Libanon
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Libanon الجمهوريّة اللبنانيّة Al Jumhuriyah Al Lubnaniyah |
|||||
|
|||||
| Uzrečica: | |||||
| Himna: 'Koullouna Lilouataan Lil Oula Lil Alam' | |||||
| Glavni grad | Bejrut |
||||
| Službeni jezik | arapski | ||||
| Nezavisnost • Priznato |
22. novembar 1944 |
||||
| Površina • Ukupno • Procenat vode |
10.452 km² (161.) 1,6 |
||||
| Stanovništvo • Ukupno • Gustoća |
3.826.018 (123.) 358 /km² |
||||
| Valuta | Libanonska funta | ||||
| Vremenska zona | +2, ljeti +3 | ||||
| Internet domena | .lb | ||||
| Pozivni broj | 961 | ||||
Libanon (također Liban), službeno Libanonska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Od početka 15. vijeka do kraja prvog svjetskog rata Libanon je bio dio Osmanskog Carstva. Pod pritiskom zapadnih zemalja Porta je u drugoj polovini 19. vijeka dala autonomiju Libanonu u kojem je tada većinu činilo kršćansko maronitsko stanovništvo. Nakon raspada Carstva Liga naroda dodijelila je Libanon Francuskoj kao mandatno područje. Današnje političko uređenje države i kvote pojedinih religijsko-etničkih grupa u vlasti potiču iz tog doba i pokušaj su smanjenja tenzija među narodima i vjerama u zemlji.
Nakon drugog svjetskog rata Libanon je postao nezavisna republika. U 1960-ima doživio je ekonomsku ekspanziju sa snažnim finansijskim sektorom i turizmom koncentrisanim u Bejrutu. Osjetljiva međunacionalna ravnoteža narušena je u 70-ima nakon što je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) premjestila svoj stožer u Libanon. Od 1975. do 1990. trajao je građanski rat u kojem su učestvovale islamske i hrišćanske frakcije (najznačajnije su bile hrišćanska Falanga, te arapski PLO i Hezbolah) povremeno potpomognute susjedima Sirijom i Izraelom.
Početkom 90-ih uspostavljena je djelomična politička stabilnost, ali sirijske vojne snage još su uvijek stacionirane na libanonskom teritoriju i Sirija ima velik uticaj u političkom životu zemlje. U posljednjih nekoliko mjeseci u nizu javnih protesta građani svih vjera izrazili su želju za povlačenjem Sirije iz Libanona.
[uredi] Vlada
[uredi] Političke podjele
Libanon je podjeljen na 6 guvernerata.
[uredi] Geografija
Zemlja se sastoji od nekoliko regija koje se pružaju paralelno s obalom: uska obalna ravnica koja se proširuje oko gradova Tripolija, Bejruta i Tira (Sura), zatim planinski lanac Libanon po kojem je zemlja dobila ime (najviša tačka Qurnat as-Sawda' 3.088 m), dolina Bekaa, te gorje Anti-Libanon koje čini granicu sa Sirijom.
[uredi] Privreda
Uslužni sektor (finansije i turizam) tradicionalno igra najveću ulogu u libanonskoj privredi. Zemlja vodi politiku privrednog otvaranja prema inostranstvu, ali opterećuju je proračunski manjkovi, visoki vanjski dug i nezaposlenost. BDP je u 2003. bio 4.800 USD po stanovniku mjereno PPP-om.
[uredi] Stanovništvo
Libanon je etnički i vjerski heterogen. Pitanje udjela pojedinih vjera i naroda u ukupnom stanovništvu politički je osjetljivo pa službenih popisa stanovništva nije bilo od 1932. Pretpostavlja se da većinu čine Arapi muslimani, a među kršćanima najznačajniji su Maroniti, povezani s Katoličkom crkvom, ali s vlastitim patrijarhom i liturgijom. Brojni su i Druzi čija je religija bliska Islamu i koji sebe smatraju Arapima. Postoji jako mala grupa Jevreja, koji uglavnom žive u istočnom dijelu Bejruta. Takođe tu živi i mali broj Kurda (manje od 1% ukupnog stanovništva).
U posljednjih pola vijeka veliki broj Libanonaca, naročito kršćana, emigrirao je u zemlje zapada. Smatra se da oko 15 miliona ljudi libanonskog porijekla živi širom svijeta.
Oko 360.000 palestinskih izbjeglica je registrovano u Libanu, ali prema nekim podacima Visokog Komesarijata za izbjeglice Ujedinjenih nacija pretpostavlja se da je njihov stvarni broj puno manji i da je u Libanu trenutno oko 160.000 do 225.000 palestinskih izbjeglica.
Urbano stanovništvo, uglavnom koncentrisano u Bejrutu i oko planine Liban, je poznato po svom poslovnom duhu. Dugogodišnje migracije i stalna putovanja i razmještanja po svijetu, doveli su do toga da poslovni ljudi Libanona imaju kontakte širom svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike do Evrope, država Perzijskog zaliva i Afrike. Libanon, u poređenju sa ostatkom arapskog svijeta, ima veliki broj stanovništva sa visokom stručnom spremom.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Afganistan • Armenija4) • Azerbejdžan1) • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Egipat2) • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija3) • Irak • Iran • Istočni Timor3) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kipar4) • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Teritorije:
Hong Kong • Makao • Palestina • Tajvan
Nepriznate države:
Abhazija • Južna Osetija • Nagorni Karabah • Sjeverni Kipar4), 5)
1) Djelomično u Evropi. 2) Smatra se i dijelom Afrike. 3) Smatra se i dijelom Okeanije. 4) Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi. 5) Priznata samo od strane Turske.
|
|
|
|---|---|
|
Alžir | Bahrein | Džibuti | Egipat | Irak | Jemen | Jordan | Katar | Komori | Kuvajt | Libanon | Libija | Maroko | Mauritanija | Oman | Palestina | Saudijska Arabija | Somalija | Ujedinjeni Arapski Emirati | Sudan | Sirija | Tunis |
|
