Stari grad Čakovec

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Stari grad Zrinski
Čakovec, Hrvatska
Stari grad Zrinskih - sjeveroistočna strana
Vrsta građevine utvrda
Tip srednjovjekovni nizijski
utvrđeni grad (burg) okružen
širokim jarkom ispunjenim
vodom (njem. Wasserburg)
Građevni materijal tesani kamen
Položaj Čakovec,
Međimurska županija
Osnivanje 13. vijek
Vlasnici Dimitrije Čak, porodice
Buzad-Hahold, Gising,
Lacković, Kanižaj,
grofovi Celjski, Ernušt,
Zrinski, Čikulin,
Althan, Feštetić
Stanje sačuvanosti djelimično renoviran

Stari grad Čakovec ili Stari grad Zrinskih je utvrda u centru grada Čakovca, sjedišta Međimurske županije, Republika Hrvatska. Prvi puta se spominje kao utvrda u 13. vijeku. Njen osnivač je grof Dimitrije Čak, po kojem je i grad Čakovec dobio ime.

Vlasnici utvrde, istovremeno gospodari Čakovca i međimurskog vlastelinstva, često su se mijenjali, a ona se tokom vijekova u više navrata nadograđivala, osobito u periodu vladavine plemićkih porodica Zrinski i Althan. Osim njih, utvrdom su gospodarili članovi aristokratskih porodica Lacković, Kanižaj, grofova Celjskih, Ernušt, Čikulin, i na kraju Feštetić.

Čakovečki se Stari grad sastoji od spoljnih odbrambenih zidina, bastiona, tlocrtno u obliku peterougla, koje su u današnjoj formi sagrađene pretežno u 16. i 17. vijeku. Unutrašnja četverougaona palača podignuta je vjerovatno u periodu porodice Ernušt (15. vijek), pregrađena za vrijeme Zrinskih (16. i 17. v.), a današnji oblik dobila u doba češko-austrijske porodice Althan oko 1743 godine, koja je staru renesansnu palaču pretvorila u monumentalni barokni dvorac. Taj je unutrašnji objekt kompleksa čakovečke utvrde projektovao bečki dvorski arhitekt Anton Erhard Martinelli. Oko utvrde nalazi se prostrani park, koji nosi ime Perivoj Zrinskih.

Stari grad u Čakovcu danas je simbol identiteta i tradicije Međimurske županije. U njemu se nalazi Muzej Međimurja, sa nekoliko odsjeka (arheološki, etnografski, kulturno-historijski, historijski, te likovna galerija) u kojima je sadržano ukupno oko 19.000 eksponata.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Anđela Horvat, Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međumurju, Zagreb, 1956.
  • Rudolf Horvat, Poviest Međimurja, Zagreb, 1993. (pretisak izdanja iz 1944.) (ISBN 953-6138-00-X)
  • Zrínyi Károly, Monografija grada Čakovca, Čakovec, 2005. (prijevod izdanja iz 1905.) (ISBN 953-99360-4-7)
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: