Vukovarsko-srijemska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Gnome-emblem-important.svg Na ovoj stranici su konstatovane greške u izvornom kodu koje moguće dovode do nepoželjnih rezultata.
Ispravite ove greške i zatim uklonite ovaj šablon. Ako ne znate kako da ispravite ove greške onda se obratite na čaršiji za pomoć.
Vukovarsko-srijemska županija
Zastava Vukovarsko-srijemske Grb Vukovarsko-srijemske
(Zastava) (Grb)
Vukovarsko-srijemska županija
Sjedište županije Vukovar
Površina 2 448 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
204 768
84/km2;
Premijer {{{premijer}}}
karta Vukovarsko-srijemske županije

Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru jugoistočne Slavonije i zapadnog Srijema. Kroz županiju prolaze važni međunarodni kopneni i riječni pravci (Dunav i Sava).

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 5 grada i 25 općina.

Gradovi:

Općine:

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. Vukovarsko-srijemsko kanton je imao 204.768 stanovnika ( 4.6 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom od 84 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 78.3 %, Srbi 15.5 %, Mađari 1 %, Rusini 0.9 % i drugi.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Površina Vukovarsko-srijemskog kantona iznosi 2.448 km2. Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatke između rijeka Dunava i Save.

Najviša nadmorska visina je 294 m (tačka Čukala kod Iloka),a najmanja 78m (Spačva).Na istoku sa nalaze obronci Fruške gore i polako se spuštaju u Vukovarski ravnjak,a na zapadu se nalazi planina Dilj kod koje započinje vinkovačko-đakovački ravnjak.

Kroz Vukovarsko-srijemski kanton teku sljedeće rijeke:

  • Dunav - ulijeva se u Crno more
  • Sava - ulijeva se u Dunav
  • Vuka - ulijeva se u Dunav
  • Bosut - ulijeva se u Savu
  • Berava - ulijeva se u Bosut
  • Biđ - ulijeva se u Bosut
  • Studva - ulijeva se u Bosut
  • Spačva - ulijeva se u Bosut

Klima je umjereno kontinentalna sa srednjom godišnjom temperaturom od 11oC. Najviša godišnja temperatura dostiže do 30oC.

Prema strukturi površina u kantonu prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci i šume. Oranica ima oko 150000ha (vrlo plodna zemlja), a najplodnija se nalazi na vukovarskom ravnjaku. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose.

Najviše se proizvode pšenica, kukuruz, šećerna repa i duhan, a u području od Vukovara do Iloka poseban je naglasak dan na vinogradarstvo i vinarstvo.

Šume pokrivaju površinu od 70.000 ha.Naročito su poznate šume hrasta lužnjaka u spačvanskom šumskom bazenu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Vukovarsko-srijemski kanton raspolaže bogatim prirodnim resursima od kojih su najznačajniji obradive površine, šume, nalazišta nafte, zemnog plina, gline i šljunka te razvijena hidrografska mreža.

Također je važan i izuzetno povoljan geoprometni položaj kantona, koji se nalazi na raskrsnici saobraćajnica koje povezuju Istok sa Zapadom te Srednju Evropu s izlaskom na more. Sve to rezultiralo je tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom i šumarstvom, razvitkom industrije i trgovine te konačno veoma bogate kulture.

Ne manje značajnu ulogu ima ljudski radni potencijal, kojeg je u strukturi stanovništva kantona oko 65% ili blizu 150000. Prema popisu iz 1991. godine broj poljoprivrednih gazdinstava iznosio je 27262 ili 36% od ukupnog broja domaćinstava.

Poljoprivreda je uz prehrambenu industriju najznačajnija djelatnost s dominantnom ulogom u ukupnoj privrednoj strukturi. Prije hrvatskog Domovinskog rata preko 50% stanovništva svoj osnovni izvor egzistencije imalo je upravo u ovoj djelatnosti čiju podlogu razvitka čine meliorirane zemljišne površine, koje zahvaljujući veoma visokom bonitetu tla s pravom nose atribute najkvalitetnijih ratarskih površina na prostoru Republike Hrvatske.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Tradicijski život i kultura područja krajnjeg istoka Hrvatske vrlo je znakovita, raznolika i bogata. Po kulturološkim se očitovanjima Vukovarsko - srijemski kanton ubraja u panonsku kulturnu zonu s užim specifičnim područjima: iločki kraj i vukovarsko - srijemsko šokačko područje, vinkovački slavonski, ali i srijemski šokački kraj i županjska Posavina s posebnostima Cvelferije i specifičnostima ostaloga dijela Šokadije.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: