Makedonska azbuka

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Makedonski jezik
"Za makedonckite raboti"
Istorija
Literatura
Institut
Dijalekti
Gramatika:

Pravopis:

Ovaj šablon: pregled  razgovor  uredi

Makedonska azbuka je oficijalno pismo u Makedoniji i jedino pismo u makedonskom. Ovo pismo je ćirilično sа određenim modifikacijama prema potrebama makedonskog fonetkog sistema. Savremena makedonska azbukа bazirana je na azbuci Krsta Misirkova[1] i Vuka Karadžića. Naime, svi današnji makedonski glasovi su bili korišćeni u Misirkovom djelu, ali grafemi nisu bili isti. Tako su iz srpske azbuke uvedena slova љ, њ, j umjesto staromakedonskih slova л’, н’ и i, a umjesto slovo џ koristio se digraf дж (dž).

Azbuka[uredi | uredi izvor]

Makedonska azbuka ima 31 glas, i oni su:


  • Velika slova
А
/a/
Б
/b/
В
/v/
Г
/ɡ/
Д
/d/
Ѓ
/ɟ/
Е
/ɛ/
Ж
/ʒ/
З
/z/
Ѕ
/ʣ/
И
/i/
Ј
/j/
К
/k/
Л
/l/
Љ
/ʎ/
М
/m/
Н
/n/
Њ
/ɲ/
О
/ɔ/
П
/p/
Р
/r/
С
/s/
Т
/t/
Ќ
/c/
У
/u/
Ф
/f/
Х
/h/
Ц
/ʦ/
Ч
/ʧ/
Џ
/ʤ/
Ш
/ʃ/
  • Mala slova
а
/a/
б
/b/
в
/v/
г
/ɡ/
д
/d/
ѓ
/ɟ/
е
/ɛ/
ж
/ʒ/
з
/z/
ѕ
/ʣ/
и
/i/
ј
/j/
к
/k/
л
/l/
љ
/ʎ/
м
/m/
н
/n/
њ
/ɲ/
о
/ɔ/
п
/p/
р
/r/
с
/s/
т
/t/
ќ
/c/
у
/u/
ф
/f/
х
/h/
ц
/ʦ/
ч
/ʧ/
џ
/ʤ/
ш
/ʃ/
Napomena: Rukopisno pismo ove azbuke je veoma različito.

Azbuka makedonskih prosvjetitelja[uredi | uredi izvor]

Ova azbuka se ne razlikuje mnogo od današnje verzije. Razlike su u grafemima t.j. glasovi u obe verzije su iste, ali grafemi različiti. Tako se danas, umjesto starih makedonskih grafema upotrebljuju srpske pozajmice (ovo važi samo za slova џ, њ, љ i ј, dok su ostali isti kao u staroj makedonskoj azbuci). [2]

Velika slova
А Б В Г Д Г’ Е Ж З Дз И І К Л Л’ М Н Н’ О П Р С Т К’ У Ф Х Ц Ч Дж Ш
Mala slova
а б в г д г’ е ж з дз и і к л л’ м н н’ о п р с т к’ у ф х ц ч дж ш

Većina makedonskih prosvjetitelja je koristila ovu varijantu za pisanje. Često se umjesto apostrofa da se koristilo malo je.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nekolku zboroi za makedonckijot literaturen jazik, Za Makedonckite raboti, Krste Misirkov, Sofija, 1903
  2. ^ „Борба за македонски литературен јазик“, Трајко Стаматоски, Мисла, Скопје

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]