Klek (poluostrvo)
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
-
-
Za druga značenja pojma Klek pogledajte čvor članak.
-
| Klek | |
| Poluostrvo | |
 |
|
| Država |  Bosna i Hercegovina |
|---|---|
| Općina | Neum (BiH) |
| Dužina | 6.5 km |
| Širina | 600 m |
 |
|
Klek je poluostrvo u Jadranskom moru koji pripada najvećim dijelom Bosni i Hercegovini, a manjim dijelom Hrvatskoj.
Poluostrvo Klek je dugo oko 6,5 kilometara i u prosjeku je široko 600 metara. Zajedno sa Neumom zatvara mali zaliv koji pripada Bosni i Hercegovini. Klek je okružen mnogobrojnim manjim ostrvcima, od kojih Veliki Školj i Mali Školj pripadaju BiH, mada ih Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nikada nije verifikovala. U blizini se također nalazi veliko poluostrvo Pelješac koje je u cjelosti u vlasništvu Hrvatske.
Bosanskohercegovački dio ostrva Kleka se nalazi u općini Neum, a Dejtonskim sporazumom je pripao Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Hrvatski dio Kleka pripada Dubrovačko-neretvanskom kantonu.
Historija [uredi]
Poluostrvo Klek, kao i Neum, su pripadali srednjovjekovnoj Bosni a nakon toga Dubrovačkoj Republici sve dok 1718. godine kada je Požarevačkim mirom ustupila Osmanskom Carstvu. Klek, zajedno sa ostatkom Bosne i Hercegovine biva okupiran od Austro-Ugarske 1878. godine. Ulaskom BiH u Jugoslaviju ulazi i Klek i u Jugoslaviji ostaje sve do 1992. godine (osim u Drugom svjetskom ratu kada je pripadao Nezavisnoj Državi Hrvatskoj).
1991. godine, ocjepljenjem Republike Hrvatske od ostatka Jugoslavije, dio Kleka ulazi u njen sastav, a zatim 1992. godine, nezavisnošću Bosne i Hercegovine, drugi, veći dio poluostrva postaje dio BiH.
