, hrvatska operacija Orkan 91, 12. decembra, potisnula je srpsko-jugoslavenske snage u samo djelić prvobitne teritorije. U istoj akciji zauzet je Daruvar. Prilikom povlačenja srpske paravojne formacije su izvršile pokolj u Voćinu. Ujedinjene nacije su 2. januara 1992. godine posredovale u prekidu vatre u Sarajevu, što je mogući razlog zaustavljanja hrvatskih snaga da eliminišu prisustvo pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji.

Dana 18. februara 1993. godine hrvatski i lokalni srpski čelnici potpisali su Daruvarski sporazum. Sporazum je držan u tajnosti i radio je na normalizaciji života mještana na bojišnici. Međutim, vlasti pobunjenih Srba iz Knina su saznale za taj dogovor i uhapsile vođe pobunjenih Srba odgovorne za to.^[2]

Srpska enklava Zapadna Slavonija je eliminisana, a područje reintegrisano u Hrvatsku za dva dana u maju 1995. godine, tokom operacije Bljesak. U znak odmazde za ovaj temeljni poraz, Milan Martić je raketirao Zagreb .

Administrativne podjele[uredi | uredi izvor]

Područje zapadne Slavonije pod zaštitom Ujedinjenih naroda obuhvaćalo je četiri općine: Okučani, Pakrac, Daruvar i Grubišno Polje . Vojska Republike Srpske Krajine je kontrolisala općine Okučani i Pakrac.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo općina zapadne Slavonije prema popisu stanovništva iz 1991. godine (napomenimo da ne odgovaraju SAO Slavoniji koja je uglavnom obuhvatala srpska naselja općina, a ne jedno od njih u potpunosti):

Pakrac = 7.818 Srba (47,76%), 5.619 Hrvata (34,33%), 2.930 ostalih (17,91%)
Daruvar = relativna srpska većina
Grubišno Polje = relativna hrvatska većina

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ "Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata". Arhivirano s originala, 11. 6. 2008. Pristupljeno 3. 4. 2008.
^ "(in Croatian)[[Category:Articles with Croatian-language sources (hr)]] War in Croatia 1991-95, Part II". Arhivirano s originala, 29. 3. 2009. Pristupljeno 31. 7. 2023. Sukob URL-a i wikilinka (pomoć)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Karta Republike Srpske Krajine^{[trajno mrtav link]} - karta prikazuje teritoriju Zapadne Slavonije pod kontrolom srpskih snaga (zeleno) i teritoriju Zapadne Slavonije pod zaštitom UN (narandžasto).

[1] "Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata". Arhivirano s originala, 11. 6. 2008. Pristupljeno 3. 4. 2008.

[2] "(in Croatian)[[Category:Articles with Croatian-language sources (hr)]] War in Croatia 1991-95, Part II". Arhivirano s originala, 29. 3. 2009. Pristupljeno 31. 7. 2023. Sukob URL-a i wikilinka (pomoć)

[1]

[2]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1991/1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^e Također pogledajte Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.