Samuilo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Commons-emblem-merge.svg
Ovaj okvir treba zamijeniti infokutijom
"Infokutija_Veličanstvo".
(Primjeri upotrebe šablona)
Datoteka:Samuil Fortress.jpg
Skulptura Samuila u Petriču, Bugarska

Samuilo (958. - 6. oktobar 1014.) je bio car Bugarske[1][2][3][4], koji je vladao od 976 do 1014) godine.

Dio historičara smatra da je Samuilo bio sin brsjačkog kneza Nikole. Njegova braća, po očevoj tituli komes (comes – knez) zvani komitopuli su David, Aron i Mojsije. Braća su 976. digla pobunu protiv bizantske vlasti u Zapadnoj Bugarskoj. U pobuni su poginuli David i Mojsije, dok su Aron i Samuilo uspjeli da protjeraju Bizantince. Aron je bio spreman na dogovor sa bizantskim carem Vasilijem II, pa ga je Samuilo ubio. Tako je Samuilo postao vladar na području današnje Makedonije i Zapadne Bugarske. Daljnje slabljenje Bizanta Samuilo je iskoristio da proširi vlast na cijelu Makedoniju, Epir, Tesaliju, Albaniju, Duklju, Travuniju, Rašku, Srijem, Podunavsku Bugarsku i Bosnu.

Samuilova prijestonica bila je u Prespi, a kasnije u Ohridu. On je Ohridsku arhiepiskopiju podigao na rang patrijarhije, a sebe je proglasio carem.

Bizant je pokušao vojno da osujeti Samuila, ali je doživio poraz kod Soluna 996. Ratom 1001-1004 Vasilije II ipak je uspio da oduzme Samuilu skoro polovinu teritorije.

U bitki na planini Belasici 1014. bizantska vojska cara Vasilija II nanijela je težak poraz Bugarima. Prema nekim kazivanjima ta je bitka dokrajčila i samog Samuila. Da bi zastrašio Bugare Vasilije II je zarobljenike, njih 14.000 osljepio i, ostavivši svakom stotom po jedno oko da vode ostale u koloni, uputio njihovom caru Samuilu. Kaže se da je pred tim prizorom Samuilo umro od srčane kapi. Zbog svirepog obračunavanja sa Bugarima Vasilije II je prozvan Bugaroubica. Poslije poraza na Belasici u Bugarskoj se odvijaju dinastičke borbe do 1018, kada Bugarska u cjelini priznaje bizanstsku vlast.

Reference

  1. ^ Ulf Brunnbauer, DREVNA NACIONALNOST I VJEKOVNA BORBA ZA DRŽAVNOST: HISTORIOGRAFSKI MITOVI U REPUBLICI MAKEDONIJI (BJRM), Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Sarajevo, 2003: Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantijski autori zovu je 'Bugarska' a njen živalj 'Bugari'. Samuil je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Vasilije II, koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.
  2. ^ Živković Tibor D., SANU - Istorijski institut, Beograd, "Pohod bugarskog cara Samuila na Dalmaciju", "Istorijski časopis", 2002, br. 49, str. 9-25.
  3. ^ Срђан Пириватрић, "Самуилова држава. Обим и карактер", Византолошки институт Српске академије науке и уметности, посебна издања књига 21, Београд, 1997, 133-144.
  4. ^ "Ljetopis Popa Dukljanina" ili "Barski rodoslov", XXXIII: "U to vrijeme u bugarskom narodu se uzdignu neki Samuil, koji je zapovijedio da ga zovu carem, i vodio je mnogo ratova protiv Grka, koje izbači iz čitave Bugarske, tako da u njegovo vrijeme oni nijesu više smjeli da se približe toj strani."

Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: