Republika Makedonija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Info
Za druga značenja pojma Makedonija pogledajte čvor članak.

Republika Makedonija
Република Македонија
Zastava Makedonije Grb Makedonije
(Zastava) (Grb)
Republika Makedonija u svijetu.
Službeni jezik makedonski,
Glavni grad Skopje
Predsjednik Branko Crvenkovski
Premijer Nikola Gruevski
Površina
 - Ukupno
 - % vode
148. na svijetu
25,333
1.9%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
143. na svijetu
2,038,514 Procjena 2006
79/km²
Nezavisnost 8. septembar 1991. (od SFR Jugoslavije)
Valuta Denar (MKD)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Državna himna "Denes Nad Makedonija" ("Danas nad Makedonijom")
Internet domena .mk
Pozivni broj +389

Republika Makedonija je zemlja u jugoistočnom dijelu Evrope. Zbog spora oko imena sa Grčkom Makedonija je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda pod imenom "Bivša jugoslavenska republika Makedonija" (BJRM)[1]. Republiku Makedoniju priznaje pod njenim ustavnim imenom 140 drżava članica UN-a, među kojima su 3 članice Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija i Kina), članice Evropske Unije: Poljska, Slovenija i Bugarska, te zemlje iz regiona: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora.

Sadržaj

[uredi] Historija

Prije Balkanskih ratova historija Makedonije je vezana za Makedoniju kao historijsku oblast. Neposredno prije 1913-14. godine današnja teritorija Makedonije je bila pod Osmanlijskim carstvom. U Prvom balkanskom ratu Srbija i Bugarska su odlučile da današnja teritorija Republike Makedonije dobije status autonomije, nakon što Osmansko carstvo bude poraženo. Bugarska se smatrala oštećenom pri podjeli Makedonije, te je započela Drugi balkanski rat. Pobjedom Srbije, Grčke, Rumunije i Turske protiv Bugarske u Drugom balkanskom ratu, Vardarska Makedonija je postala sastavni dio Srbije (1913-1915), Egejska Makedonija]] je pripala Grčkoj, a Pirinska Bugarskoj[2]. No, Bugari su smatrali da su Makedonci Bugari, a Srbi da su Južni Srbi. Unutrašnja Makedonska Revolucionarna Organizacija – VMRO je osnovana 1893. sa ciljem da se Makedonija pripoji Bugarskoj ili da postane nezavisna. U Prvom svjetskom ratu (1914-1918) je kao dio Kraljevine Srbije bila na strani Antante, mada su Makedonci pružali podršku Bugarskoj. Okupirana je od strane Bugarske, koja je počela da vrši bugarizaciju domaćeg stanovništva. Poslije rata je postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1941),koja je počela da vrši srbizaciju domaćeg stanovništva. U Drugom svjetskom ratu je bila okupirana od strane Bugarske, koja je bila član sila osovine. Zapadni dio Vardarske Makedonije je ušao u sastav Albanije. 1945-1991 federalna je jedinica SFRJ. Počeli su procesi makedonizacije slovenskog stanovništva Makedonije. Nezavisna od 8. septembra 1991. 2001. u zapadnom dijelu Makedonije naseljenom pretežno Albancima je došlo je do sukoba između Albanaca i makedonske vojske i policije. 2004. Predsjednik Makedonije, Trajkovski, je poginuo u avionskoj nesreći u Bosni i Hercegovini. Novoizabrani predsjednik je Branko Crvenkovski.

[uredi] Vlada

Oblik vladavine je republika sa glasačkim pravom od 18 godina.

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Gradovi: Skoplje, Bitola, Prilep, Kumanovo, Tetovo, Ohrid, Strumica. Reljef je planinsko-kotlinski, pretežno Rodopske, u zapadnom dijelu Šarsko-pindske planine. Klima umjereno-kotinentalna bez mnogo padavina takođe se javlja izmjenjeno mediteranska.

[uredi] Privreda

Prehrambena, duhanska industrija, proizvodnja željeza i čelika.

[uredi] Stanovništvo

Nacionalnosti u Makedoniji su:

Vjeroispovjesti u Makedoniji su: makedonski pravoslavci (kanonski nepriznata Makedonska pravoslavna crkva) i muslimani.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Galeria

[uredi] Vanjski linkovi

[uredi] Izvori

  1. [1]
  2. L. Ivanov et al. Bulgarian Policies on the Republic of Macedonia. Sofia: Manfred Wörner Foundation, 2008. 80 pp. ((mk)) ((bg)) ((en)) ISBN 978-954-92032-2-6
Drugi jezici