Skoplje
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Skoplje | |||
Panorama Skoplja |
|||
| Grb | Položaj | ||
|---|---|---|---|
|
|||
| Osnovne informacije | |||
| Država: | |||
| Stanovništvo: | 506.926 popis (2004) | ||
| Stanovništvo (Metro): | 587.300 popis (2004) | ||
| Površina: | 1.854 km² | ||
| Gustoća: | 273 stanovnika na km² | ||
| Nadmorska visina: | 240 m i. J. | ||
| Pozivni broj: | +389 02 | ||
| Poštanski broj: | 1000 | ||
| Registarska oznaka: | SK | ||
| Administracija | |||
| Vrsta naselja: | Grad | ||
| Načelnik: | Trifun Kostovski | ||
| Web stranica: | |||
Skoplje (mak. Скопје) je glavni grad Makedonije. Ima 600.000 stanovnika (procjenjeno 2000.) i leži na rijeci Vardar. Skoplje je politički, ekonomski i kulturni centar Makedonije i glavni centar metaloprerađivačke, hemijske, drvne, tekstilne, kožne i štamparske industrije. Industrijski razvoj je praćen intenzivnim razvojem unutrašnje i spoljne trgovine i bankarstva, kao i aktivnosti u poljima kulture i sporta.
[uredi] Historija
Skoplje su osnovali Dardanijci u 3. vijeku p.n.e.. U vrijeme Rimskog Carstva na tom mjestu je bio grad pod imenom Justiniana Prima, ali je uništen u zemljotresu 518. Grad je ponovo izgrađen, i u vrijeme Bizantije je bio poznat pod imenom Skupi. U srednjem vijeku su se na vlasti u Skoplju često smjenjivali Bizantija i Bugarska. Osmanlije su ga osvojile 1392. i na turskom mu je ime bilo Üsküb ili Uskup za vrijeme petstogodišnje osmanske vladavine.
Skoplje je u tursko doba bilo glavni grad Kosovskog vilajeta. Turski pisac Dildžer Zede je u 17. vijeku napisao: "Dugo sam putovao preko te zemlje Rumelije, i vidio sam dosta lijepih gradova i bio sam zapanjen Allahovim blagoslovima, ali nijedan me nije zadivio i obradovao toliko kao nebeski grad Skoplje kroz koji protiče rijeka Vardar." 1689, grad je zapalio austro-ugarski general Pikolomini.
1905. Skoplje je imalo oko 32.000 stanovnika, mješavinu Makedonaca, Bugara, Bošnjaka, Turaka, Albanaca i Roma. Ovdje je bilo sjedište arhiepiskopa Grčke Pravoslavne Crkve, arhiepiskopa katoličkih Albanaca, i bugarskog episkopa. 1910 Agnes Gonxha Bojaxhiu, poznatija kao Majka Tereza, je rođena u Skoplju u katoličkoj albanskoj porodici.
Srbi su tokom Balkanskog rata, 1913. okupirali Skoplje, i ono je postalo dio Srbije, koja je postala dio Kraljevine SHS 1918. te Kraljevine Jugoslavije 1929. Bilo je pod bugarskom vlasti tokom oba svjetska rata, a 1945. godine je postao glavni grad Makedonije, republike članice Jugoslovenske federacije. 1963. Skoplje je pogodio snažan zemljotres, i brojni kulturno-historijski spomenici su ozbiljno oštećeni.
Za vrijeme Jugoslavije, Skoplje je brzo raslo, i postalo je glavni industrijski centar južnobalkanskog regiona. Raspodom SFRJ u 1991. Skoplje je postalo glavni grad nezavisne Republike Makedonije. Grčka se protivila korišćenju imena Makedonija od strane novoformirane države i nametnula je ekonomsku blokadu, koja je žestoko naškodila ekonomiji Makedonije i Skoplja, jer je zatvorila pristup moru preko Soluna. Blokada je stavljena van snage 1995. godine nakon dogovora između Grčke i Makedonije. Mnogi Grci i dalje ovu državu nazivaju "Republikom Skoplje" a njene stanovnike (omaložavajuće) "Skopljacima" (Skopiani na grčkom).
[uredi] Vanjski linkovi
| Gradovi u Republici Makedoniji | ||
|---|---|---|
| Berovo | Bitola | Bogdanci | Debar | Delčevo | Demir Kapija | Demir Hisar | Đevđelija | Gostivar | Kavadarci | Kičevo | Kočani | Kratovo | Kriva Palanka | Kruševo | Kumanovo | Makedonski Brod | Makedonska Kamenica | Negotino | Ohrid | Pehčevo | Prilep | Probištip | Radoviš | Resen | Štip | Skoplje | Struga | Strumica | Sveti Nikolo | Tetovo | Valandovo | Veles | Vinica | ||
Amsterdam • Andorra la Vella • Ankara • Atina • Baku • Beč • Beograd • Berlin • Bern • Bratislava • Brisel • Budimpešta • Bukurešt • Den Haag • Dublin • Erevan • Helsinki • Kijev • Kišinjev • Kopenhagen • Lisabon • London • Luxembourg • Ljubljana • Madrid • Minsk • Monako • Moskva • Nikozija • Nuuk • Oslo • Pariz • Podgorica • Prag • Priština • Reykjavík • Riga • Rim • San Marino • Sarajevo • Skoplje • Sofija • Štokholm • Talin • Tbilisi • Tirana • Vaduz • Valletta • Varšava • Vatikan • Vilnius • Zagreb