Tračani

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Tračani su indoevropski narod naseljen u 2. mileniju p. n. e. između Karpata na sjeveru, Crnog mora na istoku, Mramornog i Egejskog mora sve do ušća Vardara na jugu i doline Vardara i Morave na zapadu. U historijskim izvorima Tračani se spominju u vrijeme Darijevog pohoda na Skite 513. p. n. e. U okviru tračanske etničke cjeline postojala su razna plemena, koja su nastojala stvoriti svoje države. Najpoznatija su Odrizi, Tribali, Dačani, Mezi, Besi, Geti i Sardi.

Prvu državu Tračana osnovali su Odrizi sredinom 5. stoljeća p. n. e. na teritoriji današnje Trakije. Bila je na vrhuncu moći za vrijeme vladavine Sitalka (431–424. p. n. e.). Srušena je u borbama protiv Filipa II, makedonskog kralja, oko 383–336. p. n. e. Poslije pada Makedonije južni dio osvajaju Rimljani 167. p. n. e., a sjeverni 29–28. p. n. e. Kasnije je ta teritorija ušla u provinciju Meziju. U 1. stoljeću p. n. e. Dačani su stvorili moćnu državu na teritoriji današnje Rumunije. Upadima u Meziju Dačani su 85. godine pod vodstvom Decebala ugrozili istočne granice Rimskog Carstva, ali ih je rimski car Domicijan uspio potisnuti preko granice. Tek je Trajan 107. godine uspio slomiti otpor Dačana tokom poznatih Dakijskih ratova. Poslije toga zemlja Dačana postala je rimska provincija Dakija. Najzad je Dioklecijan formirao dijecezu Trakiju, čija daljnja historija obuhvata i Tračane.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]