Ilok

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Koordinate: 45°13′S 19°23′I / 45.217, 19.383
Ilok
Grad
Iločki dvorac
Iločki dvorac
Ilok (grb).gif
Grb
Država  Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
Koordinate 45°13′S 19°23′I / 45.217, 19.383
Stanovništvo
 - Naselje 6.750 (2011)
Gradonačelnik Miroslav Janić (HDZ)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 32236
Pozivni broj (+385) 32
Croatia location map.svg
Blue pog.svg
Web stranica: Grad Ilok

Ilok je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Ilok je najistočniji grad Hrvatske, Dunav (administrativna granica) Hrvatske i Srbije nalazi se manje od 5 km zračne linije od autobusne stanice, vatrogasaca i stanice policije u Iloku. S brijega Iločkog dvorca puca prekrasan pogled na Dunav.

Historija[uredi | uredi izvor]

U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda, a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana.
Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410-1477), koji je nosio titulu kralja Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1460-1525).

Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovini 14. vijeka kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386-1456), koji je umro u Iloku.

Osmanlije su gospodari Iloka od 1526.-1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište.

Godine 1697. car Leopold I poklanja Ilok i posjede u Srijemu italijanskoj porodici Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istakao i kao vojskovođa u odbrani Beča 1683. godine.

Ilok je u raznim historijskim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. vijeku i prvoj polovini 19. vijeka bio je sjedište podžupana Kantona srijemskog, kotarsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja.

Poslije 1945. godine u novim granicama, Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina sa mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine 1962. pripojen je općini Vukovar i postaje mjesna zajednica.

Administracija i politika[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Po popisu iz 2001. godine u Iloku živi 8.351 stanovnika, od toga 77% Hrvata, 13% Slovaka, 7% Srba i 3% ostali (Mađari, Nijemci i Rusini).

Kultura i sport[uredi | uredi izvor]

Muzej grada Iloka osnovan je 1952. godine, a 1969. smješten je u Dvorcu Odescalchi sa bogatom arheološkom, historijskom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije "In signo terrae". Obnova Dvorca Odescalchi završena je 2009. godine kroz Projekt Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe "Istraživanje, obnova i revitalizacija kutlurne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol". Nova stalna postavka muzeja otvoren za javnost 16. februara 2010. godine.
U gradu djeluju:

  • Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
  • SKPD Ljudevit Štur
  • KUD Julije Benešić, Ilok-društvo osnovano 1971. godine
  • Rukometni klub Ilok, muški rukometni klub

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Osnovna škola[uredi | uredi izvor]

OŠ "Julije Benešić"

Srednja škola[uredi | uredi izvor]

SŠ "Ilok" (poljoprivredni smjer, gimnazija..)

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Iločke zidine
  • Crkva sv. Ivana Kapistrana
  • Franjevački samostan
  • Turske turbe
  • Turski hamam
  • Dvorac obitelji Odescalchi

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije
  • Mato Batorović - Ilok (prospekt)

Vanjske linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: