Gavrilo Princip

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gavrilo Princip
28. juni 1914: Dugo se vjerovalo da ova slika prikazuje hapšenje Gavrila Principa. Danas se smatra da slika prikazuje hapšenje slučajnog prolaznika koji je pokušavao da spasi Principa od linčovanje od strane razjerena mase naroda.

Gavrilo Princip je bio srpski nacionalista i pripadnik organizacije Mlada Bosna, koji je 28. juna 1914. godine izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu. [1] [2]

Princip je rođen 25. jula 1894. godine u Bosanskom Grahovu,[3] kao četvrto od devetero djece. Gimnaziju je pohađao u Tuzli i Sarajevu[1], a 1912. godine, prilikom boravka u Beogradu, povezuje se sa pripadnicima tajne srbijanske terorističke organizacije Crne ruke[1] i postaje član Mlade Bosne. Po izvršenju atentata, u kojem je osim Ferdinanda slučajno pištoljskim hicima usmrtio i njegovu suprugu Sofiju, pokušava samoubistvo sa bezdjelotvornim cijankalijem, ali biva uhapšen pri pokušaju da pored cijankalija sebi puca u glavu. [2] Kao maloljetnik osuđen na dvadeset godina robije. Oružje koje je Princip koristio, bilo je – Browning M 1910 poluautomatski pištolj, kalibra 7.65x17mm (.32 ACP). Na suđenju izgovara rečenicu koja ulazi u historiju "Mi smo voljeli svoj narod".

U vrijeme atentata Gavrilo Princip je bio suviše mlad po austrijskom zakonu pa je osuđen na doživotni zatvor. Međutim, 28. aprila 1918. godine, preminuo je u zatvorskoj bolnici u Teresienstadtu, od posljedica izuzetno teških zatvorskih uslova koji su prouzrokovali tuberkuloze.[1] [2]

Posmrtni ostataci Gavrila Principa i ostalih učesnika atentata su nakon Prvog svjetskog rata 7. jula 1920. godine preneseni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu da bi tek 1939. godine nakon što je završena namjenska kapela Svetog Arhanđela, "Kapela Vidovdanskih heroja", bili sahranjeni u Starom srpskom pravoslavnom groblju Sv. Mihajlo na Koševu. Kapela Vidovdanskih heroja je podignuta po projektu A. Deroka. Na ploči ugrađenoj u kapelu na kojoj se nalazi natpis "Vidovdanski heroji" sa imenima Vidovdanskih heroja stoje i Njegoševi stihovi: "Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi".

Kapela "Vidovdanskih heroja" koja se i danas nalazi u Sarajevu je oštećena u vandalskom napadu 1996. godine.

Historijske ocjene Gavrila Principa su raznolike, tako da je u srpskoj historiografiji zabilježen kao nacionalni heroj, dok ga austrijska historiografija smatra teroristom. Neutralne historiografije ga obilježavaju kao srpskog nacionalistu i izvršioca atentata, bez jasnijeg određenja o prirodi atentata.

Reference

  1. ^ a b c d Biografija na stranicifirstworldwar.com pristupljeno: 25. 7.2014 (en)
  2. ^ a b c Hamdo Ćamo, Biografija objavljena na stranici camo.ch pristupljeno: 25. 7.2014 (bs)
  3. ^ Kratka biografijaimdb.com pristupljeno: 25. 7.2014 (en)
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: