Bosanska Dubica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Dubica pogledajte Dubica (čvor).
Koordinate: 45°11′S 16°48′I / 45.183, 16.8
Bosanska Dubica
Grad i općina
Trg Bosanske Dubice
Trg Bosanske Dubice
Grb Dubice.png
Grb
Službeni naziv: Općina Bosanska Dubica
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of Republika Srpska.svg Republika Srpska
Općina Bosanska Dubica
Nadmorska visina 104 m.i.m.
Koordinate 45°11′S 16°48′I / 45.183, 16.8
Površina
 - Općina 499 km2
Stanovništvo
 - Općina 31 577 (1991)
Gustoća
 - Općina 63 /km2 
Gradonačelnik Nino Jauz[1] (SNSD)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 79 240
Pozivni broj (+387) 52

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: Općina Bosanska Dubica

Bosanska Dubica / Kozarska Dubica je općina i grad, smještena u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici sa Republikom Hrvatskom, 26 km udaljena od auto-puta Zagreb-Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu sa istočnom i jugoistočnom Evropom. Općina Bosanska Dubica na sjeveru graniči sa Republikom Hrvatskom, na istoku sa općinom Bosanska Gradiška, na zapadu sa općinom Bosanska Kostajnica, a na jugu sa općinom Prijedor. Grad Bosanska Dubica je administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, površine 499 km2 i populacijom od 31.000 stanovnika, posljednjih godina progresivno se širi na istok i jugoistok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.

Historija

Prema nekim podacima na području današnje Bosanske Dubice, 930. godine je izgrađen grad. Međutim prvi pomen grada pod imenom Dubica, datira iz 1197. godine. Naziv grada dolazi od staroslovenske riječi dub što znači hrast, jer je taj predio u prošlosti bio obrastao bogatom hrastovom šumom.

Stara grafika Bosanske Dubice

Babonići-Vodički su držali Dubicu od 12. vijeka. Grad se spominje u raznim poveljama iz 13. vijeka. Godine 1402. Dubica je pripala Slavoniji, a padom Bosne pod Osmanlijsko carstvo, Dubica postaje važna granična tvrđava. Sam grad pao je u ruke Osmanlija 1538. godine. Od tada pa do 1797. godine Dubica je više puta mijenjala vladare kao dio nemirne granice i mjesto čestih sukoba između Osmanlijskog i Austro-Ugarskog carstva. Vremenom Dubica od tvrđave postaje varošica, a 1797. godine dobija naziv Bosanska Dubica. Drugi svjetski rat je na prostoru općine Bosanska Dubica ostavio ogromne ljudske žrtve i velika uništenja materijalnih dobara. Od 1970. godine Bosanska Dubica je doživjela značajan privredni razvoj. Agresijom na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. područje općine je pretrpjelo neželjene promjene. Posljedice rata odrazile su se na stanovništvo, naselja, privredu i saobraćaj.

Nova Bosansko Dubička džamija
Gradsko kupalište na Uni
Pogled na Bosansku Dubicu sa Krivdica Brda, decembar 2007

Geografija

Općina Bosanska Dubica nalazi se na 45°10' sjeverne geografske širine i 16°50 istočne geografske dužine. Ukupna površina općine iznosi 499 km2 i geografski pripada oblasti Panonske nizije, sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Grad Bosanska Dubica nalazi se na nadmorskoj visini od 104 m. Općina je pretežno ravničarskog zemljišta iako ima i brdovitih područja na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima općine koji se nadovezuju na planine Kozaru i Prosaru. Smještena je u donjem toku rijeke Une i srednjem toku rijeke Save. Za dubičku regiju karakteristično je obilje plodnog zemljišta. Oko 60% ukupne površine dubičke regije predstavlja obradivo zemljište.

Najplodniji dijelovi općine su: Dubička ravan, Knežpolje i proširenja riječnih dolina. Za dubičku općinu karakteristično je i bogatstvo kako bjelogoričnom tako i crnogoričnom šumom. Pod šumom se nalazi 33,3% ukupne površine. Uglavnom su to šume hrasta i bukve. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini Kozara na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Dubica imala je 31.606 stanovnika, raspoređenih u 61 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Bosanska Dubica, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kozarska Dubica.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosanska Dubica, popis 1991.

ukupno: 31.606

  • Srbi - 21.728 (68,74%)
  • Bošnjaci - 6.440 (20,37%)
  • Hrvati - 488 (1,54%)
  • Jugoslaveni - 1.851 (5,85%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.099 (3,50%)

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosanska Dubica, popis 1991.

ukupno: 13.680

Privreda

Kultura

Sport

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: