Ilok
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Ilok | |
| Grad | |
|
Iločki dvorac
|
|
| Država | |
|---|---|
| Županija | Vukovarsko-srijemska |
| Koordinate | |
| Stanovništvo | |
| - Naselje | 6.750 (2011) |
| Gradonačelnik | Miroslav Janić (HDZ) |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme |
| Poštanski broj | 32236 |
| Pozivni broj | (+385) 32 |
| Web stranica: Grad Ilok | |
Ilok je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Sadržaj |
Geografski položaj[uredi]
Ilok je najistočniji grad Hrvatske, Dunav (administrativna granica) Hrvatske i Srbije nalazi se manje od 5 km zračne linije od autobusne stanice, vatrogasaca i stanice policije u Iloku. S brijega Iločkog dvorca puca prekrasan pogled na Dunav.
Historija[uredi]
U srednjem vijeku u Iloku je izgrađena utvrda, a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana.
Najpoznatiji gospodar grada je Nikola Iločki (1410-1477), koji je nosio titulu kralja Bosne od 1471. do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin Lovro (1460-1525).
Franjevci se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovini 14. vijeka kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina, građena je 1349. godine. Nikola Iločki ju je obnovio i produžio poslije smrti sv. Ivana Kapistrana (1386-1456), koji je umro u Iloku.
Osmanlije su gospodari Iloka od 1526.-1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe - grob uglednog Turčina i hamam - obredno kupalište.
Godine 1697. car Leopold I poklanja Ilok i posjede u Srijemu italijanskoj porodici Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi, koji se istakao i kao vojskovođa u odbrani Beča 1683. godine.
Ilok je u raznim historijskim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. vijeku i prvoj polovini 19. vijeka bio je sjedište podžupana Kantona srijemskog, kotarsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja.
Poslije 1945. godine u novim granicama, Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina sa mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine 1962. pripojen je općini Vukovar i postaje mjesna zajednica.
Administracija i politika[uredi]
Ekonomija[uredi]
Demografija[uredi]
Po popisu iz 2001. godine u Iloku živi 8.351 stanovnika, od toga 77% Hrvata, 13% Slovaka, 7% Srba i 3% ostali (Mađari, Nijemci i Rusini).
Kultura i sport[uredi]
Muzej grada Iloka osnovan je 1952. godine, a 1969. smješten je u Dvorcu Odescalchi sa bogatom arheološkom, historijskom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije "In signo terrae". Obnova Dvorca Odescalchi završena je 2009. godine kroz Projekt Vlade RH i Razvojne banke Vijeća Europe "Istraživanje, obnova i revitalizacija kutlurne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol". Nova stalna postavka muzeja otvoren za javnost 16. februara 2010. godine.
U gradu djeluju:
- Gradska knjižnica i čitaonica Ilok
- SKPD Ljudevit Štur
- KUD Julije Benešić, Ilok-društvo osnovano 1971. godine
- Rukometni klub Ilok, muški rukometni klub
Obrazovanje[uredi]
Osnovna škola[uredi]
OŠ "Julije Benešić"
Srednja škola[uredi]
SŠ "Ilok" (poljoprivredni smjer, gimnazija..)
Znamenitosti[uredi]
- Iločke zidine
- Crkva sv. Ivana Kapistrana
- Franjevački samostan
- Turske turbe
- Turski hamam
- Dvorac obitelji Odescalchi
Literatura[uredi]
- Antun Abramović i Radovan Domagoj Devlić: Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije
- Mato Batorović - Ilok (prospekt)
Vanjske linkovi[uredi]
Nedovršeni članak Ilok koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
||||||||||
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |