Bosanski Brod

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
NotCommons-emblem-copyrighted.svg Sporno je da li ovaj članak poštuje autorska prava.
U skladu sa policom Wikipedije o radovima u javnom domenu i GFDL licencom. Pogledajte stranicu za razgovor za više informacija.
Za druga značenja pojma Brod pogledajte Brod (čvor).
Koordinate: 45°9′S 18°0′I / 45.15, 18
Bosanski Brod
Grad i općina
Bosanski Brod preko Save
Bosanski Brod preko Save
Grb Bosanskog Broda.png
Grb
Službeni naziv: Općina Bosanski Brod
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Bosanski Brod
Nadmorska visina 84 m.i.m.
Koordinate 45°9′S 18°0′I / 45.15, 18
Površina
 - Općina 234 km2
Stanovništvo
 - Općina 34 138 (1991)
Gustoća
 - Općina 146 /km2 
Gradonačelnik Ilija Jovičić (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 74 450
Pozivni broj (+387) 53

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Bosanski Brod u BiH
Web stranica: Općina Bosanski Brod


Bosanski Brod / Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, na desnoj obali rijeke Save. Grad je 1991. brojao 14.098, a općina 34.138 stanovnika. Općina sada broji 11.315 stanovnika prema popisu Centra za socijalni rad 2006. godine.

Historija

Rijeka Sava
Bosanski Brod 1912. godine

Rijeka Sava se ranije zvala Savus, prema grčkom nazivu Saovios. Nakon što je Panonsko more presahlo, formirano je korito rijeke Save. Sve do Karlovačkog mira 1699. godine Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima sa obje njene obale. Nakon toga postala je granicom između Habsburškog i Osmanskog carstva.

Historija naselja na području današnjeg Bosanskog Broda datira iz bronzanog doba prethistorije oko 1600. godine stare ere. Na mjestu na kojem se danas nalazi jedan dio postrojenja Rafinerije nafte "Bosanski Brod", pod zemljom se mogu naći ostaci relativno velikog naselja iz prethistorije. To mjesto je narod nazivao Pekaruša. Rimljani su također ostavili tragove svog prisustva na tom području. Na mjestu današnjeg Broda postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonia. Marsonia nije bila samo civilno i trgovačko naselje nego je imala i utvrđenje. Glavnina stare Marsonije nalazila se na mjestu današnjeg slavonskobrodske tvrđave, a dio naselja je bio i na desnoj strani.

Prvo pisano spominjanje Broda datira iz 365. godine nove ere. Po redu starosti, u okolini Bosanskog Broda na prvom mjestu su Vinska i Liješće koji se u izvještaju Marijana Maravica spominju 1648. godine. Sam Bosanski Brod se prvi put spominje u pisanom dokumentu kao Turski Brod 1691. godine.

Te godine je naime Austrijska vojska zauzela Slavonski Brod tako da je to bio povod podizanju tvrđave i naselja na desnoj obali. Nakon što je tvrđava bila sagrađena bila je ubrzo potom razorena i nije više nikad poslije toga obnovljena. Poslije rata vođenog na tim prostorima, mirom u Požarevcu 1718. godine uspostavljena je granica. Brod je pripao Austro-Ugarskoj monarhiji.

Jedinstveni Brod je 1739. godine podijeljen u dvije administracije (bosansku i slavonsku). 1739. godine rijeka Sava postaje granicom između Bosanskog pašaluka i Austrije. Oko 1850. godine u Bosanskom Brodu bilo je već 700 stanovnika. Neke od starih brodskih porodica su Sokolovići, Milusići, Kostići, Hadžizulfići, Hadžisejdići, Mujkanovići, Hodžići, Hadžiagići.

Bosanski Brod je doživio značajan napredak u prvim godinama 19. vijeka. Bosanski Brod je bio trgovački centar u to doba. Napoleonovim slomom, Brod se vratio svojoj realnoj svakodnevnici i nije više bio tako važan. U ranu jesen 1878. godine naselje na desnoj obali Save je službeno prozvano Bosanski Brod.

Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austriji je dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. Tada postaje i Bosanski Brod dio Austrougarske monarhije. Sa tom godinom su povezani i počeci školstva u Bosanskom Brodu. Prva javna biblioteka u Bosanskom Brodu osnovana je 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska trgovačka porodica Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine. Nakon uspostavljanja Austrougarske monarhije nad područjem Bosne, Bosanski Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa ostalim pokrajinama. Dok je u drugom svjetskom ratu BiH bila dio Nezavisne države Hrvatske, Bosanski Brod i Slavonski Brod su bili ujedinjeni u jedan grad, pod nazivom Brod na Savi. Nakon rata, gradovi su ponovno razdvojeni u zasebne općine.

Željeznička stanica sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekte Hansa Niemezceka. Stanica je otvorena 1897. godine. Uzor za ovu građevinu graditelj je potražio u dalekom Afganistanu u pseudomaurskom stilu. Stanica je do temelja razorena u velikom napadu na Brod 19. januara 1945. godine. U Sarajevu su sačuvani kompletni planovi ove građevine. Željeznička stanica u Bosanskom Brodu je bila sve do kraja Drugog svjetskog rata, najveći prometni čvor u BiH. Dana 15. jula 1897. krenuo je prvi voz iz Bosanskog Broda prema Derventi i Žepču. Stara rimokatolička crkva Sveti Ilija bila je sagrađena 1860. godine, a nakon podizanja nove crkve 1907. godine bila je pregrađena kao stambeni objekt. Srpska pravoslavna crkva sagrađena je 1894. godine, a džamija je bila sagrađena 1909. godine. O staroj džamiji nema podataka, ali se svakako zna da je bila sagrađena u 18. stoljeću.

Bosanski Brod je zahvaljujući trgovcima u Slavonskom Brodu dobio 1860. godine i prvu petrolejsku lampu u cijeloj BiH. Druga interesantna činjenica je da je 1923. godine Rafinerija nafte uspjela nabaviti auto Ford i to je ujedno bio prvi auto u Bosanskom Brodu. Prvi aeromiting u Bosanskom Brodu je bio 1912. godine. Aeromiting u Brodu je bio priređen samo devet godina nakon što se prvi avion podigao iznad zemlje.

Geografija

Bosanski Brod smješten je na sjeveru Bosne, u Bosanskoj Posavini. Bosanski Brod se nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj Peripanonskoj niziji. Sjevernu granicu čini rijeka Sava, koja meandrira i često plavi svoju aluvijalnu ravan.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanski Brod imala je 34.138 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Bosanski Brod ušao je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Brod. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je dio naseljenog mjesta Brusnica Mala, koji je poslije Daytona pripao općini Odžak.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosanski Brod, popis 1991.

ukupno: 34.138

  • Hrvati - 13.993 (40,98%)
  • Srbi - 11.389 (33,36%)
  • Bošnjaci - 4.088 (11,97%)
  • Jugoslaveni - 3.664 (10,73%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.004 (2,96%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosanski Brod, popis 1991.

ukupno: 14.098

  • Srbi - 4.373 (31,01%)
  • Hrvati - 4.086 (28,98%)
  • Bošnjaci - 2.246 (15,93%)
  • Jugoslaveni - 2.760 (19,57%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 633 (4,51%)

Mjesne zajednice, 1991.

Po popisu iz 1991. godine, općina Bosanski Brod je imala 23 naseljena mjesta, raspoređena u 12 mjesnih zajednica:

Gradske mjesne zajednice

Naseljeno mjesto Bosanski Brod, podijeljeno je na 5 mjesnih zajednica:

  • MZ Brodsko Polje
  • MZ Centar
  • MZ Mahala - Skele
  • MZ Rit
  • MZ Tulek
Narodnosni sastav stanovništva grada Bosanskog Broda, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.
mjesna zajednica ukupno Srbi Hrvati Bošnjaci Jugoslaveni ostali
MZ Brodsko Polje 3,787 2,404 583 191 481 128
MZ Centar 2,458 452 775 492 629 110
MZ Mahala - Skele 2,057 344 436 712 468 97
MZ Rit 3,691 815 1,325 675 693 183
MZ Tulek 2,105 358 967 176 489 115
ukupno 14,098 4,373 (31,01%) 4,086 (28,98%) 2,246 (15,93%) 2,760 (19,57%) 633 (4,51%)

Seoske mjesne zajednice

  • MZ Brusnica Velika - obuhvata naseljena mjesta: Brusnica Mala, Brusnica Velika i Donji Klakar
  • MZ Gornje Kolibe - obuhvata naseljena mjesta: Donje Kolibe, Gornje Kolibe i Unka
  • MZ Koraće - obuhvata naseljena mjesta: Donja Barica, Gornja Barica i Koraće
  • MZ Liješće - obuhvata naseljeno mjesto Liješće
  • MZ Novo Selo - obuhvata naseljena mjesta: Novo Selo i Zborište
  • MZ Sijekovac - obuhvata naseljena mjesta: Donja Močila, Gornja Močila, Kričanovo i Sijekovac
  • MZ Vinska - obuhvata naseljena mjesta: Donja Vrela, Gornja Vrela, Gornji Klakar, Grk, Kruščik i Vinska
Narodnosni sastav stanovništva seoskog dijela općine Bosanski Brod, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991.
mjesna zajednica ukupno Hrvati Srbi Bošnjaci Jugoslaveni ostali
MZ Brusnica Velika 2,053 760 1,086 1 93 113
MZ Gornje Kolibe 2,640 1,180 240 1,150 47 23
MZ Koraće 2,614 2,012 561 3 18 20
MZ Liješće 2,032 14 1,889 3 109 17
MZ Novo Selo 3,807 2,916 677 3 128 83
MZ Sijekovac 3,925 2,021 759 679 409 57
MZ Vinska 2,969 1,004 1,804 3 100 58
ukupno 20,040 9,907 (49,43%) 7,016 (35,00%) 1,842 (9,19%) 904 (4,51%) 371 (1,85%)

Privreda

Rafinerija nafte "Bosanski Brod"

Rafinerija u Bosanskom Brodu je osnovana 1892. Proces proizvodnje sirove nafte započeo je 1927. Standard oil preuzima proizvodnju sve do Drugog svjetskog rata. Poslije rata rafineriju je nacionalizirala tadašnja vlast. Godišnja proizvodnja je 5.000.000 tona sirove nafte u dvije linije. Obje linije su radile neovisno jedna o drugoj. Rafinerija je imala mogućnost skladištenja kapaciteta od 680.000 cub. metara. Priključena na jadranski naftovod koji se proteže obalom rijeke Save (Sisak-Brod-Beograd) i koji ima priključak za Mađarsku. Transport proizvoda se vrši cestom, prugom i rijekom Savom, te naftovodom Brod-Opatovac (Hrvatska). Mješovita proizvodnja je sadržala benzin, materijale za hemijsku i petrohemijsku industriju, baze uljnih destilata, bitumen i srodni produkti. Tržište se sastojalo od SFRJ i izvoza. Od 1992. godine, početkom ratnih djelovanja, na području općine, rafirenija doživljava ozbiljna oštećenja koja se procjenjuju na 123.000.000$.

Politika

Načelnik općine je Vid Ivanović. Na posljednjim izborima za općinsko vijeće postignuti su sljedeći rezultati, prema broju osvojenih mandata od ukupnih 45:

  • Srpska Demokratska Stranka (SDS) 17
  • Hrvatska Demokratska zajednica (HDZ) 13
  • Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH 5
  • Socijalistička partija Republike Srpske (SPRS) 4
  • Hrvatska seljačka stranka (HSS) 3
  • Srpska radikalna stranka Republike Srpske 3

Obrazovanje

Zanimljivosti

Sport

Poznate ličnosti

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: