Kijev

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kijev
Kyiv at night.jpg
Kijev noću
Grb Položaj
Grb općine Kijev Nedostaje karta
Osnovne informacije
Država: Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Stanovništvo: 2.700.000 popis (2007)
Površina: 839 km2
Gustoća: 3.218 stanovnika na km2
Nadmorska visina: 179 n.m.
Pozivni broj: +380 44
Poštanski broj: 01xxx-04xxx
Administracija
Vrsta naselja: Grad
Načelnik: Leonid Černoveckij
Web stranica:

Kijev je glavni grad Ukrajine. Kijev, često i Kyiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyjiv, čitaj: kyjiu); glavni i najveći grad Ukrajine smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2,660,401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 milijuna.

Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i pozorištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na Dnjepru i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne historije, Kijev, jedan od najstarijih gradova Istočne Evrope, znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u V. vijeku kao glavno mjesto na kojem su Istočni Slaveni trgovali i mijenjali robu. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.

Od X. do XII. vijeka, prijestonica je Kijevske Rusi, velike srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde Mongola predvođene Batu Kanom, grad je u potpunosti uništen (1240.). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva Velike kneževine Litve, potom Poljsko-litvanske unije, a nakon propasti Poljske kraljevine 1792. na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim uticajem Rusije.

Grad se ponovno razvija tokom ruske industrijske revolucije krajem XIX. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza Februarske i Oktobarske revolucija 1917.(vidi Ruski građanski rat), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane Sovjetske Ukrajine, a od 1934. preuzima od Harkova status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike.

Ponovno je jako stradao tokom Drugog svjetskog rata, gotovo u cijelosti, ali obnova je odmah uslijedila nakon rata, i Kijev postaje trećim po važnosti središtem Sovjetskog Saveza (iza Moskve i Lenjingrada).

U maju 1982. godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svoga grada.

Kijev i nakon raspada SSSR-a, ostaje glavnim grad nezavisne Ukrajine.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Coat of arms of Sarajevo.svg Nedovršeni članak Kijev koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: