Mikronezija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ovaj se članak odnosi na veću regiju. Za nezavisnu državu vidite Savezne Države Mikronezije.
Položaj Mikronezije.

Mikronezija (grč. μικρος malen, νησος ostrvo), naziv za ostrvske skupine u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Pacifika (Karolini, Marijani, ostrva Marshall i Gilbert) i izolirana ostrva Nauru i Okean (Banaba). Mikronezija je na zapadu omeđena Filipinima, Indonezijom na jugozapadu, Papuom Novom Gvinejom i Melanezijom na jugu, te Polinezijom na jugoistoku i istoku.

Geografija i historija[uredi | uredi izvor]

Mikronezija se sastoji od ukupno 1458 ostrva površine 3420 km2, većinom vulkanskog i koraljnog (atoli) porijekla. Ta ostrvca raspršena su preko čitavog zapadnog i sjeverozapadnog dijela Pacifika. Klima je tropska s čestim tajfunima. Na vulkanskim ostrvima nalaze se tropske šume. Uzgajaju se kokosove palme, tropsko i suptropsko voće i šećerna trska. Razvijen je ribolov. Na ostrvima Nauru i Banaba nalaze se ležišta fosfata, a na Karolinskim ostrvima boksita. Na području Mikronezije većinom žive Mikronezijci, a ima i Filipinaca, Indijaca i Kineza.

Jedino poznato carstvo koje je nastalo u Mikroneziji osnovano je na ostrvu Yap.

Naziv "Mikronezija" prvi je upotrijebio Jules Dumont d'Urville 1831. godine kako bi razlučio regiju od ostatka Okeanije. Prije nastanka ovog naziva u upotrebi je bio termin "Polinezija" kojim su se općenito označavali tihookeanska ostrva.

Mikronezija je politički podijeljena između osam teritorija:

Velik dio područja prilično je rano došao pod evropsku dominaciju. Španci su rano kolonizirali Guam, Sjeverna Marijanska i Karolinska ostrva (ono što će kasnije postati FDM i Palau). Potpuna evropska ekspanzija dogodila se tek u kasnom 19. vijeku kada su područje međusobno podijelili:

Nakon Prvog svjetskog rata Njemačkoj su oduzete njene tihookeanske ostrvske teritorije koji su stavljeni pod mandate Lige naroda. Nauru je stavljen pod australijski mandat, dok su ostale njemačke teritorije stavljene pod mandat Japana. Nakon japanskog poraza u Drugom svjetskom ratu japanski mandati su došli pod UN-ov protektorat kojim su upravljale Sjedinjene Države (Trust Territory of the Pacific Islands). Poslije Drugog svjetskog rata na atolima Bikini i Eniwetok vršeni su pokusi s nuklearnim oružjem. Danas čitavu Mikroneziju čine nezavisne države (uz izuzetak Guama, Sjevernih Marijana i ostrva Wake, koji su američke teritorije).

Jezici[uredi | uredi izvor]

Jezici različitih domorodačkih naroda svrstavaju se pod austronezijsku jezičku porodicu. Gotovo svi ti jezici pripadaju okeanijskoj podgrupi navedene jezičke porodice. Ipak, u zapadnoj Mikroneziji su zabilježena tri izuzetka koja pripadaju zapadnoj malajsko-polinezijskoj grupi:

Zapadna malajsko-polinezijska podgrupa uključuje prilično malo jezika koji se danas govore na Filipinima, Maleziji i Indoneziji.

Na istočnom rubu Saveznih Država Mikronezije govori se jezicima nukuoro i kapingamarangi koji predstavljaju krajnje zapadni nastavak polinezijskog.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: