Pula

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°51′60″S 13°50′59″I / 44.86667, 13.84972
Pula
Grad
pogled na Pulu
pogled na Pulu
Zastava Pule.svg
Zastava
Grb Pule (2).svg
Grb
Službeni naziv: Grad Pula
Država  Hrvatska
Županija Zastava Istarske županije.svg Istarska
Koordinate 44°51′60″S 13°50′59″I / 44.86667, 13.84972
Najviša tačka
 - Nadmorska visina m.i.m.
Površina
 - Općina 51,65 km2
Stanovništvo
 - Općina 57.460
Gustoća
 - Općina 1.112,48 /km2 
Gradonačelnik Boris Miletić (IDS)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 52100
Pozivni broj (+385) 52
Croatia location map.svg
Blue pog.svg
Web stranica: Grad Pula

Pula (ital. Pola) je grad u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Pula leži na jugozapadnom području istarskog poluostrva u dobro zaštićenom zaljevu i najveći je grad u Istri.

Poznata je, kao i ostatak regije, po svojoj blagoj klimi, mirnom moru i netaknutoj prirodi. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od rimskog doba. Danas u užem gradskom području živi oko 67.000 stanovnika, no područje koje mu dnevno gravitira, a spletom okolnosti nije i administrativno uključeno u sastav grada, iako, zapravo, čini njegov sastavni dio, broji više od 100.000 stanovnika. Svrstava ga to, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka na peto mjesto po broju stanovnika među hrvatskim gradovima.

Historija[uredi | uredi izvor]

Karta Pule iz 1584

Najranija historija Pule počinje u 5. vijeku p. n. e. kada je zabilježena najranija stalna naseobina. Grad su osnovali ilirsko pleme Histra, najstarije stanovništvo koje je prebivalo u Istri. U 1. vijeku podignuta je značajna rimska naseobina (Colonia Pietas Iulia Pola). Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, gradom su vladali Ostrogoti, Bizantinci, Franci i Mlečani. U 7. vijeku zabilježen je prvi dolazak Slavena na ova područja. Daljnja historija grada nastavila je odražavati njegovoj položaj i značenje, posebice onaj u regiji, u krojenju granica među evropskim silama. Italijanski pjesnik Dante Alighieri spominje Pulu u svojoj Božanskoj komediji: "Come a Pola, presso del Carnaro ch'Italia chiude e i suoi termini bagna" (... i ko što su (grobne rake) kod Pule, blizu žala, gdje Kvarner među Italije pere, ...; Pakao IX, 113-114). Iako je u Danteovo vrijeme političko ujedinjenje Italije bilo pusti san, ovaj citat je važan jer se u njemu po prvi put pojavilo pitanje istočne granice, a podržavao je i kasnije opravdanje italijanskih težnji na regiju. Pula i Istra su došle pod austrijsku vlast 1848, te su postale dijelom Austro-Ugarskog Carstva pripojene "Küstenlandu". Tokom tog razdoblja velika prirodna pulska luka postala je mjesto austrijske glavne pomorske baze i glavno središte brodogradnje. Ostrvo Lošinj južno od Pule postao je ljetna odmorišna rezidencija austrijske kraljevske porodice Habsburg. Nakon propasti Austro-Ugarske 1918, Pula je uz cijelu Istru postala dijelom Italije čija je vlast trajala do kraja Drugog svjetskog rata. Nekoliko godina nakon rata Pulom su upravljali Ujedinjeni narodi zajedno s američkim vojnim snagama. U to vrijeme Istra je bila podijeljena na okupacijske zone sve do ujedinjenja s ostatkom Hrvatske u granicama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Gotovo svi građani italijanskog porijekla koji su činili 90% stanovništva napustili su grad kada je potpao pod Jugoslaviju. Posljedica tome bilo je mijenjanje službenog naziva u Pulu. Od propasti SFRJ, Pula i Istra postali su dijelovi moderne Hrvatske.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Pula.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad odn. naseljeno mjesto Pula je imao 57.460 stanovnika.

Grad Pula[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
3.628 10.601 25.390 31.498 36.143 59.498 38.591 44.219 20.812 28.259 37.099 47.156 56.153 62.378 58.594 57.460

Napomena: Nastao iz stare općine Pula. U 1857. i 1869. sadrži dio podataka općine Ližnjan, u 1857., 1869. i 1921. dio podataka općine Fažana, a do 1991. i dio podataka općine Medulin.

Pula (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
3.628 10.601 25.390 31.498 36.143 59.498 38.591 44.219 20.812 28.259 37.099 47.156 56.153 62.378 58.594 57.460

Napomena: Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Pulj. U 1857. i 1869. sadrži podatke za naselje Jadreški (općina Ližnjan) i za bivše naselje Štinjan koje je od 1857. do 1948. iskazivano kao naselje. U 1857., 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u naselju Fažana (općina Fažana). U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Pješčana Uvala, Valbonaša, Vinkuran i Vintijan (sva u općini Medulin). Do 1991. sadrži podatke za naselja Pješčana Uvala i Valbonaša (oba u općini Medulin). U 1857., 1869., 1921., 1981. i 1991. sadrži podatke za naselja Vinkuran i Vintijan (oba u općini Medulin), a u 1910. sadrži podatke za naselje Vintijan.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Pula je imalo 62.378 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
33.902 54,34%
Srbi
  
5.682 9,10%
Jugoslaveni
  
4.076 6,53%
Italijani
  
3.495 5,60%
Muslimani
  
2.281 3,65%
Slovenci
  
1.114 1,78%
Crnogorci
  
635 1,01%
Romi
  
424 0,67%
Albanci
  
373 0,59%
Makedonci
  
339 0,54%
Mađari
  
263 0,42%
Slovaci
  
68 0,10%
Česi
  
41 0,06%
Nijemci
  
34 0,05%
Bugari
  
33 0,05%
Ukrajinci
  
23 0,03%
Poljaci
  
22 0,03%
Rusi
  
17 0,02%
Rusini
  
17 0,02%
Rumuni
  
13 0,02%
Austrijanci
  
11 0,01%
Jevreji
  
5 0,00%
Grci
  
3 0,00%
Turci
  
2 0,00%
ostali
  
73 0,11%
neopredijeljeni
  
2.317 3,71%
region. opr.
  
5.987 9,59%
nepoznato
  
1.128 1,80%
ukupno: 62.378

Gradski kvartovi[uredi | uredi izvor]

Arena, Busoler, Centar, Dolinka, Fižela, Gregovica, Ilirija (ind.zona), Kaštanjer, Kaštel, Monte Ghiro (groblje), Monte Magno, Monte Zaro, Monte Šerpo, Monvidal, Padulj, Pješčana Uvala, Punta, Stoja, Sisplac (Streljana), Šijana, Šikići, Šišansko naselje, Škatari, Štinjan, Šurida, Tivoli, Valdebek, Valelunga, Valkane, Valsaline, Valmade, Valvidal, Veli Vrh, Vergarola, Veruda, Veruda Porat, Verudela, Vidikovac, Zelenika.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Pulska arena

Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog vijeka, šesti po veličini u svijetu, a popularno zvan Arena. Jedan je od najbolje sačuvanih amfiteatara iz antike te se još danas koristi tokom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturnih priredbi. Druge dvije značajne i dobro očuvane građevine jesu trijumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca. Poznat je i Augustov hram iz 1. vijeka, koji je izgrađen po naredbi rimskog cara Augusta. Još se uvijek može šetati kroz staru gradsku četvrt s uskim ulicama išaranim sa srednjovjekovnim i renesansnim zgradama, a popločene antičkim rimskim pločama.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Kao rezultat svoje bogate političke historije, Pula je grad s kulturnom mješavinom ljudi i jezika s Mediterana i srednje Evrope, iz antike i savremenosti. Pulska arhitektura odražava te historijske slojeve. Stanovnici obično govore strane jezike, posebno italijanski, a često i njemački i engleski. 1904 i 1905 irski pisac James Joyce živio je, radio i pisao u Puli. U isto vrijeme na Brijunskim ostrvima je radio liječnik i mikrobiolog Robert Koch.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Prirodna ljepota pulske okoline i tirkizno plavog Jadranskog mora učinili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmorišnim odredištem. Obližnji biser je nacionalni park Brijuni kojeg su posjetili mnogi svjetski vođe dok je još bio ljetna rezidencija državnika Josipa Broza Tita. Rimske vile i hramovi još uvijek leže zakopani među obradivim poljima i duž obale nekoliko okolnih ribarskih i poljodjelskih naselja. Obalne vode nude plaže, ribarenje, ronjenje do olupina antičkih rimskih galija i ratnih brodova iz Prvog svjetskog rata, te plovidba u netaknute špilje i velika i mala ostrva. Pula je završna tačka biciklističke rute EuroVelo 9 koja ide od Gdanjska na Baltičkom moru kroz Poljsku, Češku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. Na obližnjim morskim obalama mogu se vidjeti otisci dinosaura od kojih su zasigurno važni pronalasci napravljeni na neotkrivenom mjestu pored Bala.[citat potreban]

Promet[uredi | uredi izvor]

Željeznička stanica u Puli

Pula ima međunarodni aerodrom koji ponovo postaje jako prometno središte. Prije 1990 godine pulski je aerodrom imao više od 700.000 putnika godišnje. Obližnji međunarodni aerodromi su Trst, Rijeka, Ljubljana i Zagreb.

Željeznički promet je danas u Puli slabo razvijen, izuzev kantonalnog željezničkog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno vozi priličan broj putnika (Pula-Lupoglav). Razlog tome je činjenica da Pula nije neposredno povezana s ostatkom hrvatskog sistema željeznica, već se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije. Planirana gradnja željezničkog tunela kroz Učku trebala bi doskočiti i tom problemu. Istočnim krakom Istarskog ipsilona spojena je na mrežu hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, čitavim sistemom autocesta EU. U toku je širenje Istarskog ipsilona u puni profil autoceste.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Osnovne Škole[uredi | uredi izvor]

  • Osnovna škola Veli Vrh
  • Osnovna škola Šijana
  • Osnovna škola Centar
  • Osnovna škola Tone Peruška
  • Osnovna škola Kaštanjer
  • Osnovna škola Monte Zaro
  • Osnovna škola Veruda
  • Osnovna škola Vidikovac
  • Osnovna škola Giuseppine Martinuzzi
  • Osnovna škola Stoja
  • Privatna osnovna škola Jurja Dobrile
  • Osnovna glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova
  • Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Srednje škole[uredi | uredi izvor]

  • Gimnazija Pula
  • Privatna gimnazija Jurja Dobrile
  • Gimnazija i srednja škola Dante Alighieri
  • Strukovna škola Pula
  • Industrijsko - obrtnička škola Pula
  • Tehnička škola Pula
  • Medicinska škola Pula
  • Ekonomska škola Pula
  • Škola primjenjenih umjetnosti i dizajna Pula
  • Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula
  • Srednja glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova
  • Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Visoke škole i fakulteti[uredi | uredi izvor]

  • Sveučilište u Puli
  • Filozofski fakultet u Puli
  • Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković
  • Visoka učiteljska škola u Puli
  • Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij
  • Viša trenerska škola u Puli
  • Veleučilište u Rijeci - poslovni odjel - odsjek Pula

Sport[uredi | uredi izvor]

  • Nogometni klubovi: Istra, Istra 1961, Pula ICI, Veli Vrh
  • Boćarski klubovi: Olimpija, Uljanik
  • Hrvački klub: Istarski borac
  • Vaterpolo klubovi: UPAS Jadrograd, Pula
  • Veslački klub: Istra
  • Košarkaški klubovi: Istra i Stoja
  • Odbojkaški klub: Pula OTP banka
  • Jedriličarski klubovi: Uljanik i Vega
  • Judo klub: Istarski borac i Randori
  • Atletski klub: Istra
  • Rukometni klub: Arena
  • Stonoteniski klubovi: Istra i Arena
  • Bokserski klub: Pula
  • Plivački klubovi: Pula i Arena
  • Udruga za promovisanje amaterskog sporta (UPAS)
  • Kuglački klubovi: Uljanik,Elektroistra,Hrvatski Branitelj

Poznati stanovnici[uredi | uredi izvor]

Gradovi partneri[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Pula, panorama
Pula, panorama

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Pula koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.