Kanton br. 10

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Kanton br. 10
Hercegbosanska županija (hr)
Кантон бр. 10 (sr)
kanton
No flag.svg
Zastava1
No coats of arms.svg
Grb1
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Livno
Površina 4.934.9 km2
Stanovništvo 80 800 (30.6.2009)
Gustoća 16.4 /km2 
Vlada
 - Premijer Branko Ivković
Kanton 10 u BiH
Kanton 10 u BiH
Web stranica: www.vladahbz.com
1 Zastava i grb kantona bili su isti kao i zastava i grb bivše Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Ovi simboli proglašeni su neustavnim od strane Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, jer "predstavljaju samo jednu etničku grupu".[1] Lokalna vlada, međutim, i dalje koristi ova obilježja.
Karta kantona

Kanton br. 10, kolokvijalno poznat i pod imenom Livanjski kanton (skraćeno: LK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Geografija

Kanton je smješten u jugozapadnom djelu Bosne i Hercegovine i ima sjedište u Livnu. Površina kantona iznosi 4.934.9 km2, što čini 18,89% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Općine

Kanton se sastoji od 6 općina i to:

Historija

Za vrijeme postojanja Kotara Livno taj se kotar sastojao od pet općina: Livno, Duvno, Bosansko Grahovo, Kupres i Glamoč. Upravo te općine danas čine Livanjski kanton, kome je pridodana i općina Drvar.

Privreda

Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Evrope ili preseljenja na druga područja Bosne i Hercegovine. Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i privredni razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Hrvatske, napose Dalmacijom, kojoj privredno i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja. Kanton je teško stradao tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije Bosne i Hercegovine. Proces obnove je spor i težak međutim privreda već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana privrede, gledano s aspekta ukupnog broja preduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda). Gledano sa aspekta ostvarenog prihoda u 1998 i 1999 godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini kantona sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini kantona u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka privrede i temelj budućeg očekivanog razvitka.

Politika

Premijer

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kantonalna skupština

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vlada

Ministarstva

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Stanovništvo

Prema procjeni iz 2009. godine kanton ima oko 80.800 stanovnika [2].

Galerija

Također pogledajte

Reference

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: