Sevilla

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Koordinate: 37°22′38″N 5°59′13″W / 37.37722°N 5.98694°W / 37.37722; -5.98694
Sevilla
Grad
Zastava
Grb
Država  Španija
Autonomna zajednica Autonomna pokrajina Andalutija
Nadmorska visina m
Koordinate 37°22′38″N 5°59′13″W / 37.37722°N 5.98694°W / 37.37722; -5.98694
Površina 140 km2
Stanovništvo 703 021 (2011)
 - Metro 1 508 609
Gustoća 5 002,93 /km2 
Vlada Ayuntamiento de Sevilla
Gradonačelnik Juan Ignacio Zoido Álvarez (PP)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 41001-41080
Pozivni broj +34
Veb-sajt: www.sevilla.org

Sevilla je privredni, kulturni i finansijski centar južne Španije glavni grad autonomne pokrajine Andaluzije i glavni grad istoimene provincije. Smještena je na obalama rijeke Gvadalkivir na 7 m nadmorske visine. Prema nacionalnom institutu za statistiku (INE) u Sevilji je 2010. godine živjelo 704.198 stanovnika dok je u metropolitanskom području grada živjelo 1.508.605 stanovnika čime se Sevilja svrstala kao 4. najveći grad u Španiji.

Historija[uredi | uredi izvor]

Najraniji period[uredi | uredi izvor]

Sevilja postoji već duže od 2000 godina. Prema legendi, grad je osnovao grčki mitološki junak Heraklo, međutim na osnovu naučnih istraživanja ovog područja ustanovljeno je da je Sevilja osnovana u 8. vijeku p. n. e. U to doba zvala se Hispalis i nalazila se u blizini rimskog grada Italike koji je danas najveći rimski arheološki lokalitet u Španiji. Od građevina iz tog doba u Sevilji su sačuvani ostaci rimskog vodovoda i hrama a zidine koju okružuju grad su sagrađene u doba Julija Cezara za vrijeme sukoba s Pompejem, iako sadašnji izgled i dizajn duguju Maurima koji su svojedobno izvršili rekonstrukciju gradskih zidina. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva gradom su u 5. i 6. vijeku dominirali Vandali i Vizigoti.

Maurska era[uredi | uredi izvor]

God. 712. Sevilju osvajaju Mauri čime postaje glavni grad ovog dijela halifata Emevija a njen prvi emir postaje al-Mutamid koji je za svog života u Sevilji izgradio prvu palaču 1091. god. Za vrijeme maurskog perioda grad je doživio renesansu u svim oblastima ljudskog djelovanja a pogotovo u pogledu arhitekture čiji su ostaci vidljivi i danas. Alkazar i katedrala su zajedno sa Arhivom Indijanaca na UNESCO-ovoj listi Svjetske baštine.

Period Kastilje[uredi | uredi izvor]

Rekonkvist Ferdinand III Kastiljski 1248. godine, nakon sedam mjeseci opsade, zauzima grad i protjeruje sve maurske stanovnike čime se završava petovjekovna vladavina Maura. Tokom ovog perioda nastavlja se razvoj grada pri čemu se izgrađuju javne zgrade i crkve uglavnom u gotičkom stilu. 1391. godine arhiđakon Ferrant Martinez zatvara sve jevrejske sinagoge i pretvara ih u crkve te prisvaja jevrejsku imovinu. Hiljade ljudi su ubijeni tokom pogroma dok su ostali primorani na preobraćenje na kršćanstvo. Sevilja je poznata i po tome da je tu otpočela prva inkvizicija atrg San Francisco je u početku bilo mjesto rituala Auto de Fé. Tu je 6.2.1481. 6 ljudi živih spaljeno. U početku, djelovanje inkvizicije je bilo ograničena na područja biskupija Sevilje i Kordobe da bi se taj process brzo raširio i već 1492. godine tribunali inkvizicije su postojali u 8 gradova Kastilje.[1]

Zlatno doba Sevilje[uredi | uredi izvor]

Sevilja u 16. vijeku

1492. godine Kristofer Kolumbo je zaplovio iz seviljske luke na putovanje ka Indiji kojim će otkriti novi kontinent Ameriku. Otkrićem Novog Svijeta, Tokom zlatnog doba Sevilja će doživjeti neviđen razvoj jer je njena trgovačka komora (Casa de Contratacion) imala ekskluzivno pravo trgovine s Amerikom. Krajem 16. vijeka ovaj trgovački monopol Sevilje je ukinut jer je i grad Kadiz dobio isti status što je bio uvod u stagnaciju grada. 1649. godine Velika kuga u Sevilji je skoro prepolovila broj stanovnika od čega se grad nije oporavio sve do početka 19. vijeka.[2] Nakon što je rijeka Guadalquivir muljem zatrpala luku grad je dodatno zapao u privrednu krizu.

19. i 20. vijek[uredi | uredi izvor]

Ovaj period je obilježio populacijski rast i industrijalizaciju, po čemu je Sevilja prednjačila u odnosu na druge gradove Andaluzije. Međutim, početkom španskog građanskog rata, nad Sevilju se nadvila tama. General Queipo de Llano u gradu izvodi udar brzo osvajajući centar grada.[3] U službi branilaca grada svrstava se i Radio Sevilja putem koje se poziva stanovništvo iz okoline grada da dođu u grad da se bore dok organizovane grupe radnika postavljaju barikade po gradu. Ubrzo poslije toga snage generala Queipo de Llana zauzimaju radio stanicu putem koje se vrši propaganda Frankovog režima.[3] Nakon početnih uspjeha branilaca grada, snage lojalne generalu Franku u potpunosti zauzimaju Sevilju i vrše represiju nad braniocima grada.[4]

Rijeka Gvadalkivir na kojoj leži Sevilja

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Dvorac Alkazar, Katedrala sv. Marije i Arhiv Indijanaca su na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.

  • Katedrala sv. Marije je građena u periodu od 1401. do 1519. nakon perioda Rekonkvista na mjestu bivše gradske džamije. To je najveća katedrala od svih srednjovjekovnih i katedrala u gotskom stilu i po površini i zapremini koju zauzima, i sa najvećom unutrašnjošću u Španiji. Veličina katedrale i njen tlocrt je određen tlocrtom na kojemu je ona sagrađena.[5]. Pretvaranjem džamije u katedralu neki dijelovi su prepravljeni, a izgrađeni su i neki novi dijelovi katedrale. Od svih stupova i drugih elemenata koje je katedrala iskoristila od džamije, najpoznatiji je minaret Giralda koji je pretvoren u zvonik a na njegovom vrhu se nalazi kip, lokalno poznat kao El Giraldillo. Unutrašnjost tornja ima rampe mjesto stepenica.
Dvorac Alkazar
  • Dvorac Alcázar se nalazi preko puta katedrala sv. Marije, a razvio se iz stare gradske maurske palače. Gradnja dvorca je započela 1181. god. i nastavila se tokom narednih više od 500 godina, uglavnom u stilu Mudéjar, ali i u renesansi. Njegovi vrtovi su spoj maurske, andaluzijske i kršćanske tradicije.
  • Torre del Oro je sahat-kula koju su izgradili Almohadi kao stražarnicu i obrambenu barijeru na rijeci. Lanac je provučen kroz vodu iz baze tornja kako bi se spriječilo da brodovi i plovila uđu u riječnu luku.
  • Gradska vijećnica sagrađena je u 16. vijeku u platerskom stilu, a izgradio ju je majstor arhitekt Diego de Riaño. Fasada prema trgu Nueva je sagrađena u 19. vijeku u neoklasičnom stilu.
  • Palača San Telmo, nekada i zgrada pomorskog univerziteta i sjemenište, sada je sjedište Vlade autonomne pokrajine Andalzije.autonomne pokrajine Andaluzije. To je jedna od najatraktivnijih zgrada barokne arhitekture, u svijetu uglavnom poznata po glavnom pročelju i impresivnoj kapeli.
  • Univerzitet Sevilja je smješten na mjestu nekadašnje prve fabrike duhana u Evropi izgrađenoj u 18. vijeku u baroknom stilu a koja je bila i inspiracija za operu Karmen .
  • Trg Španije u Sevilji, u parku Marije Lujze izgradio je arhitekt Jean-Claude Nicolas Forestier) a po projektu arhitekta Aníbala Gonzáleza za sajam Exposición Ibero-Americana 1929. god. To je izvanredan primjer regionalne arhitekture preporoda, bizarne i visoke mješavine različitih historijskih stilova, kao što je Art Deco i Neo-Mudéjar, bogato ukrašena tipičnim glaziranim pločicama (majolika).
Pogled na Trg Španije

Muzeji[uredi | uredi izvor]

Muzej umjetnosti i tradicije

Najvažnija zbirka umjetnina u Sevilji se nalazi u Muzeju likovnih umjetnosti. Osnovan je 1835. godine u bivšem samostanu La Merced. U njemu se čuvaju djela mnogih umjetnika poput djela baroknog slikara Murilla, Pacheca, Zurbarána, Valdés Leala, i drugih majstora iz perioda baroka a sadrži i kolekciju flamanskih slika iz 15. i 16. vijeka.

Ostali poznatiji muzeji u Sevilji su:

U budućnosti je planirana izgradnja muzeja keramike koji bi se nalazio pored Triane, na zapadnoj obali rijeke Gvadalkivir.

Parkovi i vrtovi[uredi | uredi izvor]

Rađanje novog svijeta u parku Alamilo i sv. Džeronimo
  • Park Marije Lujze je monumentalni park izgrađen 1929. godine u čast otvorenja Svjetskog sajma ‘’Ibero-Američke izložbe’’ održanog u Sevilji. Takozvani oduševljavajući vrtovi (Jardines de las Delicias) su smješteni do rijeke i dio su parka Marije Lujze.
  • Alkazar vrtovi se nalaze u palači Alkazar. Sastoje se od različitih sektora uređenih u stilu različitih historijskih perioda. Vrtna terasa zauzima glavni dio gotskog dijela palače dok se izvan nje prostire vrt uređen u engleskom stilu. Sve to okružuje prostor sa građevinama koje su zadržale maurski stilu
  • Park Alamilo i sv. Džeronimo je najveći park u Andaluziji, prvobitno izgrađen 1992. godine za potrebe održavanja manifestacije Expo održane 1992. godine u Sevilji, i predstavlja reprodukciju andaluzijske flore. Smješten je na obe obale rijeke Gvadalkivir oko meandra sv. Džeronimo. Impresivna, 32 metara visoka bronzana skulptura "Rađanja novog svijeta" (popularno poznata kao Kolumbovo jaje), koju je izradio gruzijski skulptor Zurab Tsereteli se nalazi u sjeverozapadnom dijelu parka.

Klima[uredi | uredi izvor]

Sevilja ima mediteransku klimu.[6] Prosječna godišnja temperatura je 18,6 °C. Poslije susjednog grada Kordobe, Sevilja ima najtoplije ljeto na Evropskom, kontinentu (među svim gradovima s populacijom preko 100000 ljudi), s prosječnom dnevnom temperaturom zraka u julu od 35,3 °C. Prosječna najniža temperatura zraka u julu je 19,4 °C i svake godine u nekoliko navrata,.temperatura zraka prelazi 40 °C. Ekstremne temperatura registrovane u Sevilji su one izmjerene u meteorološkoj stanici, Seviljskog aerodroma i iznosile su: -5,5 °C 12. februara 1956. godine, i 46,6 °C 23. jula 1995. godine. Prosječan broj dana u godini sa temperaturom zraka iznad 32 °C je 88, dok je u prosjeku 6 dana u godini temperature zraka ispod 0 °C Prosječna jutarnja relativna vlažnost zraka je 84%, dok je prosječna večernja relativna vlažnost zraka: 46%.

JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Najviša prosječna temperatura (°C)15,917,921,222,726,431,035,335,031,625,620,116,6Ø24,9
Najniža prosječna temperatura (°C)5,26,78,210,113,116,719,419,517,513,59,36,9Ø12,2
Padavine (mm)6554385734132623628495Σ533
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
15,9
5,2
17,9
6,7
21,2
8,2
22,7
10,1
26,4
13,1
31,0
16,7
35,3
19,4
35,0
19,5
31,6
17,5
25,6
13,5
20,1
9,3
16,6
6,9
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Padavine
65
54
38
57
34
13
2
6
23
62
84
95
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec

Kultura[uredi | uredi izvor]

Festivali[uredi | uredi izvor]

Festival Uskrsne nedjelje
Sevilja noću

Seviljski festival (Feria de Sevilla) poznat kao i Aprilski festival, i festival uskrne nedjelje (Semana Santa) su najpoznatiji Seviljski festivali. Sevilja je međunarodno poznata po svečanim procesijama, koje se održavaju tokom Velike nedjelje kao i tokom festivala koji se održava 2 sedmice poslije Velike nedjelje.Tokom Seviljskog festivala, porodice, preduzeća, različite organizacije i udruženja širom grada postavljaju nadstrešnice gdje se tokom sedam dana ljudi okupljaju radi druženja i pleas. Žene oblače tradicionalne haljine i izvode tradicionalni Flamenko. Muškarci svečano za ovu priliku oblače svoja najbolja odijela. Nadstrešnice se postavljaju duž ulica pri čemu ulice dobijaju nazive po najboljim matadorima.

Muzička scena[uredi | uredi izvor]

Sevilja je tokom 1970-ih i 1980-ih godina prošlog vijeka imala jaku muzičku scenu s bendovima kao što su Alameda, Triana, Guadalquivir, Gong, Storm, Smash Goma i dr. koji su bili inspirisani muzikom koju su izvodili Pink Floyd, King Crimson i Jethro Tull. Muziku koju su izvodili je spoj progresivnog roka i flamenka. Grad je također dom mnogim pozorištima i pozorišnim prostorima u kojima se nude klasična muzika, kao što su pozorišta Lope de Vega, La Maestranza, Teatro Real i dr. Muzička scena Sevilje je vrlo raznolika što se ogleda i u noćnom životu grada.

Noćni život[uredi | uredi izvor]

Sevilja kao urban i kulturni centar ovog dijela Španije ima široku lepezu stvari za ponuditi cijeli dan, ali posebno od kasno navečer do ranih jutarnjih sati. Ugodna klima i prirodne znamenitosti Sevilje pružaju pretpostavke da ljudi većinu svog slobodnog vremena mogu provoditi na otvorenom, uz razgovor, piće i uz tapas. Glavni atrakcije za noćni život nalaze se unutar i oko grada. U susjedstvu La Lucerna nalaze se mnogi pabovi i tapas barove. Alternativnija atmosfera što se tiče noćnog života Sevilje se može naći u La Alamedu, s frenetičnom noćnom zabavom koja varira od tradicionalnog flamenka do heavy metala. Još jedno popularno područje je El Arenal. Većina disk klubova se nalaze u ulici Betis Triana i La Cartuha.

Gastronomska ponuda[uredi | uredi izvor]

Tapas scena je jedna od glavnih kulturnih znamenitosti grada: ljudi idu iz jednog bara u drugi, uživajući u isprobavanju malih tradicionalnih jela pod nazivom tapas. Osim tapasa lokalni specijaliteti su: prženi i na žaru pečeni plodovi mora (uključujući i lignje, sipe, sabljarke, marinirani kostelj), razne vrste mesa na žaru, špinat sa slanutkom, janjeći bubrezi u sosu od višanja i dr. Tradicionalni sendvič poznat kao serranito je tipična i popularna verzija fast food-a.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Sevilja se dijeli na 11 distrikta.

Distrikti Sevilje
  • Distrikt Casco Antiguo: To je stara četvrt Sevilje, jedan od glavnih shopping centara u gradu i središte noćnog života. Ovdje se nalaze glavne turističke atrakcije grada poput Katedrale, Palače Alkazar i sahat kule Torre del Oro, Gradske vijećnice, palače San Telmo, Univerziteta u Sevilji i dr. ili Metropol suncobranom. U ovoj četvrti živi 56.206 stanovnika.
  • Distrikt Sur: Ova distrikt je vrlo značajan za grad jer se tu nalazi većina objekata i mjesta koji su predstavljeni u okviru Ibero-američke izložbe iz 1929. godine. To su:zgrade: Trg Španije, Park Maríje Lujze, Arheološki muzej, Muzej tradicionalne umjetnosti i Carinski muzej. Broji 75.620 stanovnika.
  • Distrikt Makarena:To je tradicionalno i historijsko ime područja Sevilje koji se nalazi sjeverno od centra grada.
  • Distrikt Nervion : To je velika i moderna četvrt u istočnom dijelu Sevilje. U susjedstvu ovog distrikta se nalazi važan komercijalni centar grada. U ovom dijelu Sevilje živi 16.129 stanovnika.
  • DistriktTriana
  • Distrikt Norte: U ovom distriktu se nalazi stari aerodrom, groblje sv. Ferdinand, samostan Sv. Džeronimo i hram San Onofre. Ovdje živi 71.963 stanovnika.
  • Distrikt Los Remedios
  • Distrikt Este-Alcosa-Torreblanca
  • Distrikt Cerro-Amate
  • Distrikt Bellavista-La Palmera
  • Distrikt San Pablo-Santa Justa

Bratimljeni gradovi[uredi | uredi izvor]

Prijateljski gradovi[uredi | uredi izvor]

Sevilja ima uspostavljen prijateljski odnos sa gradom:

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Privredna aktivnost Sevilje se ne može odvojiti od privredne aktivnosti šireg područja grada. Glavni grad Andaluzije, Sevilja je centar, privredno brzorastućeg područja. je fokus na rastuće gradsko područje. Osim tradicionalnih razvijenih područja u susjedstvu kao što su Santa Cruz, Triana i dr. u posljednje vrijeme značajan privredni rast ostvaruju i područja kao što su: Nervion, istočni dio Sevilje i El Porvenir. Tokom proteklih dvadeset godina, ovo područje je doživjelo značajan rast urbanog stanovništva i razvoj novih industrijskih i poslovnih tehnoloških parkova. Infrastruktura dostupna u gradu pridonosi rastu privrede pri čemu dominira uslužni sector.

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Luka u Sevilji

1990-te godine prošlog vijeka su bile period masovnog ulaganja u gradsku infrastrukturu uglavnom zbog održavanja svjetske izložbe Expo 1992. godine. To je dovelo do privrednog razvoja kako grada tako i njegovog metropolitanskog područja i do izgradnje dobrih saobraćajnih komunikacija do drugih većih španskih gradova, uključujući i željezničku vezu sa Madridom za saobraćaj ultra brzih vozova kao i izgradnju novog aerodroma. Osim toga Sevilja je specifičan grad i u sljedećim stvarima:

  • To je jedini lučki grad u unutrašnjosti Španije a nalazi se 80 km od ušća rijeke Gvadalkivir u Sredozemno more. Ova lučki kompleks Sevilji i čitavoj regiji Andaluzije nudi pristup Atlantiku i Mediteranu kroz trgovinu robama između pomenute regije na jednoj strani i Evrope, Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka na drugoj strani. Ovo umnogome doprinosi privrednom razvoju Sevilje i čitave regije kojoj pripada. Luka je u procesu reorganizacije, a godišnja tonaža porasla je na 5,3 miliona tona robe u 2006. godini.
  • U Sevilji postoji istraživačko-razvojni park Cartuja 93 u kojem je zaposleno 15.000 ljudi i koji u velikoj mjeri doprinosi razvoju privrede.[7] Cajasol Tower je neboder u izgradnji koji se nalazi u ovom parku a u kojem će se nalaziti sjedište parka i uredi. Izgradnja toranja je započela u martu 2008. godine a očekuje se da će biti završen u prvom tromjesečju 2013. godine. Sa visinom od 180,5 metara i 40 spratova, to će biti najviša zgrada u Andaluziji.
  • Grad i njegova okolina unutar pokrajine Andaluzija imaju velik broj industrijskih parkova i tehnoloških centara: Dos Hermanas u kojem je smješten industrijski park, industrijski kompleks Alcalá de Guadaíra, naučno-tehnološki park Technopolis, a koji okupljaju preduzeća, istraživačke centre i univerzitetske odjele usmjerene ka razvoj novih tehnologija, kao i tehnološki park i aero zavod Aeropolis usmjeren ka istraživanjima za potrebe avio industrije.
  • Izvan Sevilje se nalazi 9 solarnih tornjeva PS20 koji proizvode solarnu energiju te na taj način gradu osiguravaju čist i obnovljiv izvor električne energije. Ovi tornjevi koriste ogledala za fokusiranje sunčeve svjetlosti kojom se proizvodi pregrijana para. Pregrijana para pokreće turbine koje proizvode električnu energiju tokom dana i noći.

Karakteristike privrednog sektora[uredi | uredi izvor]

Svjetski trgovački centar Sevilja smješten u distriktu La Cartuja

Grad Sevilju i njegovo metropolitansko područje zahvaljujući činjenici da kroz to područje protiče Rijeka Gvadalkivir karakteriše dinamična agrokulturna aktivnost. Uslužna djelatnost i nove tehnologije su sve važnije za privredu grada. U Sevilji je u 2004. godini bilo skoncentrisano 31% velikih andaluzijskih kompanija i 128 od 6.000 najvećih nacionalnih kompanija. U 2005. godini u metropolitanskom području je bilo zaposleno 471.947ljudi, od čega 329.471 odnosno njih 69,81% je radilo u gradskom centru. U poljoprivrednom sektoru zaposleno je manje od 1,3 posto radnika u gradu. Udio industrije je do 28% od GDP-a Sevilje i u njoj je zaposleno 15,2% radnika u gradu (2005.). Uslužna djelatnost zapošljava 83,5% radnog stanovništva Sevilje. Ona predstavlja značajan udio u lokalnom privredi a odnosi se najvećim dijelom na turizam, trgovinu i financijske usluge.

Istraživanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Grad Sevilja sa svojim naučno-istraživačkim centrima u velikoj mjeri doprinosi naučnim dostignučima. U gradu je smještena prva i najveća DNA banka u Španiji, koja djeluje u sklopu lokalnog preduzeća Neocodex. Neocodex sadrži 20.000 DNA uzoraka i međunarodno je priznata DNA banka. Osim toga, Sevilja se smatra važnim tehnološkim i istraživačkim centrom za obnovljive izvore energije i centrom aeronautičke industrije. Zahvaljujući svojim inovativnim i centrima visoke tehnologije, glavni grad Andaluzije je jedan od najvažnijih centara za razvoj i istraživanje u Španiji. Glavni pravci djelovanja istraživačkih i inovativnih centara su usmjereni ka razvoju telekomunikacija, novih tehnologija, biotehnologije (u odnosu na lokalne specifičnosti poljoprivredne), zaštite okoliša i i razvoju obnovljivih izvora energije.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Autobusni prevoz[uredi | uredi izvor]

Seviljski tramvaj
Biciklističko parkiralište u Sevilji

Grad Sevilju opslužuje mreža autobusnih linija TUSSAM (Transportes Urbanos de Sevilla), koja se proteže čitavim gradom. Pored mnoštva gradskih stanica postoje i dvije autobusne stanice koje služe za povezivanje Sevilje s okolnim područjima i drugim gradovima a to su: stanica Plaza de Armas za destinacije prema sjeveru i zapadu, te stanica Prado de San Sebastian za pokrivanje ruta prema jugu i istoku

Tramvaj[uredi | uredi izvor]

Seviljski tramvaj opslužuje centar Sevilje i otpočeo je sa radom u oktobru 2007. godine. Trenutno je u funkciji tramvajska linija sa 5 stanica dok se u budućnosti planira proširenje mreža i uvođenje još 4 tramvajske stanice.

Podzemna željeznica[uredi | uredi izvor]

Seviljski metro ("Metro de Sevilla") je mreža podzemne željeznice koja opslužuje grad Sevilju i njeno metropolitansko područje. Sistem je potpuno nezavistan o bilo kojoj drugoj vrsti gradskog saobraćaja.To je bio šesti sistem podzemne željeznice izgrađen u Španiji nakon što su isti sistemi izgrađeni u Madridu, Barseloni, Valenciji, Bilbau i Palma de Mallorci. Po broju prevezenih putnika (više od 12 miliona u 2009. godini) ovaj sistem podzemnih željeznica je peti u Španiji.

Željeznica[uredi | uredi izvor]

Pored ostalih vrsta saobraćaja koje su na usluzi stanovnicima Sevilje i njenog metropolitanskog područja tu je i tradicionalna željeznica. Mrežom željeznica danas saobraćaju moderni vozovi velikim brzinama ten a taj način je povezan centar grada sa prigradskim područjima.

Aerodrom[uredi | uredi izvor]

Aerodrom San Pablo je glavni aerodrom u Sevilji i drugi po veličini u Andaluziji odmah poslije aerodroma u Malagi. Kroz aerodrom u 2009. godini je prošlo 4.051.392 putnika i nešto manje od 5.000 tona tereta.[8] Aerodrom San Pablo ima jedan terminal i jednu pistu. Izgradnja aerodroma je započela 1915. godine, dok je prvi komercijalni let obavljen 1919. godine. Na početku španskog građanskog rata to je bila prihvatna tačka za dolazak španskih legija. Tokom 1940-tih godina 20. vijeka aerodrome u Sevilji je određen za međunarodni promet, prvenstveno sa Južnom Amerikom, te je zbog tog razloga u velikoj mjeri i obnovljen.Osim toga, opsežna obnova aerodroma obavljena je Između 1989. i 1992. godine čime bi se omogućio dolazak mnogih posjetilaca za Expo 92. Aerodrom u Sevilji je jedna od najvažnijih baza španskog avioprevoznika Vueling.

Biciklističke staze[uredi | uredi izvor]

U sklopu javnog prevoza u Sevilji je integrisan i prevoz biciklom. Širom grada bicikli su dostupni za najam po niskim cijenama a biciklističke staze su uređene u većini ulica i taj trend uređenja i širenja mreže biciklističkih staza se nastavlja i u budućnosti.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje u Španiji je besplatno i obvezno za populaciju uzrasta od 6 do 16 godina. Sadašnji obrazovni sistem je uređen na osnovu Zakona o općem sistemu obrazovanja i nosi skraćenicu LOGSE (Ley de Ordenación General del Sistema Educativo).[9] Tokom školske 2008/2009. godine u dječje vrtiće i osnovne škole u Sevilji upisano je 68.346 djece i učenika.

Visoko obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Rektorat Univerziteta u Sevilji

Sevilja je dom za nekoliko univerziteta: Univerzitet u Sevilji, Univerzitet Pablo de Olavide i Međunarodni univerzitet Andaluzija.[10] Pored univerziteta koji imaju sjedište u Sevilji tu su iTexas Tech univerzitet sa sjedištem u Lubbock-u (Texas, SAD) i Međunarodni univerzitet Menendez Pelayosa sa sjedištem u (Santanderu, Španija) a koji imaju svoje podružnice u Sevilji.

  • Univerzitet u Sevilji je među najbolje rangiranim univerzitetom u Španiji. Osnovan pod imenom Koledž Santa Mariade Jesus 1505. godine i trenutno broji preko 50.000 studenata po čemu je najveći u gradu. Biblioteka Univerziteta u Sevilji posjeduje 770.000 bibliotečkih jedinica.
  • Univerzitet Pablo de Olavide je javni univerzitet a osvovao ga je Juan Jiménez Martínez 1997. godine. Naziv je dobio po španskom političaru Pablu de Olavideu koji je živio u periodu od 1725-1803. godine. Broji preko 10.000 studenata sa 65 dodiplomskih, 40 magistarskih i18 doktorskih odsjeka. Sastoji se od sljedećih fakulteta: Fakultet eksperimentalnih nauka, Fakultet za biznis, Fakultet društvenih nauka, Fakultet za sport, Pravni fakultet, Filozofski fakultet i Centar za postdiplomske studije.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Paz Vega, glumica

Sport[uredi | uredi izvor]

Stadion Ramón Sánchez Pizjuán (FK Sevilja)

Sevilja je sportski centar ovog dijela Španije a najpoznatiji je po tome da je dom za dva suparnička fudbalska kluba: FK Sevilja i FK Real Betis.

FK Sevilja je osnovana 14.10.1905. godine. Prvak Španije je postala u sezoni 1945-46, a Kup kralja su osvajali u sezonama 1934–35, 1938–39, 1947–48, 2006–07 i 2009–10, a španski Super Kup osvajaju 2007. godine. Što se tiče evropskih titula, u sezonama 2005–06, 2006–07 osvajaju Kup UEFA a 2006. godine i UEFA Super Cup. Klub svoje domaće utakmice igra na stadionu Ramón Sánchez Pizjuán sa ukupnim kapacitetom od 45.500 mjesta. Na ovom stadionu je 1986. godine odigrano finale tadašnjeg Kupa evropskih prvaka kada je Steaua (Bukurešt, Rumunija) pobijedila FK Barcelonu i postala fudbalski prvak Evrope.

FK Real Betis je osnovan 12. 09.1907. godine a svoje utakmice igra na stadionu Benito Villamarín. Klub je ovojio prvenstvo Španije u sezoni 1934-35 a Kup kralja u sezonama 1976–77 i 2004–05.

Pored ovih najpoznatijih seviljskih klubova, u gradu djeluju i mnogi drugi sportski klubovi, društva i sportske organizacije kao što su:

  • Košarkaški klub ‘’Sevilja-Cajasol’’
  • Plivački klub ‘’Sevilja’’
  • Veslački klub ‘’Guadalkivir’’
  • Teniski klub ‘’Real Betis’’
  • Atletski klub ‘’Sevilja’’
  • Ragbi klub ‘’Sevilja’’
  • Nautički klub ‘’Sevilja’’

Sevilja je bila domaćin nekim važnijim sportskim događajima:

Galerija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ A. MacKay: "POPULAR MOVEMENTS AND POGROMS IN FIFTEENTH-CENTURY CASTILE", Past and Present (1972) 55 (1): 33-67. doi: 10.1093/past/55.1.33. Oxford University Press
  2. ^ "99.06.01: Human-Environment Relations: A Case Study of Donana National Park, Andalucia, Spain and the Los Frailes Mine Toxic Spill of 1998". Yale.edu. Pristupljeno 10. 4. 2011.
  3. ^ a b The Spanish Civil War, Hugh Thomas, Penguin, 1961, p221-3, ISBN 0-14-013593-6
  4. ^ Lonely Planet Andalucia. Books.google.com. Pristupljeno 10. 4. 2011.
  5. ^ Velike arhitekture svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 125.
  6. ^ M. Kottek (2006). "World Map of the Köppen-Geiger climate classification updated". Meteorol. Z. 15: 259–263. doi:10.1127/0941-2948/2006/0130. Pristupljeno 22. 4. 2009. Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
  7. ^ Note http://www.cartuja93.es.
  8. ^ AENA - airport statistics
  9. ^ "Sistema Educativo LOE by the Spanish Ministry of Education(Spanish Only)" (jezik: španski). Mec.es. Arhivirano s originala, 12. 4. 2008. Pristupljeno 13. 4. 2010.
  10. ^ http://www.unia.es

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]