Rifet Bahtijaragić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Rifet Bahtijaragić (rođen 7. januara 1946. u Bosanskom Petrovcu) je bosanskohercegovački i kanadski pisac.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rifet Bahtijaragić je osnovnu školu i Gimnaziju završio u Bosanskom Petrovcu a Filozofski fakultet u Sarajevu gdje je i proveo svoje prve radne godine u bosanskohercegovačkom dnevnom listu "Oslobođenje". Godine 1971. prelazi s porodicom u Bihać, gdje radi kao novinar, profesor i privrednik.

Rad u privredi započinje u Bihaću kao specijalista za finansiranje ekonomskog razvoja i međunarodni platni promet u Regionalnoj banci Privredne banke Sarajevo (do 197]). Potom ga Centrala Privredne banke Sarajevo šalje u Pariz na mjesto rukovodioca svog punkta za frankofonske zemlje. Tamo se specijalizira za finansiranje razvojnih programa i inplantiranje modernih tehnologija u privredni razvoj. Po povratku u Bihać 1980. godine nastavlja rad u Banci, potom u Prehrambenom Kombinatu "Krajina" kao stručnjak za razvoj i međunarodne privredne odnose. Tamo formira Internu banku Kombinata "Krajina", a potom i Regionalnu veletrgovačku kuću. Prie rata u Bosni i Hercegovini formira sop firmu za domaću i vanjsku trgovinu "New Trade" u Bosanskom Petrovcu.

Na samo

U proljeće 1992. godine Bahtijaragić formira Građanski forum . S porodicom se sastaje u Stuttgartu, u Njemačkoj.

Godine 1994. Bahtijaragić imigrira u Kanadu sa suprugom Nermom .

U Njemačkoj radi na romanu Krv u očima", objavljenom u okviru izdavačke kuće "Bosanska Riječ", 1996. godine. U Kanadi je napisao roman "Bosanski bumerang", zbirku poezije "Oči u hladnom nebu - Eyes to the Cold Sky", izdanu na bosanskom i engleskom jeziku, zbirku poezije i eseja "Tragovi" i historijski roman "U oluji vremena". Poezija Rifeta Bahtijaragića uključena je u Antologiju krajiških pjesnika, Bihać, BiH, i Anthology of International Poetry, Snow Press, Edmonton, Alberta, Kanada, a njegove pripovijetke u zbirku priča bosanskohercegovačkih pisaca u svijetu "Priče", Gratiartis, Brisel, Belgija. Godine 2012. izdavačka kuća "Publish America" izdaje Rifetov roman "Blood in the Eyes".

Rifet Bahtijaragić je poznat i u svijetu UFO-loga, kojem je dao doprinos objavljivanjem izvještaja[nedostaje referenca] o viđenju neidentifikovanih letećih objekata iznad Ukrajine, njegovog kraja u Bosni i Vankuvera u Kanadi.

U Kanadi se uključuje u rasprave o Multikulturalizmu (Intervju pod nazivom: "The politics of Identity", WordWorks, Vancouver, 2005).

U novembru 2010. godine izabran je u Center for Global Nonkilling, Honolulu, Hawaii, kao nezavisni istraživač u Nonkilling Arts Research Committee, a u proljeće 2011. formira Nonkilling Balkans Forum, kao asocijaciju svjetske organizacije Center for Global Nonkilling.

Živi i radi u Vankuveru, Kanada.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • "Skice za cikluse", poezija, Sarajevo, 1972.
  • "Urija", poezija, Beograd, 1982.
  • "Krv u očima", roman, Wuppertal, Njemačka, 1996.
  • "Bosanski bumerang", roman, Tuzla, 2001.
  • "Oči u hladnom nebu - Eyes to the Cold Sky", poezija, Tuzla, 2004.
  • "Tragovi - Poezija i niti poetske impresije", Tuzla, 2008.
  • "Footprints" - Poetry and threads of a poetical impression, poetry and essays, Victoria, B.C., Canada, 2008.
  • "Chernovs' Toil and Peace", historical novel, Baltimor, MD, U.S.A., 2010.
  • "U oluji vremena", historijski roman, Tuzla, BiH, 2010.
  • "Blood in the Eyes", roman, Baltimor, USA, 2012.

Kritike[uredi | uredi izvor]

Krv u očima[uredi | uredi izvor]

Roman "Krv u očima" je proglašen romanom 1999. godine u produkciji izdavača. Rifet Bahtijaragić pripada onoj vrsti bosanskohercegovačkih pisaca koja je ponijela u svijet istinsku privrženost svojoj rodnoj Bosni, a koja istovremeno uspijeva da nađe dostojno mjesto u modernoj svjetskoj književnosti. To je pisac novog senzibiliteta i kozmopolitskog duha. Njegov roman "Krv u očima" je do bola istinito svjedočanstvo, ne samo o našoj najbližoj prošlosti, nego i o pradavnom prokletstvu života na ovim prostorima gdje smo, kako kaže autor romana, "gurnuti iz prvobitne postojbine, s one strane Karpata".

Iako krvavo aktuelan, ovaj roman prenosi ideje i značenja koji vuku korijenje iz drevne prošlosti. Ti zvuci i jauci se ponekad utišaju, utope u zajedničkoj baštini, da bi se javili ponovo, osobito u smutnim vremenima kakvo je ovo na kraju dvadesetog vijeka. Kod Bahtijaragića odjekuju nedoumice i bolna zapitanost koje mu je nametnulo naše vrijeme: - Kakva nas sudbina udalji od našeg korijenja. Mi smo poput kukavičjeg jajeta u tuđem gnijezdu. Čim se na nama pojavi perje, čim primijete da nismo kao oni, kljucaju nas i izbacuju naglavačke. Čim se pojavi neka sila, uvaljuje nam svoje zastave i svoje uniforme. Uvijek nosamo tuđe. Kad će ovaj narod stati na svoju zemlju i zavijoriti svoje barjake?! (R. Bahtijaragić, "Krv u očima", Bosanska riječ, 1996, str.171/172)

I pored svega užasa i nesreće, autor romana ne zatvara vrata budućnosti, čak ni pred onima koji su prognani sa svojih kućišta i koji lutaju svjetskim prostranstvima, nadajući se da će negdje, napokon, osjetiti miris one "šeftelije, što nam je po svu jesen mirisala po kući".

Bosanski bumerang[uredi | uredi izvor]

Roman "Bosanski bumerang" Rifeta Bahtijaragića je po mnogo čemu specifična knjiga, koja nadrasta literarni šovinizam i uskonacionalnu i partikularno-regionalnu odrednicu, a samim tim bosanskohercegovačku literaturu uključuje u proces novog svjetskog literarnog pokreta. To je uzbudljivi triler koji se čita u jednom dahu i nikog ne ostavlja ravnodušnim. U najuzbudljivijim prizorima Bahtijaragićevog romana probuđeni čitalac može vidjeti, osjetiti, šta znači poznata fraza "užasi rata", šta znači sablasni korak bestijalne gomile, šta znači odsustvo moralnih zakona u ljudima i odsustvo zvjezdanog neba nad njima.

Oči u hladnom nebu[uredi | uredi izvor]

Zbirka poezije "Oči u hladnom nebu" nastavlja bosansku pjesničku tradiciju, mada je Rifet Bahtijaragić pjesnik novog senzibiliteta. Raspon ove pjesničke klavijature je širok: od gotovo nečujnog šapata bršljana, preko koraka hitronoge srne, drhata čudesnog što se niz mahale razvuče, vode što nečiju priču žubori, do simfonije narastajuće u suludu harmoniju u koju se uvlači glas vukova što nekog oplakuju, urlici pokošenog polja i kletve zrikavaca. Bahtijaragićeva poezija ima okus blagosti i ojađenosti dobrih Bošnjana Krstjana (Bogumila) što istrajaše na svjetskom raskršću i razbojištu na kojem različiti bogovi ne prestaju lučiti i zatvarati u svoje torove pokornu pastvu.