Konjuh (planina)
| Zaštićeni pejzaž Konjuh | |
|---|---|
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik / morski pejzaž) | |
 | |
| Najbliži grad | Banovići, Živinice, Kladanj |
| Koordinate | 44°18′10″N 18°31′55″E / 44.30278°N 18.53194°E |
| Površina | 8016 ha |
| Osnovano | 2009. (2014. i 2017. izmjene)[1][2] |
| Upravnik | JU Zaštićeni pejzaž Konjuh - Banovići[3] |
Konjuh je planina na teritoriji Tuzlanskog kantona, u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Planina je omeđena: rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, rijekom Gosteljom i magistralnim putem Tuzla – Sarajevo na sjevero-istoku, te rijekom Krivajom na jugu i zapadu. Sa Ozrenom, Javorom i Javornikom Konjuh čini dio lanca rubnih (viših) planina koje zajedno sa Trebavcem i Majevicom predstavljaju prelaz Dinarskog planinskog sistema u prostranu Panonsku niziju.[4]
Prosječna visina planine je 1000 metara. Iznad te visine uzdižu se vrhovi: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m) i Bandijerka, vrh Javorja (1261 m), Bijeli Vrh (1272 m) i Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin.[4]
Flora i fauna[uredi | uredi izvor]
.jpg)
Masiv Konjuha pokriven je gustim šumskim zajednicama u kojima preovladava crnogorica (bor, jela i smrča), bukva, javor i u manjem broju hrast. Na planini raste i rijetka i ljekovita lincura – srčanik (Gentiana lutea), koja je na ovoj planini zaštićena i ugrožena.[4]
U šumama Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, a u potocima i rijekama pastrmka i potočni rak. Od zmija na planini žive poskok, šarka, bjelouška, zatim gušter zelembać i daždevnjak.[4]
Kulturno-historijski spomenici[uredi | uredi izvor]
Na planini Konjuh postoji više nekropola stećaka, a samo na općini Kladanj poznato je preko 500 stećaka. Tu su i ostaci karavanskog puta kojim se so prenosila iz Tuzle, kao i više spomenika iz NOB-a.[4]
Zaštićeni pejzaž[uredi | uredi izvor]
Na osnovu inicijative planinarskih udruženja, ljubitelji prirode i na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 27. 9. 2017. godine, donijela je izmjene Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažem „Konjuh“. Navedenim Zakonom definisane su tri zone zaštite, na čiju podjelu su uticale brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja:
- Prva zaštićena zona (zona A) obuhvata površinu od 2.411,42 ha, i podliježe najstrožijem režimu zaštite.
- Druga zaštićena zona (zona B) je površine od 5.093,70 ha.
- Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom od 511,49 ha.
Ovo područje je gotovo u potpunosti prekriveno šumskim ekosistemima u kojima su sadržane veoma brojne prirodne vrijednosti i fenomeni. Izgrađene površine zauzimaju svega 0.4 % ukupne površine obuhvata. Područje se prostire na dva slivna područja, i to: slivno područje rijeke Oskove na sjeveru, i slivno područje rijeke Drinjače na jugu.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Zaštićena područja u BiH". WDPA- www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Zakon o proglašenju Konjuha zaštićenim pejzažom" (PDF). Službene novine Tuzlanskog kantona, broj 13, 09.10.2017. Arhivirano s originala (PDF), 18. 10. 2021. Pristupljeno 23. 9. 2021.
- ^ - Javna ustanova Zaštićeni pejzaž „Konjuh“
- ^ a b c d e http://zivjetisprirodom.banovici.net/dokumenti/konjuh.pdf[mrtav link]