Makedonski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gnome-emblem-important.svg Na ovoj stranici su konstatovane greške u izvornom kodu koje moguće dovode do nepoželjnih rezultata.
Ispravite ove greške i zatim uklonite ovaj šablon. Ako ne znate kako da ispravite ove greške onda se obratite na čaršiji za pomoć.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo vas, pomozite unaprijediti članak pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Makedonski jezik
Македонски јазик
Države govorenja Makedonija, Grčka, Bugarska, Srbija, Crna Gora i Albanija
Regije govorenja Evropa
Broj govornika oko 2 miliona
Jezička porodica {{{jezička porodica}}}
Službeni status
Služben u Makedonija
regionalni: Albanija, Kosovo, Srbija i Rumunija
Jezički kod
ISO 639-1 mk
ISO 639-2 mkd / mac
ISO 639-3 Nema
SIL: MKJ
Vidi također: Jezik | Spisak jezika

Makedonski jezik (na makedonskom: македонски јазик) je južnoslavenski jezik i dio istočne podgrupe južnoslavenskih jezika. To je službeni jezik Republike Makedonije i priznati manjinski jezik u Albaniji, Srbiji, Kosovu i Rumuniji[1][2]. Uz bugarski, makedonski jezik je jedini slavenski jezik koji ima član (selo - seloto) i jedini jezik koji ima tri člana. Deklinacija je u makedonskom jeziku reducirana; padežni odnosi izražavaju se najčešće prijedložnim konstrukcijama, ponajviše prijedlogom "na", uz koji ime redovito dobija značenje genitiva ili dativa. Komparacija pridjeva vrši se prefiksima: "po" za komparativ, "naj" za superlativ. Makedonski jezik se oformio kao književni jezik 1944. godine, kada je usvojena i makedonska azbuka.

Makedonski jezik se govori i u Srbiji, Bugarskoj, Turskoj i Crnoj Gori, Danas se smatra da ga govori od 2 do 5 miliona ljudi.

Kodifikacija[uredi | uredi izvor]

Makedonski jezik
"Za makedonckite raboti"
Istorija
Literatura
Institut
Dijalekti
Gramatika:

Pravopis:

Ovaj šablon: pregled  razgovor  uredi

Kodifikacija makedonskog jezika je povezana sa:

  • odlukom prvog zasedanja ASNOM-a održanog na 2. augusta 1944. godine, kada je makedonski jezik proglašen za službeni jezik u Makedoniji;
  • službenim usvajenjem makedonske azbuke;
  • službenim usvajenjem makedonskog pravopisa;

Opšte karakteristike[uredi | uredi izvor]

Mađu ostalih, makedonski jezik je karakterističan po:

  • gubljenje padeža t.j. jezik je analitički i umjesto padeža, koristi određen broj predloga
  • trećesložnom akcentu
  • dvojnom predmetu
  • formiranju prošlog vremena sa pomoćnim glagolom 'imati'
  • formiranju prošlog vremena sa pomoćnim glagol 'sum' i glagolski pridjevom
  • prošlo-buduće vrijeme

Pravopis i azbuka[uredi | uredi izvor]

Makedonska azbuka je službeno pismo na teritoriji Republike Makedoniji i jedinstveno pismo koje koristi ovaj jezik. Pismo se bazira na ćirilici, pismu Krsta Petkova Misirkova i Vuka Karadžića.

Velika slova
А Б В Г Д Ѓ Е Ж З Ѕ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Т Ќ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
Mala slova
а б в г д ѓ е ж з ѕ и ј к л љ м н њ о п р с т ќ у ф х ц ч џ ш

Dijalekti[uredi | uredi izvor]

Karta makedonskih dijalekata.

Sjeverno narečje

  • Zapadna grupa:
  1. Dolnopološki dijalekt
  2. Skopsko-crnogorski dijalekt
  3. Goranski dijalekt
  • Istočna grupa:
  1. Kumanovski dijalekt
  2. Kratovski dijalekt
  3. Krivopalanečki dijalekt
  4. Ovčepoljski dijalekt

Zapadno narečje:

  • Centralna grupa:
  1. Prilepsko-bitoljski dijalekt[3]
  2. Kičevsko-porečki dijalekt[4]
  3. Skopsko-veleški dijalekt
  • Zapadna i sjeverozapadna grupa:
  1. Gornopološki dijalekt
  2. Rekanski dijalekt
  3. Galički dijalekt[5]
  4. Debarski dijalekt
  5. Drimkolsko-golobrdski dijalekt
  6. Vevčansko-radoški dijalekt[6]
  7. Struški dijalekt
  8. Ohridski dijalekt
  9. Gornoprespanski dijalekt
  10. Dolnoprespanski dijalekt

Istočno i južno narečje

  • Istočna grupa:
  1. Tikveško-mariovski dijalekt
  2. Štipsko-kočanski dijalekt
  3. Strumički dijalekt
  4. Maleševsko-pirinski dijalekt [7]
  • Jugozapadna grupa[8]:
  1. Nestramsko-kostenarski dijalekt
  2. Korčanski dijalekt
  3. Kosturski dijalekt
  • Jugoistočna grupa:
  1. Solunsko-vodenski dijalekt [9]
  2. Ser-Drama-Lagadin-Nevrokopski dijalekt[10]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Dokumenti

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ European Charter for Regional or Minority Languages
  2. ^ Macedonian language, official in Dužine and Jabuka
  3. ^ стр.68 Граматика на македонскиот литературен јазик, Блаже Конески, Култура- Скопје 1967
  4. ^ Академик Божидар видоески, Кичевскиот говор. МЈ, 1957, VIII, 1, стр. 31-90.
  5. ^ Belić 1935: A. Belić, Galički dijalekat, Srpski dija­lek­to­lo­ški zbor­nik, VII, Srpska kraljevska akademija, Beograd – Sr. Kar­lov­ci, 1-352+IV
  6. ^ The Radožda-Vevčani Dialect of Macedonian: Structure, Texts, Lexicon by P. Hendriks. The Slavic and East European Journal, Vol. 22, No. 1 (Spring, 1978), pp. 111-112
  7. ^ A comparative historical analysis of nominal accentuation in archaic (Maleševo) and transitional (Nivičino) Eastern Macedonian dialects," in Proceedings of the Third North American-Macedonian Conference on Macedonian Studies. Indiana Slavic Studies 10:135-151. 1999
  8. ^ Македонските дијалекти во Егејска Македонија: (Обид за класификација). Македонските дијалекти во Егејска Македонија: научен собир, Скопје 23-24 декември 1991. Скопје: МАНУ, 1994, стр. 23-60.
  9. ^ str. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001
  10. ^ str. 249- 252 Makedonski jazik za srednoto obrazovanie- S.Bojkovska, D.Pandev, L.Minova-Ǵurkova, Ž.Cvetkovski- Prosvetno delo AD- Skopje 2001


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: