Čakovec

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 46°23′23″S 16°26′17″I / 46.38972, 16.43806
Čakovec
Grad
Čakovec, kolaž
Čakovec, kolaž
Vlag cakovec.gif
Zastava
Čakovec (grb).gif
Grb
Službeni naziv: Grad Čakovec
Država  Hrvatska
Županija Flag of Medjimurje.png Međimurska
Koordinate 46°23′23″S 16°26′17″I / 46.38972, 16.43806
Najviša tačka
 - Nadmorska visina 168 m.i.m.
Površina
 - Općina 72,58 km2
Stanovništvo
 - Naselje 15.147 (2011)
 - Općina 27.820
Gustoća
 - Općina 373,43 /km2 
Gradonačelnik Stjepan Kovač (SDP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 40000
Pozivni broj (+385) 40
Web stranica: Grad Čakovec
Čakovec, rimokatolička franjevačka crkva

Čakovec (mađ. Csáktornya, njem. Tschakathurn) je grad u Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prema dosada poznatim podacima, prvo naselje na današnjem području Čakovca podigli su Rimljani pod nazivom Aquama, kao utvrdu za vojne potrebe. Čakovec je dobio ime po grofu Dimitriju Csakyju (Čakiju), koji je početkom 13. vijeka podigao drvenu utvrdu koja je prozvana "Čakov turen". Prvi puta se Čakovec, kao utvrđeni grad, spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Kroz svoju burnu historiju Čakovec je, kao i Međimurje, često mijenjao gospodare. Najznačajnije razdoblje je svakako 16. i 17. vijek, kada su u Čakovcu, od 1547. godine, vladali hrvatski banovi i vojskovođe iz porodice Zrinski.

Kroz više generacija, počevši od Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog, porodica Zrinski je od čakovečke utvrde stvorila jedan od najraskošnijih hrvatskih i evropskih dvoraca toga doba.

U to vrijeme grad je bio ne samo oaza civilizacije i kulture na vječno nemirnoj turskoj granici, već i mjesto na kojem su donosile odluke od bitnog značaja kako za Hrvatsku, tako i za njeno srednjoevropsko okruženje. U Čakovcu su održane banske konferencije za Nikole Zrinskog-Čakovečkog (1620.-1664.).

Poveljom Jurja IV Zrinskog od 29. maja 1579. godine, stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde daje se status slobodnog trgovišta, čime je naselje dobilo osnovne atribute grada.

1848. godine Čakovec je proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Izabrano je gradsko vijeće od 30 članova, njegov izvršni organ - Savjet Grada Čakovca od 10 članova te prvi gradonačelnik. Snažan privredni i društveni polet Čakovec doživljava u drugoj polovini 19. vijeka izgradnjom željezničke pruge, jedne od prvih na ovim prostorima.

Uspostavljanjem jedinica lokalne uprave i samouprave, čime je Republika Hrvatska podjeljena na županije, te gradove i općine, Čakovec 1993. godine ponovno dobija status grada.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Čakovec. 2013. godine u sastav grada ušlo je naselje Štefanec do tada u sastavu općine Mala Subotica.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Čakovec je imao 27.104 stanovnika, od čega u samom Čakovcu 15.147. Poslije priključenja naselja Štefanec grad broji 27.820 stanovnika.

Grad Čakovec[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[2]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
5.533 6.705 8.124 8.846 10.242 10.836 12.241 14.169 15.899 16.890 19.265 22.202 25.579 28.057 28.279 27.820

Napomena: Nastao iz stare općine Čakovec. Od 1890. do 1921. dio podataka sadržan je u gradu Varaždinu (Varaždinska županija). U 1991. dio podataka sadržan je u općinama Strahoninec i Šenkovec, a sadrži dio podataka za općinu Šenkovec.

Čakovec (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[2]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
2.678 3.269 4.178 4.514 5.402 5.913 6.377 6.893 7.037 7.684 9.643 11.773 14.595 15.999 15.790 15.147

Napomena: U 1991. dio područja naselja pripojen je naselju Šenkovec (općina Šenkovec). Za 1981. podaci su ispravljeni, dok je ostalih godina taj dio bio bez stanovnika. Sadrži podatke za bivše naselje Gornji Pustakovec od 1857. do 1931.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Čakovec je imalo 15.999 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
14.657 91,61%
Jugoslaveni
  
258 1,61%
Srbi
  
242 1,51%
Slovenci
  
164 1,02%
Albanci
  
46 0,28%
Mađari
  
35 0,21%
Muslimani
  
27 0,16%
Crnogorci
  
23 0,14%
Makedonci
  
9 0,05%
Česi
  
8 0,05%
Rusini
  
6 0,03%
Jevreji
  
4 0,02%
Ukrajinci
  
4 0,02%
Bugari
  
2 0,01%
Nijemci
  
2 0,01%
Slovaci
  
2 0,01%
Austrijanci
  
1 0,00%
Poljaci
  
1 0,00%
Romi
  
1 0,00%
ostali
  
10 0,06%
neopredijeljeni
  
264 1,65%
region. opr.
  
23 0,14%
nepoznato
  
210 1,31%
ukupno: 15.999

Galerija[uredi | uredi izvor]

Čakovec, Franjevački trg
Čakovec, Franjevački trg

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Čakovec koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.