Crvanj
Crvanj je planina u sjeveroistočnoj Hercegovini. Na sjeveru je omeđena Neretvom, sa juga i jugozapada Nevesinjskim poljem, a sa istoka prostranom visoravni Morine.
Građena je pretežno od trijaskih i jurskih krečnjaka sa razvijenim krškim oblicima. Najviši vrhovi su Zimomor 1.920 m, Previja 1.856 m, Veliki Gradac 1.850 m i Ledenica 1.827 m. Ime Zimomor dobio je zato što sve živo mori, zimi hladnoćom, ljeti vrućinom.
Slabo razvijenu rječnu mrežu čine Živanjski potok (pritoka Neretve) i otoka Uloškog jezera - potok Jezernica, koji se također ulijeva u Neretvu.
Sjeverni i sjeveroistočni dio planine, iz pravca Uloga, je šumovit (hrast, bor), a ostalo je pod pašnjacima. Na zapadnim padinama, prema Nevesinjskom polju, prevladavaju sporadične šume (prošarane šumskim jezicima koji slijede uvale i sekundarne planinske grebene nad uvalama), šumarci i travnjaci, a na vršnom području prevladavaju travnjaci i kamenjar s niskom vegetacijom kamenjara. Na planini se uglavnom nalaze privremena pastirska naselja.[1]
Močila[uredi | uredi izvor]
Močila su prostrana planinska zavala, amfiteatrlnog oblika, podno zapadne strane glavnog grebena Crvnja. To je područje s brojnim izvorima, od kojih je najpoznatiji istoimeni izvor Močila. Područje je velikim dijelom prekriveno travom i mjestimice prošarano šumarcima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća.
Voda je od izvora na Močilima, nizvodno, prema selu Presjeka provedena podzemnim cijevima, a na pojedini lokacijama su na cjevovodu izgrađeni šahtovi - bunari. Na Močilima se mogu vidjeti i ostaci nekadašnjih katuna, danas napuštenih. Južno od Močila, a zapadno od Zimomora, nalazi se prostrana planinska terasa nazvana Bijeli pijesak, prepoznatljiva po prugama kamenog materijala na padinama koje se dižu na njezinoj istočnoj strani (padine vrha Zimomor), a koje podsjećaju na kožu tigra ili zebre.
Crvanjsko jezero[uredi | uredi izvor]
Uloško ili Crvanjsko jezero je smješteno na području općine Kalinovik. Jezero nosi naziv Uloško po selu Ulogu koje se nalazi u blizini, odnosno Crvanjsko, jer se nalazi u podnožju planine Crvnja. Nadmorska visina mu je 1058 metara. Dužina jezera je oko 500 metara. Postoji više izvora koji se nalaze u samom jezeru. Voda iz jezera (Jezernica) otječe i uljeva se u Neretvu.
Morine[uredi | uredi izvor]
Morine je naziv za kršku visoravan na prosječnoj nadmorskoj visini 1612 m, smještena dvadesetak kilometara od Nevesinja. Često je nazivaju i Evropski Tibet. Pruža se 30-ak kilometara od Nevesinja prema Kalinoviku. Na zapadu je planina Crvanj sa vrhom Ortorog, na sjeverozapadu, na suprotnoj obali Neretve je Visočica, na sjeveroistoku Treskavica, na istoku Zelengora, na jugu ponornica Zalomka. Cijele Morine prostiru se na 4700 hektara.
Nekropole stećaka[uredi | uredi izvor]
Selo Krekovi se nalazi na južnim obroncima planine Crvanj, 1 km sjeverno od Kifina Sela. U tom području se nalaze i veća sela u Nevesinjskom polju. Kroz ili pored njih prolazila je trasa glavne antičke komunikacije koja je povezivala dijagonalno ovaj dio polja od jugoistoka ka sjeverozapadu, a na nju je nalegla i sadašnja cesta. Iz srednjeg vijeka u polju kod Krekova su i dvije nekropole stećaka, nacionalni spomenici kulture Bosne i Hercegovine:
- Nekropola Kalufi, kao najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini sa 462 stećka[2]
- Nekropola sa stećcima Rajkov kamen u zaseoku Mijatovcima, naselje Krekovi.[3]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Crvanj - Dinarsko gorje
- ^ "Nekropola Kalufi". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nekropola Rajkov kamen". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.
 |
Commons ima datoteke na temu: Crvanj |