Grčka mitologija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Monsiau: Olimpski bogovi

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je, naravno, u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu. Teogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je Heziodovo djelo Teogonija. Prema orfičkim misterijama iz Haosa prvo proizlazi Nikta.

Primordijalni bogovi[uredi | uredi izvor]

Haos je ništavilo iz kojeg prva bića dolaze u postojanje te se ta prva bića, Haosova djeca. Ona su:

  • Ereb - vječna tama, nastaje iz Haosa.
  • Nikta – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja Haosa sa Erebom).
  • Eter - vječno svjetlo (čisti zrak neba koji dišu bogovi).
  • Hemera - svijetli dan.
  • Eros - spajatelj, prema Heziodu je on prvi koji je nastao jer je morala postajati moć, snaga koja će garantirati spajanje svemira. Bog odgovoran za požudu, ljubav i seks, također je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od koncepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego također i kreativni poriv uvijek stvarajuće prirode, prvorođeno svjetlo koje je došlo u postojanje i uređenje svih stvari u svemiru. U eluzijanskim misterijama slavljen je kao Protagonus – prvorođeni.
  • Geja – Majka Zemlja, kasniji oblik preindoeuropske Velike Majke koja potječe iz razdoblja neolita.
  • Tartar – božanstvo i mjesto u podzemlju (još dublje od Hada). U drevnim orfičkim misterijama Tartar je također i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svjetlost i svemir.
  • Uran - zvjezdano nebo.
  • Pont - more.

Titani, Kiklopi i Hekatonhiri[uredi | uredi izvor]

Titani su loza Urana i Geje, prvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s Olimpa nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:

Kiklopi su:

  • Bront – grmljavina
  • Sterop – grom
  • Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata

Potom dolaze Hekatonhiri:

Stvaranje bogova[uredi | uredi izvor]

Unutar grčke mitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:

  1. dijeljenje (Geja, Nikta)
  2. parenje (Hiperion, Zeus)

Prvotna božanstva nastaju dijeljenjem od Haosa, no poslije Geje sva božanstva koja su nastala dijeljenjem potiču od Nikte (tamne noći). Također božanstva nastala dijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem. Primjećuje se model reprodukcije, iz akcije dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mita na pitanje: Koji je uzrok ovome? postaje : Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka. Nakon Haosa se pojavljuje Geja, Zemlja, koja dijeljenjem stvara Urana (zvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te Ponta (dubine mora i planinske vrhunce). Parenjem s Uranom nastaju Okean (svjetski okean) i Krije, te Titani.

Spisak grčkih bogova i božica[uredi | uredi izvor]

Zeus je s bogovima živio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rođeni su polubogovi i heroji: Alkmenin i Zeusov sin odlikovao se snagom i izveo je niz junačkih pothvata. Prema priči razdvojio je stijene koje su sastavljale Evropu i Afriku, spojio Atlantski okean i Sredozemno more. Tako su nastali Heraklovi stupovi i između njih Gibraltarski prolaz. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griješe u izvanbračnim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).

  • Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, groma, munje i oluje
  • Hera - Zeusova sestra i žena, ljubomorna i osvetoljubiva božica
  • Atena, Palada - "ratoborna", božica mudrosti, zaštitnica gradova i obrtnika, simbol umjetnosti. Prema priči nije rođena od majke “već iskoči iz glave ocu svom”!
  • Artemida - Zeusova i Letina kći, božica lova, Apolonova sestra.
  • Afrodita - božica ženske ljepote i ljubavi, ona je "izrasla iz morske pjene", po drugom mitu je Zeusova i Dionina kći.
  • Apolon, Feb - sin Zeusa i Lete, strijelac i zaštitnik umjetnosti i muške ljepote.
  • Ares - Zeusov i Herin sin, bog rata i bojne vreve, simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
  • Asklepije - bog liječništva
  • Amfitrita - Posejdonova žena, jedna od 50 Nerejida, Tritonova majka.
  • Dioniz - bog prirode, vinove loze.
  • Demetra - božica plodnosti, poučavala je ljude poljoprivredi.
  • Eol - bog vjetra.
  • Eros - bog ljubavi, Afroditin sin. Prikazivali su ga kao krilata dječaka s lukom i strijelama. Koga bi on pogodio svojom strijelom, taj bi usplamtio od ljubavi.
  • Erinije - boginje osvete i prokletstva. Dužnost im je progoniti svakoga, tko ubije rođaka, simbol zle savjesti.
  • Hermes - sin Zeusa i Plejade, bog laži, posrednik između bogova i ljudi.
  • Had - bog podzemnog života.
  • Hefest-bog vatre, kovač
  • Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog, odlikovao se snagom, izveo je niz junačkih pothvata.
  • Leta - jedna od Zeusovih žena, boginja ratara i stočara.
  • Muze - kćeri Zeusa i Mnemozine, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
  • Menade - nimfe boga vina i ljubavi.
  • Mojre - božice životne sudbine i usuda, suđenice, kćeri Noći ili Temide i Zeusa. Kloto prede nit života, Laheza baca ždrijeb i dodjeluje sudbinu, Atropa presijeca nit života.
  • Morfej - bog sna.
  • Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa.
  • Pan - bog šuma, njiva, zaštitnik stada i pastira, provodi veseo i bezbrižan život, osobito na visovima i gorskim vrhuncima.
  • Perzefona - Demetrina kći, oteo ju Had da mu bude žena. U podzemlju u jesen i zimu, a u proljeće i ljeto s majkom na zemlji da bi Zemlja bila plodna.
  • Temida- boginja pravde
  • Tantal - jedini od ljudi koji je bio prihvaćen za stolom bogova.
  • Tanatos - bog smrti, sin Noći i brat Sna.
  • Ourea
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: