Demografija Prijedora

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju.

Nacionalni sastav[uredi | uredi izvor]

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 112.543

Popis 1981.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 108.868

Popis 1971.[uredi | uredi izvor]

ukupno: 97.921

Demografske karakteristike[uredi | uredi izvor]

Autohtoni stanovnici grada Prijedora i njegovi osnivači su bili Bošnjaci, dok su pravoslavni Vlasi, kasnije Srbi bili locirani na mjestu današnje Kozare - poznat je pravoslavni manastir Moštanica na Kozari iz 1500. godine, oko 20 km sjeverno od Prijedora. Demografska slika Prijedora se naglo mijenjala. Od oko 6000 stanovnika 1948., Prijedor 1971. ima 22 129 stanovnika i 29 449 stanovnika 1981., dok je na posljednjem popisu 1991. bilo tačno 34 635 stanovnika. Prijedorski Srbi, mahom došljaci iz Šapca i sa kozarskih sela, su se naseljevali u gradu Prijedoru, da bi na zadnjem popisu imali relativnu većinu, iako se dosta prijedorskih Bošnjaka izjašnjavalo Jugoslovenima, pa je zbog toga ta većina i upitna. Prema najnovijim podacima u općini je trenutno nastanjeno 94.096 stanovnika, od čega je 48% gradsko, a 52% seosko stanovništvo.Poslije Banja Luke Prijedor je drugi po velicini grad u RS.

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991.[uredi | uredi izvor]

apsolutna etnička većina[uredi | uredi izvor]

[a]

  Srbi
  Hrvati

relativna etnička većina[uredi | uredi izvor]

[a]

  Srbi
Narodnosni sastav stanovništva općine Prijedor, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto ukupno Muslimani[a] Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
Ališići 263 237 16 0 6 4
Babići 1,358 875 470 0 0 13
Bistrica 1,346 2 1,329 0 11 4
Bišćani 1,440 1,421 7 0 7 5
Božići 194 0 193 0 1 0
Brđani 1,731 1,536 181 2 7 5
Brezičani 1,648 361 1,159 6 99 23
Briševo 405 1 7 370 16 11
Busnovi 1,054 0 1,024 2 21 7
Cikote 284 0 278 0 4 2
Crna Dolina 254 0 249 3 1 1
Čarakovo 2,412 2,324 45 20 9 14
Čejreci 739 714 7 1 16 1
Čirkin Polje 1,996 29 1,623 99 172 73
Ćela 2,147 1,634 415 40 48 10
Dera 1,593 1,398 120 45 19 11
Donja Dragotinja 539 0 521 3 7 8
Donja Ravska 250 0 96 146 7 1
Donji Garevci 538 59 461 2 14 2
Donji Orlovci 881 2 787 15 35 42
Donji Volar 344 2 287 50 4 1
Gaćani 391 0 372 2 8 9
Gomjenica 2,949 703 1,995 45 134 72
Gornja Dragotinja 520 2 515 0 3 0
Gornja Jutrogošta 337 0 332 0 1 4
Gornja Puharska 615 487 63 37 12 16
Gornja Ravska 308 0 0 287 19 2
Gornji Garevci 130 5 117 1 6 1
Gornji Jelovac 547 2 538 1 2 4
Gornji Orlovci 456 3 408 3 29 13
Gornji Volar 373 0 2 355 12 4
Gradina 730 0 724 2 1 3
Hambarine 2,876 2,768 52 7 26 23
Hrnići 669 600 3 10 0 56
Jaruge 326 113 163 19 18 13
Jelićka 690 0 686 1 1 2
Jugovci 540 252 265 4 15 4
Kalajevo 172 0 2 167 3 0
Kamičani 3,115 3,014 24 9 4 64
Kevljani 1,947 1,893 36 2 3 13
Kozarac 4,045 3,740 96 35 117 57
Kozaruša 3,376 2,853 264 20 63 176
Krivaja 1,014 0 994 3 2 15
Lamovita 1,849 1 1,830 0 1 17
Ljeskare 611 22 293 252 27 17
Ljubija 3,945 2,123 465 675 595 87
Malo Palančište 148 0 144 0 4 0
Marićka 1,632 0 1,598 5 1 28
Marini 243 0 241 1 0 1
Miljakovci 628 57 534 13 5 19
Miska Glava 764 1 636 87 36 4
Niševići 994 0 977 3 10 4
Ništavci 307 61 241 0 4 1
Omarska 3,436 23 3,273 19 79 42
Orlovača 1,105 184 744 39 70 68
Pejići 424 18 388 2 7 9
Petrov Gaj 1,051 9 1,020 2 16 4
Prijedor 34,635 13,388 13,927 1,757 4,282 1,281
Rakelići 913 0 858 3 35 17
Rakovčani 1,429 1,406 0 15 5 3
Raljaš 536 96 22 327 74 17
Rasavci 1,051 4 926 89 29 3
Rizvanovići 1,571 1,551 3 1 10 6
Saničani 625 3 587 9 24 2
Šurkovac 489 0 8 457 13 11
Tisova 246 0 28 194 24 0
Tomašica 908 0 688 160 36 24
Trnopolje 3,703 2,667 576 43 48 369
Veliko Palančište 503 0 482 2 15 4
Zecovi 887 701 152 21 10 3
Žune 368 6 14 326 16 6
ukupno 112,543 49,351 47,581 6,316 6,459 2,836

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f Naziv Muslimani za narod koristio se u SFRJ od 1974. godine. Od 1992. godine u Bosni i Hercegovini je prihvaćen naziv Bošnjaci.