Mehmed-paša Sokolović

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506, Sokolovići - 1579, Istanbul) je bio osmanlijski vojskovođa i veliki vezir Osmanlijskog carstva. Ubijen je 1579. godine, nakon 15-godišnje "de facto" vladavine Osmanlijskim carstvom[1]. Sokolović je bosanskohercegovačkog porijekla[2][3][4].

Rođen je pod imenom Bajica - Bajo Nenadić u selu Sokolovići pored Rudog, kao dijete pravoslavnih roditelja [1]. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmanlijsku vojsku na adžami-oglan, više poznat kao danak u krvi. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanlijskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio islam. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanlijskoj vojsci u to doba (vidjeti: janjičari).

Već istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526-1533), u vrijeme sultana Sulejmana I Veličanstvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Godine 1543. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), a 1546. biva unaprijeđen u kapudan-pašu (admirala). Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i perzijskom frontu dobija položaj trećeg vezira, 1555. godine.

Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva. Dana 28. juna 1565. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj velikog vezira. Nakon smrti sultana Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6. novembra 1566, janjičari na juriš zauzimaju sigetsku tvrđavu tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je, u sklopu Carstva, jedan od najsnažnijih svjetskih vladara.

Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski je, prilikom proboja posljednjih branitelja iz tvrđave, ranjen, te živ zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje budimskom namjesniku, svom nećaku Gulabi-agi, da je ovaj proslijedi u Beč na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog.

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva. U svome rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio je džamiju, a u Beogradu, na Kalemegdanu, česmu. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju Ćupriju u Sarajevu. Od njih je svakako najpoznatija ćuprija na Drini, koja je tematska osnovica romana Na Drini ćuprija poznatog bosanskohercegovačkog pisca i nobelovca Ive Andrića.

Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerovatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, uticao prilikom donošenja odluke osmanske državeda se obnovi Pećka patrijaršija 1557, na čije je mjesto doveo svoga brata (ili bratovljeva sina) Makarija.

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi