Minsk

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Minsk
Grad
Prikaz Minsk
Prikaz Minsk
Flag of Minsk, Belarus.svg
Zastava
Coat of arms of Minsk.svg
Grb
Država  Bjelorusija
Nadmorska visina 280 m.i.m.
Površina 348,85 km2
Stanovništvo 1,921,807 (2014)
Gradonačelnik Mikhail Pavlov
Vremenska zona Istočno Evropsko vrijeme
Poštanski broj 220001-220141
Minsk-pos.png
Web stranica: minsk.gov.by/en

Minsk (bjeloruski: Мінск) je glavni i najveći grad Bjelorusije. U Minsku je također i sjedište Saveza Nezavisnih Država. Kao glavni grad, Minsk ima poseban administrativni status, uz to je i sjedište istoimene oblasti. Leži na rijekama Svislach i Nyamiha. Grad se prostire na 348 kvadratnih kilometara i ima nešto manje od 2 miliona stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Tačno vrijeme osnivanja grada je nepoznato, iako se grad prvi puta spominje u ljetopisu iz 1067. godine u kojem se opisuju međusobni sukobi kneževa tadašnje Kijevske. Iste je godine Minsk osvojila i spalila vojska kijevskog kneza Izjaslava i njegovih saveznika. Prvobitni i najstariji naziv grada glasio je Menesk, Mjensk, Mensk. Porijeklo imena je nejasno a postavljeno je svega nekoliko teorija. Jedna grupa historičara ipak smatra da ime grada potječe od rijeke Menke koja teče dvadesetak kilometara od današnjeg središta grada, dok drugi ime grada dovode u vezu sa starom slavenskom riječju “mjena” (bosanski: razmjena - Mjensk mjesto gdje se odvija razmjena) jer je grad ležao na raskrižju trgovačkih puteva a upravo se tu obavljala trgovina i razmjena robom. Negdje od 17. vijeka pod utjecajem poljskog jezika riječ Mensk se preoblikovala u sadašnji oblik Minsk.

Simboli Minska kroz historiju

Važne godine u historiji Minska

  • 1067- prvi spomen Minska
  • 1104- Minsk se spominje kao središte kneževine
  • 1324 - Minsk u sastavu Velike Litvanske kneževine
  • 1441- Minsk se ubraja među 15 najvećih gradova Velike litvanske kneževine
  • 1499- Minsku se dodjeljuje Magdeburško pravo (pravo srednjovjekovnih gradova na samoupravu)
  • 1591 - Minsk dobija grb
  • 16541667 - razrušen tokom rusko-poljskog rata
  • 1692 - prvo pozorište
  • 1793 - Minsk u sastavu carske Rusije
  • 1812 - napad Napoleona
  • 1838 - počinju se izdavati novine «Minske gubernijske novosti» (Минские губернские ведомости)
  • 1874 - izgrađen vodovod
  • 1890 - telefon
  • 1892 - konjski tramvaj
  • 1894 - započela s radom električna centrala
  • 19141918 - Prvi svjetski rat i njemačka okupacija
  • 1919 - Minsk glavni grad Bjeloruske Sovjetske Socijalističke Republike
  • 1919.1920. – pod poljskom okupacijom
  • 1921 - osnovan Bjeloruski državni univerzitet
  • 1922 – osnovana nacionalna i univerzitetska biblioteka
  • 1928 – osnovana Akademija znanosti
  • 1929 – električni tramvaj i autobusni prijevoz
  • 1934 – izgrađen aerodrom
  • 19411944 – njemačka okupacija za vrijeme Drugog svjetskog rata
  • 1974- dobio titulu «Grad heroj»
  • 1982 – izgrađen metro
  • 1991 – glavni grad samostalne Bjelorusije

Klima[uredi | uredi izvor]

Minsk ima vlažnu kontinentalnu klimu. Vremenske prilike su veoma promjenjive. Prosječna temperatura u januaru iznosi −4.5 °C, dok je prosječna temperatura u junu 18.5 °C. Najniža zabilježena temperatura je iznosila −40 °C, 17. januara 1940. godine. A najviša temperatura je zabilježena 29. jula 1936. godine kada je iznosila 35 °C. Prosječna godišnja količina padavina je 690 mm.[1]

Administrativne podjele[uredi | uredi izvor]

Administrativna podjela

Minsk je podjeljen na 9 reona (okruga): [2]
1. Tsentralny (bjeloruski: Цэнтральны)
2. Savetski (bjeloruski: Савецкі)
3. Pershamayski (bjeloruski: Першамайскі)
4. Partyzanski (bjeloruski: Партызанскі)
5. Zavodski (bjeloruski: Заводскі)
6. Leninski (bjeloruski: Ленінскі)
7. Kastrychnitski (bjeloruski: Кастрычніцкі)
8. Maskouski (bjeloruski: Маскоўскі)
9. Frunzenski (bjeloruski: Фрунзенскі)

Transport[uredi | uredi izvor]

Lokalni prijevoz

Tramvaj u Minsku

Minsk ima dobro razvijen javni prijevoz. Putnicima je na raspolaganju 8 tramvajskih linija, preko 70 trolejbuskih linija i više od 100 autobusnih linija. Tramvaji su bili prvi javni prijevoz koji se koristio u Minsku (od 1892. konjski tramvaj, a od 1929. električni tramvaj). Autobusi se koriste od 1924. godine, a trolejbusi od 1952. godine.[3]

Javnim prijevozom upravlja Minsktrans, koji je u državnom vlasništvu. Od 2008. godine koriste 1420 autobusa. 1010 trojelbusa i 153 tramvaja.

Metro

Minsk je jedini grad u Bjelorusiji koji ima metro. Izgradnja je počela 1977. godine, a otvoren je 1984. godine. 2013. godine Minsk metro je imao 28 stanica i 35,5 kilometara pruge.

Aerodrom

Internacionalni aerodrom Minsk se nalazi 42 kilometra od grada. Otvoren je 1982. godine. Danas je moderan aerodrom sa letovima za Evropu i Bliski Istok. [4]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Minsk je glavni obrazovni centar Bjelorusije. Ima oko 500 obdaništa, 258 škola, 36 institucija visokog obrazovanja, uključujući i 12 nacionalnih univerziteta.

Visokoškolske ustanove

  • Akademija za javnu upravu pod pokroviteljstvom predsjednika Bjelorusije, osnovana je 1991. godine. Stekla je status predsjedničke institucije 1995. godine. Sastoji se od tri instituta: Institut za administrativno osoblje, Institut za državnu službu i Institut za teoriju i praksu u javnoj upravi. [5]
  • Državni poljoprivredni univerzitet, specijaliziran za poljoprivredne tehnologije i poljoprivrednu mehanizaciju.
  • Nacionalni tehnički univerzitet, specijaliziran za tehničke discipline.
  • Državni medicinski univerzitet, specijaliziran za medicinu i stomatologiju. Ima 6 odjeljenja.
  • Institut za menadžment, najveća privatna istitucija visokog obrazovanja u Bjelorusiji. Osnovan je 1991. godine.
  • Univerzitet za informatiku i radioelektroniku, specijaliziran za IT i radioelektroniku

Kultura i religija[uredi | uredi izvor]

Minsk je glavni kulturni centar Bjelorusije. Prva pozorišta i biblioteke osnovane su sredinom 19. vijeka. Grad trenutno ima 11 pozorišta i 16 muzeja. Pored toga u gradu postoji 20 kina i 139 biblioteka.

Crkve

  • Saborna crkva svetog Duha, izgrađena u baroknom stilu između 1942.-1987. godine.
  • Crkva svete Marije, izgrađena između 1700.-1710. godine.
  • Crkva svetog Josepha
  • Crkva svetog Simona i Helene
  • Crkva svete Marije Magdalene, najveća crkva podignuta u vrijeme carske Rusije

Pozorišta

Muzeji

  • Bjeloruski muzej domovinskog rata
  • Nacionalni muzej umjetnosti
  • Nacionalni muzej historije i kulture
  • Muzej prirode i okoliša
  • Književni muzej Maksim Bahdanovič
  • Stari beloruski historijski muzej
  • Književni muzej Yanka Kupala

Rekreativni centri

  • Park Chelyuskinites, moderan park sa površinom od 78 hektara
  • Dječiji vozni park, otvoren 1955. godine
  • Park Gorky
  • Forest Park
  • Park Yanka Kupala

Turizam[uredi | uredi izvor]

Minsk je veoma popularna turistička destinacija. U Minsku postoji više od 400 turističkih agencija. [6]

Sport[uredi | uredi izvor]

  • FC Dinamo Minsk, fudbalski klub iz Minska. Klub je osnovan 1927. godine, kao dio Sovjetskog Dinamovog sportskog društva. Dinamo Minsk je jedini klub iz Bjeloruske Sovjetske Socijalističke Republike, koji je sudjelovao u Sovjetskoj prvoj ligi, igrali su 39 od 54 sezone, te su osvojili prvenstvo 1982. godine. Od nezavisnosti Bjelorusije klub sudjeluje u Bjeloruskoj Premijer ligi, te je osvojio sedam naslova prvaka i tri kupa. Domaće utakmice igra na stadionu Dinamo - Juni koji ima kapacitet od 4.500 mjesta.
  • FC Minsk, fudbalski klub iz Minska, koji se takmiči u Premijer ligi Belorusije. Klub je osnovan u 2006. od kluba koji se takmičio u Prvoj ligi Belorusije FK Smena Minsk. FK Minsk je preuzeo Smenu i uspeo da se prvoj godini postojanja plasira u Premijer ligu Belorusije.
  • HC Dinamo Minsk, profesionalni hokejaški klub. Klub je osnovan 1976. godine i 5 sezona je igrao u elitnoj diviziji sovjetskog hokeja gdje mu je najveći uspjeh bilo 10. mjesto u sezoni 1989.-1990. Nakon raspada SSSR klub je 1993. preimenovan u Tivali Minsk i pod tim imenom je djelovao sve do 2000. godine. U tom periodu Tivali je osvojio 4 titule prvaka Bjelorusije (1993., 1994., 1995. i 2000.). Godine 2003. klub je ponovo obnovio svoj rad i vraćeno mu je staro ime Dinamo.
  • Rukometni klub Dinamo Minsk, osnovan je 2008. godine. Pet puta je bio prvak Bjelorusije. Domaće utakmice igra u dvorani Minsk Sports Palace. Učesnik je i rukometne lige prvaka.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Međunarodni odnosi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]