Kulin ban

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Kulin
Ban Bosne
Vladavina 1180 - 1204
Prethodnik Manuel I Komnen
Nasljednik ban Stjepan
Porijeklo i porodica
Supružnik banica Vojslava
Djeca ban Stjepan
nepoznati sin
Dinastija Kulinići
Otac ban Borić ?
Majka Lavica Vukimirović?
Rođenje oko 1145.
Slavonija
Smrt 1204.
nepoznato
Ploča Kulina bana nađena kod Visokog

Kulin ban je bio bosanski ban koji je vladao Bosnom od 1180. do 1204. godine. Poznat je po svojoj povelji.

Vladavina

Vladavinu je započeo kao vazal bizantijskog cara, a zatim kao vazal ugarskog kralja. S izuzetkom jednog vojnog pohoda, koji je protiv Bizantije vodio 1183. godine, Bosna je njegovu vladavinu provela u miru i značajno ekonomski napredovala.

Zetski knez Vukan Nemanjić je 1199. godine Kulina prijavio papi Inocentu III jer su Kulin, njegova supruga, sestra i mnoga rodbina, zajedno s "oko deset hiljada podanika", bili odani Crkvi bosanskoj, herezi koja se širila kroz zemlju ugarskog kralja (Bosnu). Također ga je optužio da je falsificirao pismo kojim papa odobrava Crkvu bosansku, te da je pružio azil "katarima i patarenima", koje je iz Splita i Trogira protjerao splitski nadbiskup Bernard.[1] Papa je preko ugarskog kralja Emerika na njega izvršio pritisak, pa Kulin 1203. organizira skup na Bilinom Polju gdje deklarira, pred papinim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom, dubrovačkim arhiđakonom Marinom, svoju privrženost katoličkoj crkvi i odriče se hereze.[2]

Kulinova vladavina u narodu je zapamćena kao razdoblje blagostanja. U tome leži porijeklo izreke Za Kulina bana i dobrijeh dana.

Porodica

Moguće je da je bio blizak srodnik bana Borića, prvog bosanskog vladara poznatog po imenu, ali se s ovom tvrdnjom ne slažu svi.[3] Njegova sestra bila je supruga zahumskog kneza Miroslava Zavidovića.[2]

Njegova supruga bila je banica Vojslava, a sin ban Stjepan.[4][5]

Povelja Kulina bana

Iz njegovog vremena sačuvan je prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. Radi se o Povelji Kulina bana, napisanoj 29. augusta 1189.

...Ja, ban bosanski Kulin, obećavam tebi, kneže Krvašu, i svim građanima Dubrovčanima pravi Vam prijatelj biti od sada i dovijeka.

I pravicu držati s Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svim Dubrovčanima koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon, neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i ovo sveto Evanđelje...

Ova povelja poznata je kao rodni list bosanske državnosti. U njoj se navodi da Bosna ima svoga vladara, prijestolje, odnosno svoju vlast, i da je uređena zemlja.

Također pogledajte

Reference

Wikicitat
Wikicitat: Kulin ban


Prethodnik:
Manuel I Komnen
Ban Bosne
1180-1204
Nasljednik:
Stjepan