Bern

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Koordinate: 46°57′4″N 7°26′19″E / 46.95111°N 7.43861°E / 46.95111; 7.43861
Bern
Grad
Panorama centra grada Bern, juni 2005.
Grb
Službeni naziv: Berne, Berna, Bärn
Država  Švicarska
Kanton Bern
Okrug Bern-Mittelland
Koordinate 46°57′4″N 7°26′19″E / 46.95111°N 7.43861°E / 46.95111; 7.43861
Najviša tačka
 - Nadmorska visina 542 m
Stanovništvo
 - Naselje 127.515 (2012)
Gustoća
 - Naselje 2.471 /km2 
Gradonačelnik Alec von Graffenried (Zeleni)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 3000–3030
Pozivni broj +41 (31)
Autooznaka BE
SFOS kod 0351
Veb-sajt: http://www.bern.ch/
Stari dio Berna
Svjetska baština
Lokacija Švicarska
Kriterijiii
Referenca267
Uvrštenje1983. (7. sjednica)
Površina84 ha
Sajt[1]

Bern (njemački: Bern /izgovor/; francuski: Berne; italijanski: Berna; retoromanski: Berna /izgovor/) jeste grad i politička zajednica u Švicarskoj i de facto kao savezni grad i glavni grad države. Bern je i sjedište istoimenog kantona, u čijem sistemu upravnih okruga, on pripada upravnom okrugu Bern-Mittelland.

Bern spada među najveće gradove Švicarske i peti je po broju stanovnika poslije Züricha, Ženeve, Basela i Lausanne. Prema podacima u martu 2014. godine u Bernu živjelo je 138.460 stanovnika.[2] U široj anglomeraciji Berna živi oko 390.000 stanovnika.[3]

Grad su osnovali 1191. godine članovi dinastije Zähringen, zadržao je jednim dijelom svoj prvobitni oblik sa brojnim karakterističnim arkadama. Od 1218. godine postaje slobodni carski grad, a 1353. godine pristupa Konfederalnoj zajednici i do 16. vijeka se razvija u jedan od najvećih gradova sjeverno od Alpa.

Svjetska baština[uredi | uredi izvor]

Stara jezgra Berna je 1983. godine proglašena UNESCO-ovom svjetskom baštinom.[4]

Bern se razvijao u skladu sa izuzetno koherentnim principima planiranja. Srednjovjekovno osnivanje Berna, koje odražava sporo osvajanje ovog lokaliteta urbanim proširenjima od 12. do 14. stoljeća, čini Bern impresivnim primjerom srednjeg vijeka u pogledu osnivanja grada, koji se u evropskoj areni pojavljuje među najznačajnije od urbanističkih kreacija.[5]

Karakteristike Berna su vremenom poprimale odlike moderno doba. U 16. vijeku su u grad uvedene slikovite fontane, na kulama i zidovima su obavljeni restauratorski radovi, a katedrala je završena. U 17. vijeku mnoge patricijske kuće izgrađene su od pješčanog krečnjaka, a krajem 18. stoljeća veliki dio izgrađenih zona je doživio transformaciju. Stalna modernizacija, sve do današnjih dana, uvažavala je potrebu očuvanja srednjovjekovne urbane strukture grada.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ UNESCO
  2. ^ Aktuelles
  3. ^ Bilanz der ständigen Wohnbevölkerung nach Agglomerationen, Savezni ured za statistiku Švicarske
  4. ^ "Švicarska, spomenici upisani na listu svjetske baštine". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 1. 2023.
  5. ^ "UNESCO: Stari dio Berna". UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 1. 2023.


Nedovršeni članak Bern koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.